Rabarbara

Opis i podrijetlo

Rabarbara pripada rodu Rheum i porodici Polygonaceae. Višegodišnja je biljka koja raste iz kratkog i debelog rizoma. Ima velike trokutaste listove s dugim i mesnatim peteljkama. Mali cvjetovi su grupirani u blijedozeleni do ružičastocrveni cvat.

S obzirom da su listovi otrovni, u prehrani se koriste stabljike.

Energetska i nutritivna vrijednost

Energetska vrijednost 100 g svježe rabarbare iznosi 21 kcal/88 kJ. Od toga sadrži 4,5% ugljikohidrata, 0,9% proteina i 0,2% masti.Kuhanu protisnutu rabarbaru možete dodati sladoledu, mousseu, sorbetu i voćnim kremama.

Od minerala u rabarbari se nalaze kalcij (86 mg što čini 11% RDA), željezo (0,2 mg što čini 2% RDA), magnezij (12 mg što čini 3% RDA), fosfor (14 mg što čini 2% RDA), bakar (0,02 mg što čini 2% RDA) i mangan (0,2 mg što čini 10% RDA).

Od vitamina rabarbara sadrži vitamin C (8 mg što čini 10% RDA), tiamin (0,02 mg što čini 2% RDA), niacin (0,3 mg što čini 2% RDA), vitamin B6 (0,02 mg što čini 2% RDA), vitamin K (30 mcg što čini 10% RDA) i vitamin E (0,27 mg što čini 2% RDA).
Od ostalih nutrijenata rabarbara na 100 g svježeg ploda sadrži vlakana 1,8 g i karotenoide lutein+zeaksantin (170 mcg).

Ljekovitost

Rabarbara se u medicinske svrhe koristi od davnina, stoga je i danas predmet mnogih znanstvenih studija. Za ljekovite pripravke koriste se podanci, listovi se izbjegavaju jer su otrovni. Ljekovito djelovanje rabarbare je vrlo široko.

Znanstvenici s Državnog sveučilišta u Singapuru ispitivali su djelovanje nekoliko fitokemikalija u rabarbari za koje je utvrđeno da imaju raznoliko biodjelovanje. Određeni spojevi djeluju inhibirajuće na razvoj stanica raka. Zahvaljujući tim spojevima rabarbara pomaže kod oporavka pacijenta nakon teških operacija tumora želuca, s obzirom da ublažavaju upalne procese, obnavljaju pokretljivost gastrointestinalnog sustava, a i nutritivno obogaćuju prehranu. Znanstvenici su utvrdili da se antikancerogena svojstva najbolje iskoriste kod pečene rabarbare.

Svježi podanci su značajan izvor vlakana o kojima se u današnje vrijeme dosta zna jer imaju vrlo ljekovito djelovanje na organizam. Poznato je da pozitivno djeluju na reguliranje prehrane, otkriveno je da ovisno o dozi rabarbara može regulirati probavu dvostruko, veće količine pospješuju stolicu, a manje količine djeluju na zatvaranje što pomaže u slučaju proljeva. Vlakna stvaraju osjećaj sitosti, što dovodi do smanjenja apetita te mogu pripomoći kod regulacije tjelesne težine. Nadalje, snižavaju kolesterol u krvi te na taj način smanjuju rizik od pojave srčanih bolesti. Uravnotežuju razinu glukoze u krvi čime se smanjuje mogućnost oboljenja od dijabetesa.

Kod pojave žgaravice preporučuje se konzumiranje hladnih stabljika. Rabarbara ima i antibakterijska svojstva, primijenjena na koži u obliku paste, a neki izvori tvrde da može inhibirati Staphylococcus aureus te da ima protualergijska svojstva.

Kupovanje i čuvanje

Prilikom kupnje birajte hrskave, trokutaste, čvrste stabljike koje izgledaju svježe i koje puštaju sok kada se stabljika slomi. Ako na vrhovima stabljika ima i dijelova listova, oni trebaju izgledati svježe. Ako je zimska iz staklenika, može biti mekih, nježnih i blagih peteljki. Boja rabarbare varira od ružičaste, svijetloružičaste do svijetlozelene. Boje zavise o vrsti i uzgoju rabarbare. Ružičaste su stabljike puno popularnije među potrošačima.

Rabarbaru je najbolje potrošiti dva do tri dana nakon kupnje, a čuvajte je na dnu hladnjaka u plastičnoj vrećici. Za duže čuvanje skratite stabljike, kratko blanširajte u kipućoj vodi, ohladite u ledenoj vodi, posušite, zamrznite zapakiranu u plastičnim vrećicama i čuvajte do šest mjeseci.

Priprema jela s rabarbarom

Prije pripreme, svježu rabarbaru temeljito operite, a zatim ako ima na dijelovima stabljike žilave kože, po potrebi je skinite nožićem za čišćenje povrća.
Zbog velike kiselosti ovog povrća nije preporučljiva priprema u metalnom posuđu ako nije presvučeno - eloksirano nekom caklinom.Znanstvenici su utvrdili da se antikancerogena svojstva najbolje iskoriste kod pečene rabarbare.

Stabljike rabarbare režite na komadiće dva do tri centimetra dužine, a zatim ih kuhajte dok ne postanu mekane. Kuhajte u malo vode koju možete zasladiti s malo meda ili šećera.

Rabarbara se koristi kod pripreme peciva, salata, juha, umaka, riže na mlijeku ili mliječnog grisa, pita i savijača, kompota, marmelada i džemova pa čak i kod proizvodnje vina.

Neobična, ali ukusna je salata sa šparogama i rikulom ili pikantna salata sa slatkim mahunama. Salati ili carpacciu sa lososom daje kiselost i potrebnu svježinu, a cocktail salati od grdobine i plodova mora daje i notu ekstravagancije.

Rabarbara se koristi u pikantnim umacima sa svinjetinom, janjetinom i patkom. Njena oštra kiselost odlično se uklapa s plavom masnijom ribom kao što je skuša.

Sitno narezana rabarbara je odlično punilo za pite, a naročito u kombinaciji s bananom, no očarat će vas i pita s prokuhanim jagodama i rabarbarom svojom punoćom okusa i predivnim mirisom. Kuhanu protisnutu rabarbaru možete dodati sladoledu, mousseu, sorbetu i voćnim kremama.

Rabarbaru se može dodati manjem kuglofu umjesto grožđica, a kada je pečen, premažite ga voćnom marmeladom s rabarbarom, dobro pospite kokosovim brašnom i lagano prelijte sirupom od kuhane rabarbare. Bit će lijepe boje i predivnog okusa. Isprobajte komadiće fine slatko-kisele kuhane rabarbare u fondiju od tamne čokolade, a još bolje u duetu s mirisnim jagodama.