Moj profil
Trešnja

Trešnja

Engleski naziv: cherryLatinski naziv: Prunus avium L.Regionalni naziv: črešnja

Čine dio voćnih salata, nadjeva za savijače, biskvitne kolače, krustade i torte. Pire od trešanja može se upotrijebiti za pripremu sorbeta, sladoleda, pjenica (mousse) i umaka, same ili u kombinaciji s drugim voćem, čokoladom ili vanilin kremama.

Želiš kuhati jela sa ovim sastojkom? Nema problema, pogledaj najpopularnije recepte.

Opis i podrijetlo

Domovina trešnje nalazi se u pontskoj flori Turske, a donesene su u Rim oko 74. god. pr. Kr.

Grčki keratos – trešnja, koji je osnova za latinsku riječ cerasea, dolazi od grčke riječi keros, što znači rog. Pretpostavlja se da se to odnosi na tvrdoću trešnjina drveta. Na latinskoj riječi ceresea temelje se i riječi istoga značenja u romanskim, germanskim (njem. Kirsche) i slavenskim (hrv. trešnja) jezicima. Grci su zaslužni za uzgoj trešnje, a Rimljani svojim legijama za njezino rasprostiranje po Starom Kontinentu.

Trešnjino je drvo više od 4 m, a cvate u svibnju. Bijeli skupni cvjetovi imaju duge peteljke iz kojih se razvijaju žuti ili crveni plodovi. Slatkog su okusa i ugodne arome s karakterističnom okruglom košticom u sredini.

Energetska i nutritivna vrijednost

Prema smjernicama piramide pravilne prehrane, trešnje su u grupi s ostalim vrstama voća. Za tu skupinu namirnica preporuka je 2-4 serviranja dnevno.
Energetska vrijednost trešnje iznosi samo 32 kcal na 100 g svježe namirnice.

Svježe sezonsko voće oduvijek se smatra idealnim međuobrokom ili zamjenom za obrok kod ljudi s povećanom tjelesnom težinom, a preporučuje se konzumirati između glavnih obroka.

Prednosti prehrane bogate voćem su: bogata je prehrambenim vlaknima, pomaže kod smanjenja tjelesne težine, bez masti je ili je sadrži samo u tragovima, bogata je vitaminima i mineralima, ne sadrži kolesterol, bogata je fitokemikalijama, bogata je antioksidansima koji štite organizam uništavajući štetne slobodne radikale, dobra je zamjena za hranu koja sadrži dodani šećer i uz obilje vrijednih nutrijenata opskrbit će nas i prijeko potrebnom vodom.

U 100 grama svježih trešanja nalazi se 82 g vode; 0,2 g masti; 1 g bjelančevina; 16 g ugljikohidrata; 12 g šećera i 2,1 g vlakana. Trešnja sadrži sve vitamine i minerale, iako u manjim količinama, kao i celulozu, pektin te organske kiseline (jabučnu, limunsku, vinsku). Bogata je kalijem te stoga povoljno djeluje na izlučivanje vode iz organizma.

DOBAR IZVOR - pojam se odnosi na one namirnice koje sadrže vitamine, minerale, proteine i vlakna u količini od najmanje 10% dnevnih potreba (RDA).
ODLIČAN IZVOR - pojam se odnosi na one namirnice koje sadrže vitamine, minerale, proteine i vlakna u količini od najmanje 20% dnevnih potreba (RDA).
RDA - Recommended Dietary Allowances (preporučene dnevne količine).

Ljekovitost

Zanimljivo je da je taj plod na trećem mjestu među voćem po učinku snižavanja LDL kolesterola u krvi, koji je inače faktor koji uvelike pridonosi razvijanju ateroskleroze te uzrokuje srčani i moždani udar.

U svježem stanju trešnje su dobre za otklanjanje fizičke i umne iscrpljenosti. Kisele trešnje brzo djeluju protiv lošeg raspoloženja. Trešnje ne treba jesti prije objeda jer njihova lužnata reakcija koči izlučivanje probavnih sokova, što naročito otežava probavu mesa. Nakon trešanja ne treba piti vodu, a pogotovo pivo ili alkoholna pića.

Peteljka ploda bogata je taninom, gorkim tvarima, organskim kiselinama, flavonoidima, šećerom i mineralima. Zahvaljujući svome sastavu, peteljke su se u narodnoj medicini koristile za čajeve koji potiču izlučivanje mokraće i izbacivanje kamenaca iz bubrega i mokraćnog mjehura.

Trešnja raste i samoniklo – kao divlja trešnja, koja je zdravo voće čiji se plod i peteljka koriste. Sjemenke su se dugo upotrebljavale za proizvodnju ulja koje je sprječavalo pojavu srčane kapi, a peteljka se koristila kao diuretik.

Bogate su antioksidansima koje nazivamo flavonoidi (osobito antocijanidi i proantocijanidi). Flavonoidi su boje, a nalazimo ih i kod drugog tamnog voća, a imaju ulogu vezivanja slobodnih radikala. Mnoge degenerativne bolesti (mrena na oku, Parkinsonova bolest, ateroskleroza) povezuju se s oštećenjem tkiva koje uzrokuju slobodni radikali.

Flavonoidi, pogotovo oni u trešnji, prirodna su protuupalna sredstva, ublažavaju simptome alergija i astme. Ujedno jačaju kolagen, građevni element vezivnog tkiva kao što je hrskavica i tetiva.

Kupovanje i čuvanje

Trešnje dozrijevaju u lipnju i mogu se kupiti na tržnici ili u većim supermarketima. Bez obzira na sortu, trešnje imaju kratak vijek trajnosti pa pri kupnji tražite plodove s peteljkama, izrazite crvene boje i čvrste vanjske kožice.

U hladnjaku ih čuvajte nekoliko dana. Opranim trešnjama možete ukloniti peteljke i koštice, zatim ih pojedinačno zamrznite na podlozi i tek nakon toga spremajte u plastične vrećice.

Trešnje možete kupiti i kandirane ili kao kompot.

Pripremanje jela s trešnjama

Ukoliko jedete svježe trešnje, operite ih neposredno prije posluživanja. Možete ih umočiti u rastopljenu čokoladu i koristiti za dekoraciju slastica. Bez peteljki i koštica možete ih upotrijebiti za pripremu slanih i slatkih jela.

Čine dio voćnih salata, nadjeva za savijače, biskvitne kolače, krustade i torte. Pire od trešanja može se upotrijebiti za pripremu sorbeta, sladoleda, pjenica (mousse) i umaka, same ili u kombinaciji s drugim voćem, čokoladom ili vanilin kremama.

U nekim zemljama trešnje se upotrebljavaju za pripremu voćne juhe ili umaka koji se poslužuju uz pečenu patku, puretinu ili svinjetinu.

Osim zamrzavanjem, trešnje se mogu konzervirati sušenjem, sa šećerom u obliku džemova i kompota ili u kombinaciji s alkoholom. Od njih se priprema i rakija trešnjevača.

Recepti