Moj profil
Kruška

Kruška

Engleski naziv: pearLatinski naziv: Pyrus communis

Kruške pripadaju porodici ruža i srodne su jabukama i dunjama. S obzirom da postoji oko tisuću sorti, razlikujemo ih po veličini, obliku, boji, okusu kao i dužini skladištenja.

Želiš kuhati jela sa ovim sastojkom? Nema problema, pogledaj najpopularnije recepte.

Opis i podrijetlo

Povijest krušaka je duga i vrlo ugledna. Sočne, slatke i ukusne plodove kruške Homer je u Odiseji prozvao "dar bogova", a dvor Luja XIV. smatrao ih je simbolom luksuza.

Kruške pripadaju porodici ruža i srodne su jabukama i dunjama. S obzirom da postoji oko tisuću sorti, razlikujemo ih po veličini, obliku, boji, okusu kao i dužini skladištenja. Općenito plod kruške ima veće okruglo dno koje se sužava prema vrhu peteljke, a ovisno o sorti tanka kora može biti žute, zelene, smeđe, crvene boje ili kombinacija navedenih boja. Meso kruški je slatko i bogato sokom, dok mu je tekstura mekana i lagano zrnata. Sredina ploda, kao i kod jabuke, sadrži nekoliko sjemenki. Razne sorte krušaka dostupne su cijele godine, iako je prava sezona od kolovoza do listopada.

Energetska i nutritivna vrijednost

Energetska vrijednost 100 g svježe kruške iznosi 58 kcal / 242 kJ. Od toga sadrži 15,5% ugljikohidrata, 0,4% proteina i 0,1% masti.

Od mineralau kruškama se nalaze kalcij (9 mg), željezo (0,17 mg), magnezij (7 mg), fosfor (11 mg), cink (0,1 mg), bakar (0,08 mg), mangan (0,05 mg), fluorid (2,2 mcg).

Od vitamina kruške sadrže vitamin C (4,2 mg), tiamin (0,01 mg), riboflavin (0,02 mg), niacin (0,2 mg), pantotensku kiselinu (0,05 mg), vitamin B6 (0,03 mg) i vitamin K (4,5 mcg).

Kruške u 100 g sadrže 3,1 g dijetalnih vlakana i 8 mg fitosterola.

Ljekovitost

Kruške su dobar izvor dijetalnih vlakana koja ljekovito djeluju najprije na zdravlje probavnog, a zatim i kardiovaskularnog sustava. Zanimljiv je podatak da kruške sadrže više pektina od jabuka. Dijetalna vlakna u sinergističkom djelovanju s mineralom bakrom potiču djelovanje debelog crijeva te na taj način sprječavaju konstipaciju, time štite zdravlje debelog crijeva i reduciraju rizik od pojave raka. Studija objavljena u International Journal of Cancer (2008) pokazala je da se konzumiranjem voća bogatog vlaknima može reducirati rizik od pojave raka dojke za 34-50% kod žena u menopauzi. Druga vrlo važna prednost dijetalnih vlakana je i sposobnost reguliranja razine kolesterola u krvi, što je osobito važno za sprječavanje oboljenja kardiovaskularnog sustava.

Sadržaj antioksidanata u kruškama pomaže u zaštiti od štetnog djelovanja slobodnih radikala, čime se na primjer jača imunološki sustav.

U današnje doba kad su alergije vrlo rasprostranjene dobro je znati da su kruške hipoalergena hrana, stručnjaci osobito preporučuju da se prilikom uvođenja voća u prehranu male djece najprije daju kruške.

Iako smo često spominjali pozitivno djelovanje voća na zdravlje vida, nije loše ponoviti. Podaci objavljeni u Archives of Ophthalmology pokazuju da najmanje tri obroka voća dnevno za 36% snižavaju rizik od pojave makularne degeneracije koja se javlja starenjem. Ljekovito svojstvo se pripisuje antioksidantima, vitaminima A, C i E.

Kruške su pokazale i učinkovito djelovanje kod snižavanja tlaka zbog ljekovitog djelovanja antioksidansa glutationa koji smanjuje i rizik od pojave moždanog udara.

Sok od kruške je odličan izvor energije zahvaljujući prirodnom voćnom šećeru fruktozi i levulozi, pa je prikladan i za dijabetičare. Zahvaljujući svom osvježavajućem djelovanju, sok od kruške može olakšati groznicu. Osim toga kruške sadrže i neke sastojke koji ublažavaju razna upalna stanja.

Neki izvori navode da kruške sadrže mineral bor koji ima sposobnost da zadrži kalcij te na taj način smanjuje rizik od pojave osteoporoze.

Kupovanje i čuvanje

Jednom kada sazre, kruške se vrlo brzo kvare, pa u prodaju na police dućana ili na tržnicu dolazi nezrelo voće koje treba nekoliko dana sazrijevanja. Potražite kruške koje su čvrste, ali opet ne pretvrde, glatke kore bez oštećenja, tamnih mekanih dijelova ili znakova plijesni. Boja krušaka ne mora biti jednolična, već može sadržavati crvenosmeđe dijelove ili smeđe točke na kori koji su karakteristike nekih podvrsta i često puta odražavaju intenzivniju aromu.

Kruške treba ostaviti na sobnoj temperaturi kako bi sazrjele. Zrelost krušaka možete jednostavno provjeriti tako da lagano pritisnete palcem i kažiprstom područje oko peteljke koje bi trebalo biti blago mekano, ali još uvijek čvrsto. Ukoliko kruške nećete odmah koristiti, stavite ih u hladnjak u kojem mogu očuvati svježinu do nekoliko dana. Isto tako ih u hladnjaku treba spremiti daleko od hrane koja ima intenzivan miris, jer kruške vrlo lako preuzimaju miris druge hrane.

Priprema jela s kruškom

Prije upotrebe kruške operite ispod mlaza tekuće vode i posušite. Ukoliko ih jedete svježe, ostavite koru koja je bogata dijetalnim vlaknima. Možete ih konzumirati samostalno ili u kombinaciji s jakim sirevima poput gorgonzole, parmezana, stiltona ili roqueforta. Također su izvrstan dodatak jesenskim i zimskim salatama.

Iako se svježe kruške u većini slučajeva ne gule, prije kuhanja to se obavezno čini. S obzirom da kruške nakon guljenja brzo mijenjaju boju, potrebno im je površinu natrljati limunovim sokom ili ih staviti u limunom zakiseljenu vodu. Za poširanje cijelih krušaka ogulite ih i ostavite s peteljkom, a zatim kuhajte u crvenom vinu s dodatkom cimeta, klinčića i limunove korice. Poširane kruške poslužene sa sladoledom od vanilije i prelivene čokoladnim umakom daju poznati desert Poires Belle Hélène.

Koristite se kružnim ili nožićem s kratkom oštricom kako biste odstranili središnji dio kruški ukoliko ćete ih nadijevati orašastim plodovima ili sušenim voćem. Tako poširane kruške punite nadjevom od sitno nasjeckanih oraha i sušenih marelica koji ste prethodno popekli na maslacu i smeđem šećeru. Kada se ohlade, uronite ih u umak od rastopljene čokolade i maslaca te ih ostavite u hladnjaku kako bi čokolada očvrsnula. Poslužite uz kremu od vanilije ili sabajon.

Isti postupak vrijedi i ukoliko ćete kruške pirjati ili peći na roštilju. Pirjane kruške na maslacu s dodatkom nasjeckanih oraha, izmrvljenog roqueforta, limunova soka i malo brašna koristite kao sasvim neuobičajen nadjev za slatko-slanu savijaču, a za potpuno slatku savijaču koristite kontinentalno-mediteransku kombinaciju krušaka i smokava. Za pečene kruške na maslacem premazan papir za pečenje pospite šećer i stavite polovice neoguljenih krušaka sa očišćenom sredinom prema gore. Premažite ih amarettom i pecite uz dolijevanje vode i dodatnim premazivanjem likerom oko 30-ak minuta. Poslužite s meringueom u koji ste dodali listiće badema. Pečene kruške koje ste pak prethodno posolili i poparili možete izmiješati s različitim vrstama zelenih salata (endivija, kristalka, radič).

Za kuhanje koristite još nedozrele kruške, pa ih poslužite u obliku kompota, a možete ih koristiti i za pripremu pita i krustada. Kuhane kruške možete koristiti i za slojevit desert od piškota i moussea od bijele čokolade. Pri tome šećerni sirup, u kojem su se kuhale kruške, iskoristite za prelijevanje piškota, a dat će dodatnu slatkoću i aromu tučenom vrhnju koji dolazi na vrh desert.

Kuhane kruške izvrsno pristaju i uz slana jela kao dodatak jelima od divljači i patke, ali i u pirjanim jelima od teletine. Tako pečene odreske od svinjske pisanice možete poslužiti s karameliziranim kruškama u umaku od vrhnja i kruškovca. Isprobajte i sasvim drugačiji salatni preljev od rizlinga, limunova soka, Dijon senfa, usitnjene ljutike, pirea od krušaka i ulja koji prelijte preko kuhanih mahuna, svježeg špinata i tankih ploški krušaka.

Kruške se mogu konzervirati sa šećerom u obliku kompota i džema ili s octom uz dodatak sjemenki gorušice i hrena.
U industrijskim uvjetima kruške se mogu sušiti, konzervirati ili od njih pripremati likeri i rakije u kojima se unutar boce često nalazi cijela kruška.

Recepti