Uživajte u okusima i mirisima starinskih blagdanskih slastica koji nas vraćaju u prošlost i bude sjećanja na naše najmilije, mame, bake i prabake.
U vrijeme Adventa, razdoblja koje prethodi Božiću, baš kao i stoljećima ranije, u našim domovima vlada slatka groznica. Pretražujmo internet, listamo kuharice i stare umrljane teke i biramo recepte za blagdanske kolače. Kupujemo najfinije sastojke, čokoladu, orahe, bademe, lješnjake, marcipan, sušeno voće i aromatične začine - vaniliju, cimet, anis, klinčiće… A kako ničega ne smije nedostajati, tu je i malo brdo pakiranja s kvascem, želatinom, praškom za pecivo, vanilin šećerom i šećerima aromatiziranih limunom, narančom i rumom.
Bez obzira na naše moderne kuhinje i iskustvo, među našim blagdanskim kolačima, uvijek mora biti i pokoja starinska slastica u kojoj smo uživali u domovima naših mama, baka i prabaka.
Stoga i ovih blagdana po coolkinim receptima obavezno ispecite i neku od tradicionalnih slastica koje su u doba našeg ili djetinjstva naših najmilijih bile neizostavne na blagdanskim pladnjevima koji su se u to vrijeme počeli puniti čak i nekoliko tjedana prije Božića.
Medenjaci i paprenjacii!
Među najstarijim blagdanskim slasticama zasigurno su one od jednostavnog tijesta s medom i začinima, poput medenjaka. Oni su se u ljekovite svrhe počeli peći još u 12. stoljeću u samostanima na području današnje Njemačke i Austrije. No, iako su se u prvo vrijeme prodavali u ljekarnama, medenjaci su ubrzo postali omiljeni blagdanski kolačići koji su naveliko bili prihvaćeni i u našem podneblju. Iako su izvorno vrlo jednostavnog izgleda, pogodni su i za prigodno ukrašavanje pa se ovih blagdana razveselite i domaćim medenjacima koji prolaze i kao dobrodošao jestivi poklon. Uz medenjake, za blagdane su se tradicionalno spremali i paprenjaci, odnosno medenjaci s paprom. Oni su se za razliku od medenjaka ukrašavali biljnim, životinjskim i biblijskim motivima utisnutim pomoću drvenih kalupa, koje danas uspješno mogu zamijeniti i oni silikonski.
Kuglofi, stolla i klecinprot!
Među najomiljenijim blagdanskim kolačima koje nam također dolaze s područja današnje Njemačke i Austrije su kuglofi te različiti slatki kruhovi, koji potječu iz 15 stoljeća, a mogu biti i veganski. Iako za kuglofe postoje različiti nazivi i recepti, oni se uglavnom peku od tijesta s kvascem nadjevenog orašastim plodovima, sušenim voćem i začinima. Zanimljivo je da su njihovoj popularnosti diljem Europe doprinijeli i njihovi slavni obožavatelji, kraljica Maria Antoanetta i car Franz Joseph. Baš kao i kuglofi i stolle se spremaju s nekad skupim sastojcima, kandiranim voćem, marcipanom i začinima. K tome se, osim s finim okusom, mogu pohvaliti i prigodnim oblikom koji podsjeća na lik umotanog novorođenčeta, malog Isusa. Zanimljivo je da su u Međimurju, točnije u Prelogu do danas sačuvani recepti za klecinprot, blagdanski slatki kruh koji se pekao s domaćim sušenim voćem, kruškama, jabukama i šljivama.
Medvjeđe šape, rafioli i istarski cukarini
Među starinskim blagdanskim slasticama u kojima se nekad uživalo u vrijeme Božića zasigurno su legendarne medvjeđe šape, kolač od mljevenih oraha, meda i svinjske masti, koji ni danas nije zaboravljen na sjeveru Hrvatske. U Istri pak ni jedan blagdan pa tako ni Božić nije mogao proći bez istarskih cukarina, prigodne slastice koja je oplemenjena rakijom lozovačom. U Dalmaciji su se od pamtivijeka i mali i veliki sladokusci veselili Božiću i zbog slasnih bogato punjenih rafiola. Njih je, ako je vjerovati legendi prva ispekla djevojka iz Trogira imenom Rafiola koja je zatočena u kuli čekala i dočekala princa u kojeg je bila zaljubljena i s kojim je potom živjela dugo i sretno.
:(Još nema komentara