Moj profil
Radič

Radič

Engleski naziv: radicchioLatinski naziv: Cichorium intybus

Radič se u prehrani koristi od davnih dana. Egipćani su ga uzgajali od njegova divljeg pretka, a Plinije je u svom dijelu Naturalis Historia napisao da je, osim u prehrani, radič dobar za čišćenje krvi i protiv nesanice.

Želiš kuhati jela sa ovim sastojkom? Nema problema, pogledaj najpopularnije recepte.

Opis i podrijetlo

Radič ponekad dolazi i pod nazivom crvena cikorija, a spada u porodicu Asteraceae. Ima crveno-ljubičaste listove s bijelim žilama. Njegovi čvrsti listovi imaju gorak okus koji se najčešće koriste u pripremi salata, narezani na rezance ili manje komade.

Radič se u prehrani koristi od davnih dana. Egipćani su ga uzgajali od njegova divljeg pretka, a Plinije je u svom dijelu Naturalis Historia napisao da je, osim u prehrani, radič dobar za čišćenje krvi i protiv nesanice. U srednjem vijeku radič je posebno popularan među svećenicima kojima je on dobrodošao sastojak za njihovu dominantnu vegetarijansku prehranu. Danas poznati crveni radič uzgojen je tek 1860. godine od strane belgijskog agronoma Francesca Van Den Borrea.

Energetska i nutritivna vrijednost

Energetska vrijednost 100 g svježeg radiča iznosi 23 kcal / 96 kJ. Od toga sadrži 4,5% ugljikohidrata, 1,4% proteina i 0,25% masti.
Od minerala u radiču se nalaze kalcij (19 mg što čini 2,3% RDA), željezo (0,57 mg što čini 4% RDA), magnezij (13 mg što čini 3,5% RDA), fosfor (40 mg što čini 5,7% RDA), cink (0,6 mg što čini 6% RDA), bakar (0,34 mg što čini 34% RDA) i mangan (0,14 mg što čini 7% RDA).
Od vitamina radič sadrži vitamin C (8 mg što čini 10% RDA), tiamin (0,06 mg što čini 5,5% RDA), riboflavin (0,028 mg što čini 2% RDA), niacin (0,255 mg što čini 1,6% RDA), vitamin B6 (0,06 mg što čini 4% RDA), vitamin A (1 mcg što čini 0,125% RDA), vitamin K (255,2 mcg što čini 340% RDA) i vitamin E (2,26 mcg što čini 19% RDA).
Od ostalih nutrijenata radič na 100 g sadrži 3,5 g vlakana i karotenoide lutein + zeaksantin 8,8 mg.

Ljekovitost

Tamnocrvena boja radiča upućuje na bogat antioksidativni sastav, što potvrđuju iznenađujući rezultati nedavne studije Sveučilišta Urbino objavljene u British Journal of Nutrition koja ga stavlja u rang s borovnicama i špinatom. Uloga antioksidansa u našem organizmu od velike je važnosti jer sprečava štetno djelovanje slobodnih radikala na stanice, što može dovesti do vrlo ozbiljnih oboljenja kardiovaskularnog sustava, dijabetesa ili raka. Antioksidansi također imaju moć da na prirodan način uspore starenje. Stoga nam svakodnevna prehrana treba biti bogata šarenim povrćem i voćem koji su najbolji izvor ovih vrijednih i ljekovitih spojeva.

Gorki okus radiča ponekad je uzrok što ga češće ne konzumiramo, međutim baš zahvaljujući spojevima koji daju taj specifičan okus ova biljka ima snažno ljekovito djelovanje na organe probavnog sustava. Radič djeluje na jačanje apetita, kao diuretik, laksativ, također vrlo učinkovito potiče rad jetre i slezene. Osim toga ublažava žgaravicu, smanjuje pojavu nadutosti i potiče izlučivanje žuči što pomaže kod razgradnje masti.
Radič nadalje sadrži veliki udio inulina koji se u probavi pretvara u oblik koji pomaže u sporijem rastu šećera u krvi, što je vrlo korisno za osobe oboljele od dijabetesa.
American Journal of Maternal Child Nursing preporučuje dodatak mladih listova radiča u salati za smanjenje oticanja koja se javljaju pred kraj trudnoće.
Radič doprinosi snižavanju krvnog tlaka i reducira rizik od pojave anemije te ima jako antivirusno i antimikrobno djelovanje.
U svom sastavu radič sadrži i pektin koji u zajedničkom djelovanju s vitaminom C ima detoksikacijski učinak na krv i probavu, a studije provedene u Rusiji potvrđuju da pomaže kod uklanjanja teških metala i radioaktivnih elemenata iz tkiva.

Kupovanje i čuvanje

Radič može biti crvene, zelene ili žute boje, a nazivi za pojedine sorte radiča razlikuju se u pojedinim regijama Hrvatske pa tako i u raznim dijelovima svijeta. Ako kupujete mladi radič, listići će biti zelene boje, a ovisno o sorti, kako rastu dobivaju crvene i žute nijanse ili potpuno promijene boju u crvenu, žutu s crvenim, bijelim i zelenim nijansama. Najčešći radič je onaj sa zagasito crvenom bojom listova protkanih bijelim žilama. Za razliku od mladog radiča kojeg možete kupiti u proljeće i ljeto na tržnici, radič okruglih i duguljasto zbijenih listova možete kupiti tijekom cijele godine u supermarketima.
Prilikom kupnje listovi radiča trebaju biti svježi i čvrsti, bez tamnih promjena boje koje su znak kvarenja.

Mladi radič najbolje je potrošiti istog dana ili sljedećeg dana od kupnje, a radič u glavicama možete čuvati nekoliko dana u hladnjaku. Najbolje je ako radič u hladnjaku čuvate zamotanog u papirnatoj vrećici ili kuhinjskom papiru. Možete ga čuvati i u hermetički zatvorenim posudama ili vakumiranim plastičnim vrećicama.

Priprema jela s radičem

Prije pripreme radič je potrebno temeljito oprati. Najprije uklonite vanjske listove ili listove na kojima se eventualno vide manje promjene boje. Potom isperite svaki list ispod tekuće vode, režite ga na odgovarajuću veličinu i pustite ih da odstoje u čistoj hladnoj vodi nekoliko minuta. Ako je u njemu još kakva nečistoća, zrnce pijeska ili zemlje spustit će se na dno posude, a vi s površine možete pokupiti narezane listove radiča koje još jednom isperite u cjediljki ispod hladne tekuće vode.
Ocijeđene, narezane listove radiča nekoliko puta protresite u cjediljki ili jednostavno ocijedite u salatnom spinneru, a možete ih posušiti i pomoću kuhinjskog papira.

Radič možete poslužiti samostalno u salati ili u kombinaciji s drugim salatama,
u klasičnom octenom salatnom preljevu, talijanskom, francuskom, američkom i jogurt dressingu, potom s maslinovim uljem, acetom balsamicom i sirom ribancem ili samo maslinovim uljem i soli. Ako radič začinjavate s bučinim uljem i octom s mirisnim biljem, gorkasti okus radiča gotovo će se izgubiti.

Možete napraviti toplo-hladnu salatu od radiča, kuhanog toplog krumpira i popečene slanine koju poslužite kao salatu, prilog ili kao samostalno jelo.
U Italiji uz tradicionalne salate, radič se najčešće koristi kuhan, no na taj način gubi svoju karakterističnu boju. Crveni radič Treviso na grillu nikog ne ostavlja ravnodušnim. Priprema se tako da se radič Treviso izreže na četvrtine po dužini odnosno sredini, pokapa maslinovim uljem, posoli, popapri pa peče na grillu na umjerenoj vatri uz povremeno premazivanje maslinovim uljem. Radič se okreće nakon desetak minuta, a peče se oko 25-30 minuta. Radič će pečenjem dobiti smeđu boju. Pečeni radič stavite na tanjur i odmah posipajte grublje naribanim dimljenim sirom Scamorza ili običnim dimljenim sirom. Sir će se na toplom radiču rastopiti, a prilikom posluživanja još dodajte nekoliko kapi aceta balsamica.

Rižoto od radiča podlijevan pjenušcem, rižoto sa škampima i radičem gdje je savršeno uravnotežena slatkoća škampa i gorčina radiča, pappardelle s radičem i pršutom, lazanje s ricottom i radičem, ravioli s jastogom u umaku od radiča, štrudla s crvenim radičem, goveđi file u umaku od radiča i sira, punjena patka s nadjevom od radiča, no može umjesto patke biti kopun ili piletina, samo su neka karakteristična jela koja radič u potpunosti oplemenjuje.

Radič se priprema u raznim dijelovima svijeta pa je poznata salata od radiča i srca palme prelivena salatnim preljevom u kojem se koristi ocat od malina, radič u kombinaciji s feta sirom i octom sa začinskim biljem, radič s kozjim sirom preliven salatnim preljevom od maslinova ulja, octa od prošeka, senfa, soli, papra i limuna, dimljeni losos s radičem i crvenim grejpom, maslinovim uljem, acetom balsamicom te sirom ribancem može biti uvod u najsvečanije obroke.

Odrezak od tune na podlozi od pečenog radiča uz Gribische umak poznato je jelo koje morate kušati ako se kojim slučajem nađete u gradu Seattleu u SAD-u.
Radič se često upotrebljava u juhama, no uz mnoga druga jela ima ga i na pizzama pa možemo zaključiti da je radič, uz špinat, jedan od najprisutnijeg lisnatog povrća na jelovnicima.

Recepti