Žuta koraba ili komarada kako je mi u Gorskom kotaru zovemo, korjenasto povrće koje se rijetko nađe na tržnici, sada već i u goranskim vrtovima dok je nekada bilo nezamislivo ne posaditi je. Pomalo je slatkastog okusa, odlična za varivo, a posebno ukusna ukiseljena.
Žuta koraba ili komarada kako je mi u Gorskom kotaru zovemo, korjenasto povrće koje se rijetko nađe na tržnici, sada već i u goranskim vrtovima dok je nekada bilo nezamislivo ne posaditi je. Pomalo je slatkastog okusa, odlična za varivo, a posebno ukusna ukiseljena.
Sastojci
Priprema
Korabu oprati i oguliti koru.
Naribati na široki ribež u veću posudu. Dodati krupne soli i sve dobro promješati rukama.
Puniti u sterilizirane staklenke tako da se sadržaj natisne što bolje i da koraba otpusti tekućinu (vodu).
Na vrh staviti drvene ili plastične pritiskivače, zatvoriti i ostaviti na tamnom mjestu. Prvih nekoliko dana treba provjeravati tekućinu, jer se može dogoditi da iscuri pa će je nedostajati, u tom slučaju treba nadoliti vodom.
Koraba je kisela nakon otprlike 4 tjedna, zavisi o toplini mjesta gdje je držite.
Ukiseljena koraba priprema se kao i kiseli kupus ili kisela repa, sa grahom, suhim mesom ili suhim kobasicama.
Posluživanje
Podzemna ili žuta koraba (komorada)
Podzemna ili žuta koraba, švedska repa, sve su to nazivi za korjenastu povrtnicu (Brassica rapus var. napobrassica) dobivenu križanjem kupusa i nekih vrsta divlje repe. Potječe iz srednje Europe i najbolje uspijeva u podneblju umjerene klime jer je dosta otporna na hladnoću. Kod nas se najčešće uzgaja i najbolje uspijeva u Gorskom
kotaru i Lici.
Podzemna je koraba dvogodišnja povrtnica, koja u prvoj godini oblikuje lisnu rozetu i zadebljali korijen, radi kojeg se i uzgaja, a u drugoj cvjetonosnu peteljku, cvijet i sjeme. Za prehranu se koristi korijen, koji je loptastog, pogačastog ili konusnog oblika, mase od pola do više od jednog kilograma. Boja kore gornjeg dijela korijena, koji obično izraste iznad zemlje, zelenoljubičasta je, dok je donji dio žutonarančast. Meso korijena je blijedonarančaste boje, čvrsto je i sočno. Odlikuje se slatkastim okusom, koji potječe od eteričnih ulja i šećera (glukoze i saharoze). Sadrži oko 88 posto vode, a od hranjivih sastojaka najviše ima ugljikohidrata, oko 4,5 posto (od čega oko 3,8 posto u obliku šećera), bjelančevina ima oko 1,1 posto te nešto malo masti. Od vitamina najviše sadrži vitamina C (oko 30 mg/100 grama), zatim dosta vitamina A, te B1 i B2, kao i niacin i folnu kiselinu. Može se reći da obiluje i mineralima: kalcijem, kalijem, fosforom, željezom i magnezijem.
I ja sam je pravila u varivima, ali mi je ovako ukiseljena puno bolja. Ne zaboravi na sjeme u proljeće.
Prijašnjih godina sam na placi našoj u Ri kod Dragana znala kupovati,obožavam je u varivima,kiselu nisam probala nikad. Poslje vrtni susjed ju je sadio,nažalost umro je, pa nema ni korabe.
Vidjela sam sa ima sjeme za kupiti, za novu sezonu imat ću na umu.
Kako je tebi ispao recept?
7