Moj profil

Grejp

Engleski naziv: GrapefruitLatinski naziv: Citrus paradisi

Kad u dućanima imamo mogućnost odabrati između dvije ili više sorti grejpa, preporučamo da se odlučiti povremeno za crveni grejp. Osim što je primamvljivog izgled ovaj grejp je poseban po svom visokom udjelu fitokemikalije likopena.

Želiš kuhati jela sa ovim sastojkom? Nema problema, pogledaj najpopularnije recepte.

Opis i podrijetlo

Grejp ili grejpfrut je tropska biljka iz porodice agruma gorkoga okusa. Plod je zimzelenog drveta koje uobičajeno raste do 6 metara u visinu, ali može doseći i trostruko veću visinu. Plodovi grejpa narastu do 15 centimetara u promjeru, a imaju žutu ili narančastu boju kore. Plod grejpfruta je svijetlo žute do zelenkaste, a postoji i sorta crvenog mesa, tzv. crveni ili krvavi grejp.

Prvi nasadi grejpfruta smatra se da dolaze s Barbadosa u 18. stoljeću gdje su ga zvali "zabranjeno voće". Nakon toga se spominje na Jamajci, a naziv grejpfrut pojavljuje se tek od 1814. godine. Smatra se da je ovo porijeklo najvjerojatnije jer se grejp u Europi ili Bliskom Istoku ne spominje do otkrića Novoga Svijeta, a nije poznato da li je nastao prirodnom hibridizacijom sorti citrusa.  

Oko 1823. godine grejpfrut dolazi na sjevernoamerički kontinent, na Floridu, a prve komercijalne pošiljke stižu na istočnu obalu, New York i Philadelphija 1885. godine.
Najveći proizvođači ovog voća su SAD, Kina i Južnoafrička Republika.

Energetska i nutritivna vrijednost

Energetska vrijednost 100 g svježeg grejpa iznosi 32 kcal/134 kJ. Od toga sadrži 8,1% ugljikohidrata, 0,63% proteina i 0,1% masti. 

Grejp nije bogat mineralima, sadrži manje količine kalcija (12 mg što čini 1,5% RDA), magnezija (8 mg što čini 2,1% RDA), fosfora (8 mg što čini 1% RDA) i bakra (0,05 mg što čini 5% RDA).  

Od vitamina grejp sadrži vitamin C (34 mg što čini 43%RDA), tiamin (0,04 mg što čini 4% RDA), riboflavin (0,02 mg što čini 1,4% RDA), pantotenska kiselina (0,25 mg što čini 3%RDA), vitamin B6 (0,04 mg što čini 2,5% RDA) i vitamin A (46 mcg što čini 5% RDA). 

Od ostalih nutrijenata grejp na 100 g sadrži 1,1 g vlakana i 1,13 mg likopena.

Ljekovitost

Grejp je kao i svi citrusi odličan izvor vitamina C koji ima vrlo važnu ulogu u jačanju imunološkog sustava. Hladni jesenski i zimski dani čine nas osjetljivim na prehladu i sezonske bolesti, stoga se preporuča redovita konzumacija hrane bogate vitaminom C kako bi zaštitili organizam. Tome u prilog idu i rezultati preko 20 znanstvenih studija.
Vitamin C je snažan antioksidant koji pomaže u ublažavanju ili spriječavanju raznih upala poput astme, reumatoidnog i osteoartritisa. Konzumiranjem grejpa štitimo zdravlje kardiovaskularnog sustava jer vitamin C smanjuje rizika od srčanog i moždanog udara ili raka.

Kad u dućanima imamo mogućnost odabrati između dvije ili više sorti grejpa, preporučamo da se odlučiti povremeno za crveni grejp. Osim što je primamvljivog izgled ovaj grejp je poseban po svom visokom udjelu fitokemikalije likopena. Usporedbom sličnih spojeva likopen je pokazao najjače svojstvo zaštite organizma od štetnog djelovanja radikala. Konzumiranjem hrane bogate likopenom, na duži rok štitimo organizam od raka. Stručnjaci preporučuju uz grejp popiti i čašu zelenog čaja, naime studije su utvrdile sinergističko ljekovito djelovanje fitonutrijenata iz obje namirnice.

Na Sveučilištu Glasgow uspoređivali su 13 komercijalnih 100% sokova (jabuka, naranča, brusnica, multivitamin, ananas, rajčica, crveni grejp, nar, crveno i bijelo grožđe) s obzirom na fitokemikalije (fenole) i antioksidativnu aktivnost.
Najboljim se pokazao sok od ružičastog grejpa koji ima najviše različitih vrsta fenolnih spojeva, podjednak čak crnom vinu Baeujolais. S obzirom da su ranije studije pokazale da se konzumiranjem voćnih sokova doprinosi zaštiti od pojave Alzheimerove bolesti, predlažemo da tijekom tjedna kombinirate razne voćne sokove kako bi iskoristili što veći raspon njihovih ljekovitih sastojaka.

Grejp je izvor limonida, ljekovitih fitokemikalija koje za koji je utvrđeno da inhibiraju razvoj tumora puća, dojke, želuca, debelog crijeva, kože i usta. Limonina u citrusima ima otprilike koliko i vitamina C. U organizmu se lako probavlja i visoke je iskoristivosti, te se zadržava u krvi do šest sati, duže primjerice od aktivnih komponenti zelenog čaja ili čokolade.

Od vlakana grejp sadrži pektin, koji djeluje na usporvanje ateroskleroze. Prema rezultatima studije objavljene u Journal of Agricultural and Food Chemistry i žuti i crveni grejp doprinose reduciranju razine LDL kolesterola, s tim da crveni grejp smanjuje i trigliceride upravo zahvaljujući pektinu.

Studije objavljena u British Journal of Nutrition utvrdila je da 0,5 do 1L soka od grejpa, naranče ili jabuke dnevno pomaže u reduciranju rizika od stvaranja bubrežnih kamenaca.

Tijekom 80-ih popularna svi koji su htjeli mršaviti su bili na "grejp dijeti". Današnje studije pokazuju da grejp uistinu pomaže pri reguliranju tjelesne težine jer smanjuje razinu inzulina u krvi, ima visoki udio vode i mali udio natrija, a vlakna daju dulji osjećaj sitosti.

Naringenin je još jedan u nizu iznimnih spojeva koji se nalaze u grejpu, a njegovo ljekovito svojstvo se odnosi na popravak oštećene molekule DNA kod tumora prostate. Popravak oštećene DNA je jedan od glavnih obrambenih mehanizama organizama protiv raka, jer uklanja potencijalno kancerogene sastojke, navodi se u studiji objavljenoj u Journal of Nutritional Biochemistry.

Kod kupovanja grejpa bilo da je on žuti, crveni ili roza prvenstveno obratite pažnju na izgled kore. Plodovi trebaju biti okrugli, sjajne neoštećene kore, promjera 10-18 centimetara. Pri kupnji birajte plodove koji su teški za svoju veličinu jer je to garancija da su sočni. Kora može biti debela i tanka ovisno o sorti, no površina kore treba biti ravna, napeta i sjajna, a nikako grbava i smežurana jer je to pokazatelj da se grejp iznutra isušio.
Izbjegavajte grejp s tamnijim mrljama na kori jer je to pokazatelj starenja odnosno lošeg tretiranja voća prilikom uskladištenja i transporta.

Grejp ne može sazrijevati nakon branja no nakon kupovanja ga možete čuvati na hladnom mjestu ili hladnjaku oko tjedan dana, a nakon tog vremena gubi na kvaliteti i počinje se sušiti.

Za razdvajanje mesa od kore potreban vam je na vrhu zaobljen nož, čijim zaobljenim krajem zarezujte 6-8 kriški u debljini kore. Potom nožem pažljivo skidate svaki od zarezanih komada kore. Po potrebi još skidate zaostali bijeli dio donjeg sloja kore. Unutrašnjost grejpa seže od jako kisele i pomalo gorke do slatko kisele, ovisno od sorte. U mjesecu svibnju obično na tržištu ima grejpa zelene kore s izrazito slatkim crvenim mesom na koje zbog svoje slatkoće ne treba dodavati šećer.

Grejp se naročito konzumira ocijeđen u sok ili očišćen svježe narezan na komade.
Dodaje se u voćne salate koje oplemenjuje svojim okusom i izgledom te mesne i riblje salate kojima pruža svježinu. Salatama poput cikorije, matovilca, rikule, kovrčave endivije dat će poseban štih u izgledu i okusu. Izvrsno se slaže sa začinima poput cimeta, klinčića i muškatnog oraščića.

Nekoliko kriški grejpa, svježi koromač, rikula i sušena puretina lijepo će pristajati kao predjelo uz dodatak octenog umaka, senfa, žličice meda od bagrema i nekoliko pinjola. Grejp se može lagano zapeći i preliti umakom od višanja pa poslužiti kao uvodno jelo, a kriške grejpa očišćene od opnice uvijek će lijepo ukrasiti razna pečenja. Cijeli grejp se koristi kod pripreme miješanih marmelada i džemova, a sok grejpa je često prisutan u voćnim i alkoholnim koktelima.

Samo za čitanje! Opcije dodavanja recepata i ostalog sadržaja dolaze uskoro! :)

Saznaj više