Opis i
podrijetlo
Plod je krastavca duguljastog oblika i tamnozelene boje. Na površini ima
bradavice, a kad dozrije, ima glatku površinu. Plod je pun žućkastobijelih
sjemenki.
Krastavac potječe iz Azije gdje su
ga pili kao osvježavajući sok tijekom vrućih ljetnih dana. Ondje se uzgajao već
5000 g. pr.Kr., a srodnici su mu tikva i lubenica. Smatra se da mu je podrijetlo Indija
iz koje se prenio u Grčku i Italiju, a kasnije i u Kinu. Ljekovita su svojstva krastavca bila poznata
liječnicima još u doba Starog Egipta.
Energetska i nutritivna vrijednost
Energetska vrijednost 100g svježeg oguljenog krastavca
iznosi 12 kcal / 52 kJ. Od toga sadrži 2,16% ugljikohidrata, 0,59% proteina i
0,7% masti.
Od mineralakrastavac
sadrži kalij (136 mg), fosfor (21 mg), kalcij (14 mg), magnezij (12 mg),
željezo (0,22 mg), cink (0,17 mg), mangan (0,07 mg), bakar (0,07 mg) i selen
(0,1µg).
Od vitamina svježi krastavac sadrži vitamin C (3,2 mg),
vitamine B kompleksa tiamin (0,03 mg), riboflavin (0,03 mg), niacin (0,04 mg),
pantotensku kiselinu (0,24 mg), piridoksin (0,05 mg), kolin (5,7 mg) i vitamin
K (7,2 µg).
U 100 g svježeg oguljenog krastavca nalazi se vlakana 0,7 g,
beta-karotena 31 µg, kriptoksantina 18 µg, luteina i zeaksantina 16 µg.
Ljekovitost
Veliki udio vode čini krastavac
odličnim diuretikom, učinkovito uklanja nakupljene toksine, potiče rad bubrega
i žuči. U kombinaciji s dijetalnim vlaknima koje i sâm sadrži potiče rad
debelog crijeva i štiti organizam od kancerogenih tvari.
Mineralni je sastav krastavca
zanimljiv iako je količina nešto skromnija. Kalij kojeg ima najviše od svih
minerala potiče fleksibilnost mišića i pomaže u reguliranju krvnog tlaka.
Brojna literatura preporuča sok od
krastavca zbog korisne silicijeve kiseline koju sadrži u tragovima. Silicijeva
je kiselina vrlo važna za održavanje zdravlja vezivnog tkiva mišića,
ligamenata, hrskavice, kostiju, poboljšava ten i održava zdravlje kože, a
udružena s vodom, prirodno hidratizira i daje koži zdravi sjaj.
Krastavac se može nanijeti na kožu
u slučaju natečenih očiju, iritacija kože ili opeklina. Ekstrakti se krastavca koriste u preparatima za pomlađivanje kože. Umirujuće i blago djelovanje ovog
povrća pripisuje se kafeinskoj kiselini i vitaminu C koji sprečavaju
zadržavanje vode i daju osjećaj hladnoće karakterističan za krastavac. Nedavno
je otkriveno da je kafeinska kiselina antioksidant te da ima antikancerogeno i
protuupalno djelovanje, a što je dodatni plus za krastavac.
Sok od
krastavaca je također koristan i za bolesti zubi i desni, osobito kod krvarenja
desni. Krastavac navodno pomaže kod reume iako nije otkriveno na koji način.
Kora
krastavca može se upotrijebiti za smirivanje kože
nakon pranja suđa i izloženosti jakim deterdžentima i vrućoj vodi.
Za one
koji teže probavljaju krastavac, preporuča se da ga narežu na male komadiće,
posole morskom solju i ostave nekoliko sati u hladnjaku prije konzumacije.
Kupovanje i čuvanje
S obzirom da su krastavci vrlo osjetljivi na toplinu,
prilikom kupnje odaberite one čvrste strukture, zaobljenih rubova i ujednačene
zelene boje. Manja izbočenja ili manji dijelovi svjetlije boje nisu znak
njihove lošije kvalitete, ali svakako izbjegavajte kupnju žućkastih krastavaca, smežuranih vrhova ili mekanih dijelova sa znakovima kvarenja. U
većini slučajeva, manji krastavci sadrže manje gorčine dok manji broj sjemenki
imaju tanji krastavci.
Prilikom kupnje također obratite pažnju jesu li
krastavci iz domaćeg ili organskog uzgoja. Pakirani krastavci ili oni iz
uvoza presvučeni su slojem voska radi produljenja roka trajnosti. To je važno
ukoliko prilikom pripreme jela koristite krastavce s korom.
Nakon kupnje čuvajte ih u hladnjaku do tjedan dana.
Ukoliko želite dobiti maksimum od ovog osvježavajućeg povrća, upotrijebite ga do
dva dana nakon kupnje.
Priprema jela s krastavcima
Prije upotrebe krastavcima koji su presvučeni voskom
uklonite čvrstu koru. One iz domaćeg uzgoja dobro operite pod mlazom tekuće
vode ukoliko nemate namjeru ukloniti koru. U tom slučaju komadić kore probajte. Kora zna biti gorka što se može na kraju odraziti i na okus gotovog jela.
Krastavci se mogu i vrlo dekorativno oguliti pomoću noža za štedljivo guljenje,
noža za dekoriranje limuna ili vrlo jednostavno povlačenjem vilice po dužini
krastavca prije rezanja.
Krastavce možete narezati na ploške, kockice ili na
štapiće. Ukoliko ne želite jesti krastavce sa sjemenkama, uklonite ih tako da
krastavac prerežete napola i zatim ih vrhom žličice uklonite povlačenjem od
jednog kraja prema drugom.
S obzirom da je krastavcima vrhunac sezone u ljetnim
mjesecima nije čudno što se ovo osvježavajuće povrće najviše koristi sirovo i
dobro rashlađeno u kombinaciji s različitim namirnicama. Krastavci se izvrsno
nadopunjuju s mliječnim proizvodima pa se tako u više kuhinja jugoistočne
Europe priprema salata od krastavaca s dodatkom jogurta ili kiselog mlijeka.
Krastavce narežite na ploške, posolite i ostavite da odstoje oko 30-ak minuta.
Zatim rukama istisnite suvišnu tekućinu i dodajte češnjak, domaće vrhnje i
crvenu mljevenu papriku kao što je to slučaj u kontinentalnoj kuhinji Hrvatske.
U Makedoniji će vam na sličan način ponuditi tarator - salatu od krastavca s
kiselim vrhnjem i začinima, a u Grčkoj čuveni tzatziki - predjelo od krastavaca s jogurtom, solju, paprom,
maslinovim uljem i koprom koje se obično poslužuje uz pečeno meso - souvlaki ili gyros. Također, važno mjesto u ljetnoj prehrani ima i miješana
salata od krastavaca, rajčica i paprika kojoj se u Grčkoj, Bugarskoj i
Makedoniji dodaju i ovčji sirevi - feta ili kačkavalj. Zanimljive su i
kombinacije krastavaca sa žitaricama na salatu poput bulgura uz dodatak mladog
luka, češnjaka i svježeg začinskog bilja (peršina, kopra i metvice). Za početak
dana možete poslužiti i palentu pečenu na roštilju sa salatom od krastavca,
rajčice, pečenih kukuruznih zrna i luka. Na egzotičan način salate od
krastavaca možete kombinirati i s voćem, kao što je ananas, mango ili breskva.
Za ukusne male zalogaje možete pripremiti namaz od
kozjeg sira s dodatkom sitno narezanog krastavca uz dodatak limunova soka,
papra, luka i listića estragona ili nekog drugog svježeg začinskog bilja. U
mediteranskom stilu možete na ploške krastavaca staviti pola žličice tapenade te ju ukrasiti tankim trakama
svježe crvene paprike i listićima peršina ili pripremiti panzanellu - salatu od krastavaca, rajčica, luka s dodatkom bosiljka
koja se poslužuje na popečenom kruhu. Za svečanije prigode, možete na deblje
ploške krastavaca staviti kiselo vrhnje s malo kavijara, pripremiti sushi s wasabijem i krastavcima
ili poslužiti punjene krastavce s nadjevom od svježeg sira i hrena obložen
dimljenim lososom.
Uza skandinavski gravad
lax prijat će osvježavajući žele od krastavaca, uz losos s roštilja salsa od krastavaca, rajčice, paprike,
kapara i peršina, a popečeni račići s dodatkom curryija poslužite uz dressing
od sezamova ulja, rižina octa i sitno narezanog svježeg krastavca.
Rashladiti se možete i uz hladne juhe od krastavaca s
dodatkom krumpira, poriluka, povrtnog temeljca i vrhnja ili gazpacho. Isprobajte i granitu od
krastavaca s dodatkom limete i votke, a koktel Bloody Mary za promjenu, umjesto sa stabljikom celera, poslužite sa
svježim krastavcem narezanim na štapiće.
Osim u sirovom obliku, krastavce možete kratko
pirjati, dodati malo vrhnja i začina i poslužiti kao prilog uz meso ili ribu
ili pak uz dodatak temeljca pripremiti varivo.