Moj profil
Šparoge

Šparoge

Engleski naziv: asparagusLatinski naziv: Asparagus officinalis L.Regionalni naziv: špargla, beluš, kalenac, mekostruk, vilina metla

Divlje šparoge režite ili lomite na dijelovima gdje počinju biti tvrđe. Kako bi se izgubila njihova prirodna gorčina, stavite ih u kipuću vodu kojoj ste dodali malo soli, šećera i maslaca te ih kuhajte 10-ak minuta.

Želiš kuhati jela sa ovim sastojkom? Nema problema, pogledaj najpopularnije recepte.

Opis i uzgoj

Šparoga je biljka iz porodice ljiljana koja raste samoniklo, ali se i uzgaja, pa se u mnogim zemljama koristi kao delikatesno povrće.

Višegodišnja je biljka s jako razvijenim podzemnim dijelom i svijetlo zelenim ili ljubičastim vrhovima, a bere se 8-10 godina. Premda je ta kultura u nas relativno malo proširena, šparoga raste kao samonikla biljka uz priobalno područje gdje se počinje brati već u ožujku.

Pitoma šparoga uzgaja se iz jednogodišnjih presadnica, koje se presađuju u ožujku ili travnju. Jedna biljka tijekom berbe od trećeg do kraja šestog mjeseca može dati 12-15 izbojaka.

Razlika između bijele i zelene šparoge samo je u načinu uzgoja. Šparoge se prekrivaju crnom polietilenskom folijom na visini 10-20 cm kako bi mogle nesmetano rasti. Bez sunca ne stvara se biljni pigment (klorofil) pa izbojci ostaju bijeli. Za razliku od bijele, zelena šparoga je nježnija, mekša, aromatičnija i ima 2-3 puta više vitamina.

Energetska i nutritivna vrijednost

Prema smjernicama piramide pravilne prehrane šparoge se nalaze u skupini s ostalim vrstama povrća. Za tu skupinu namirnica preporučuje se 3–5 serviranja dnevno. Kao jedinica serviranja uzima se 5 šparoga srednje veličine, što iznosi približno 93 g.

Šparoga ima malu energetsku, a veliku nutritivnu vrijednost. Energetska vrijednost 100 g iznosi samo 84 kJ ili 20 kcal jer najveći dio čini voda (93%). Osim vode šparoga sadrži još 1,7% bjelančevina, 2,6% ugljikohidrata i 0,7% masti.

Njezina je najveća vrijednost u ljudskoj prehrani bogatstvo mineralnim tvarima i vitaminima. Najbogatija je kalijem, zatim fosforom, sumporom, kalcijem i magnezijem. Sadrži dosta mikroelemenata kao što su željezo, bakar, cink, fluor i jod. Šparoge su odličan izvor folata i vitamina C; dobar izvor tiamina i vitamina B6; dok su osrednji izvor vlakana, vitamina A, bjelančevina, riboflavina, niacina i magnezija.

DOBAR IZVOR - pojam se odnosi na one namirnice koje sadrže vitamine, minerale, proteine i vlakna u količini od najmanje 10% dnevnih potreba (RDA).
ODLIČAN IZVOR - pojam se odnosi na one namirnice koje sadrže vitamine, minerale, proteine i vlakna u količini od najmanje 20% dnevnih potreba (RDA).
RDA - Recommended Dietary Allowances (preporučene dnevne količine).

Ljekovitost

Šparogu je ljekovitost proslavila kroz povijest. Naime, u staroj Kini, još 3000 godina prije nove ere, jedna je vrsta šparoge bila vrlo tražena kao lijek protiv suhog kašlja, čireva i oteklina. Držalo se da šparoga ublažava bolove u nogama pa su je obilato koristili u pripremanju kupki.

U Francuskoj, koja je ovu biljku poznavala još u doba Rimljana, šparogu su hvalili kao diuretično sredstvo, koje ima čak i moć rastvaranja bubrežnih kamenaca. Još iz 15. stoljeća ovu biljku prati poseban kompliment da djeluje kao afrodizijak. Iako šparoga nije priznata kao ljekovita biljka, čest je sastojak mnogih bolesničkih i "estetskih" dijeta. Tako, na primjer, djeluje kao blagotvorno sredstvo protiv zatvora, preporučuje se slabokrvnim osobama, upotrebljava se kao oblog protiv ekcema, odlična je hrana za dijabetičare i rekonvalescente. Međutim, najznačajnije je njezino diuretično svojstvo jer pomaže pri otežanom mokrenju.

Šparoge su jedan od najbogatijih izvora rutina, flavonoida koji reducira kolesterol, snižava krvni pritisak i ojačava oslabljene kapilare.

Sadrže glutation, jedan od najsnažnijih antikarcinogena i antioksidansa pronađen u organizmu, koji se koristi za detoksifikaciju karcinogenih elektrofila te za zaštitu stanica od oksidativnog oštećenja, pri tom sprječavajući oštećenja DNA i ostalih makromolekula. Šparoga ujedno djeluje stimulirajuće kod dugotrajnog i napornog umnog rada.

Kupovanje i čuvanje

Šparoge možete kupiti na tržnici - divlje u razdoblju od ožujka do lipnja mjeseca, a kultivirane veći dio godine. Kod kupnje obratite pozornost na prirodnu zelenu boju i čvrstu strukturu, osobito vrškova. Ukoliko ih nećete odmah pripremati, odvežite ih i čuvajte u donjem dijelu hladnjaka namijenjenom za čuvanje povrća.

Šparoge možete kupiti i konzervirane u delikatesnim prodavaonicama, u kiselom ili slanom naljevu. Kada ih otvorite, dobro ih je odmah potrošiti.

Priprema jela sa šparogama

Divlje šparoge režite ili lomite na dijelovima gdje počinju biti tvrđe. Kod pitomih šparoga odrežite drvenasti nejestivi dio, a zatim donju polovicu ogulite nožićem za štedljivo guljenje. Šparoge nakon čišćenja operite u tekućoj vodi.

Divlje šparoge stavite u kipuću vodu kojoj ste dodali malo soli, šećera i maslaca te ih kuhajte 10-ak minuta kako bi se izgubila njihova prirodna gorčina.

Vrškove pitomih šparoga možete kuhati u tavi s malo kipuće slane vode ili ih možete vezati u stručak i uspravno kuhati u dubljem loncu s malo vode tako da vam se donji dijelovi kuhaju, a vrškovi pare. Ukoliko donje dijelove ne vežete, možete vrškove prekriti folijom do polovice šparoga i kuhati u loncu 6–10 minuta.

Kuhane tople šparoge poslužuju se s malo maslinova ulja ili maslaca ili pak hladne s nekim od salatnih preljeva ili hladnih umaka.

Mogu se koristiti kao dodatak juhama, fini nadjev prhkim pitama i palačinkama, prilog mesnim i ribljim jelima te kao dio miješanih i složenih salata. U nas su svakako najpoznatije fritaje, šparoge u kombinaciji s jajima, kojima možete dodati i šunku, pršut, parmezan ili račiće. U kombinaciji s morskim plodovima šparoge će biti prava delicija.

Recepti