Moj profil
Krumpir

Krumpir

Engleski naziv: potatoLatinski naziv: Solanum tuberosumRegionalni naziv: krtola, krompir, kalampir, kumpir, podzemnica

Jela od krumpira postala su nezaobilazna u svakodnevnoj prehrani iz više razloga: krumpir se lako uzgaja, urod mu je velik, zastupljen je u prehrani tijekom čitave godine, prihvatljive cijene, zasitan je, može se jednostavno pripremiti i na najrazličitije načine.

Želiš kuhati jela sa ovim sastojkom? Nema problema, pogledaj najpopularnije recepte.

Opis i podrijetlo

Krumpir je jednogodišnja zeljasta biljka i jedna je od najraširenijih namirnica na svijetu. Iz nepravilno valjkastog gomolja krumpira razvija se biljka koja na zelenim nadzemnim dijelovima nosi bijele cvjetove. Iz njih nastaje otrovni plod jer sadrži mnogo solanina. Podzemne stabljike, odnosno gomolji krumpira nisu otrovni i predstavljaju hranu koja obogaćuje našu prehranu.

Ima više sorti krumpira: rani, srednji i kasni, stolni - za ljudsku prehranu, industrijski, stočni i univerzalni.

Krumpir su donijeli španjolski moreplovci prije nešto više od 400 godina iz brdskih predjela Perua. Važnost krumpira u prehrani indijanskih plemena i njihovoj mitologiji uočena je pronalaskom predmeta oslikanih motivima krumpira krajem 2. stoljeća na obalama Perua.

Krumpir se stoljećima uzgajao kao ukras kojim su se za vrijeme zabave kitile visoke ličnosti, pa čak i kraljevi. Do upotrebe krumpira kao namirnice koja se svakodnevno jela u puku došlo je zbog povremene neimaštine i gladi. Jela od krumpira postala su nezaobilazna u svakodnevnoj prehrani iz više razloga: krumpir se lako uzgaja, urod mu je velik, zastupljen je u prehrani tijekom čitave godine, prihvatljive cijene, zasitan je, može se jednostavno pripremiti i na najrazličitije načine.

Energetska i nutritivna vrijednost

Krumpir je namirnica povoljna za prehranu osoba svih dobnih skupina - dragocjen je izvor energije i ugljikohidrata (škroba).

Energetska vrijednost krumpira iznosi samo 86 kcal na 100 g obroka (kuhani krumpir). U 100 grama sirovog krumpira nalazi se 80,96% vode; 0,14 g masti; 1,89 g bjelančevina; 15,90 g ugljikohidrata (13,35 g škroba; 1 g šećera) i 1,7 g vlakana.

Ista količina krumpira ima po svom sastavu 2,5 puta manje ugljikohidrata nego kruh, što ga čini značajnim u prehrani dijabetičara. Kruh (40 grama) može zamijeniti 100 grama krumpira.

Krumpir je vrijedan izvor vitamina i minerala: vitamina C, niacina, vitamina B6, pantotenske kiseline, tiamina, folata, kalija, magnezija, fosfora, željeza, mangana i kalcija.

Odličan* je izvor vitamina C (23% od RDA po obroku); vitamina B6 (25% od RDA po obroku); kalija (23% od RDA po obroku). Dobar** je izvor niacina (16% od RDA po obroku); folata (10% od RDA po obroku); pantotenske kiseline (10% od RDA po obroku); tiamina (10% od RDA po obroku); magnezija (11% od RDA po obroku); fosfora (15% od RDA po obroku); mangana (13% od RDA po obroku).

Prilikom termičke obrade namirnica vitamin C se velikim dijelom razara, dok se u krumpiru gubi tek ako se kuha oguljen i narezan. Kada se krumpir kuha u kori, sačuvana je trećina vitamina C, a pečen u kori gubi ga neznatno. Vitamini i minerali nalaze se u kožici krumpira i neposredno ispod nje, zbog čega se preporučuje guliti samo tanki sloj ili ga kuhati i peći neoguljenog.

Ovisno o vremenu dozrijevanja razlikujemo mladi i stari krumpir. Mladi krumpir sadrži više šećera, vitamina C i vode, a stari više škroba.

DOBAR IZVOR - pojam se odnosi na namirnice koje sadrže vitamine, minerale, proteine i vlakna u količini od najmanje 10 posto dnevnih potreba RDA
ODLIČAN IZVOR - pojam se odnosi na namirnice koje sadrže vitamine, minerale, proteine i vlakna u količini od najmanje 20 posto dnevnih potreba RDA
RDA - Recommended Dietary Allowances (preporučene dnevne količine)

Ljekovitost

Krumpir po svom sastavu sadrži tvari koji odlično djeluju na čovjekovo zdravlje te liječi bolesti nastale uslijed poremećene izmjene tvari, kao što su giht i reuma. U narodnoj medicini krumpir se upotrebljava kao pomoćno ljekovito sredstvo kod reumatizma, upale zglobova, glavobolje, visoke temperature, opekotina, ozeblina, u obliku kaše od oguljenog, prijesnog krumpira.

Kod problema sa sluznicom želuca upotrebljava se sok od krumpira. Sok od krumpira dobiva se tako da se krumpir oguli, sitno nariba i sok iscijedi. Budući da nije baš ugodna okusa, možete ga pomiješati sa sokom od mrkve ili ga razrijediti vodom. Taj sok bogat je bazičnim tvarima te veže na sebe mokraćnu kiselinu i tako pomaže kod gihta, reume i artritisa.

Kora kuhanog krumpira snižava povišeni krvni tlak. Opekline se mogu liječiti oblozima hladnog krumpira.

Kupovanje i čuvanje

U mnogim je prigodama nezaobilazni pratilac, bilo to na svečanostima ili na plaži.

Može biti bijele, crvene ili žute puti, usnama slatkast, katkad hrskav, a katkad mekan. S obzirom da se u sve voli umiješati, običan je, a opet neobičan. Sigurno niste mislili da je riječ o krumpiru.

On je primjerena zamjena za tjesteninu, rižu i kruh, a poslije žitarica najvažnija je ljudska hrana. Krumpir kao namirnica ne deblja, nego masnoće koje lako upija, a osim toga ima pozitivna energetska i diuretička svojstva.

Ovu namirnicu na tržištu susrećemo: sirovu, sušenu i zamrznutu te, naravno, kao sastojak raznih prerađevina.

Pri kupnji tog povrća naročito morate obratiti pozornost na njegov izgled jer proklijali i zeleni krumpir nije poželjan u prehrani. Možete ga očuvati duže vremena na tamnom i suhom mjestu na temperaturi od 0 do 10°C.

Priprema jela s krumpirom

Krumpir čistite nožićem za guljenje krumpira uz obavezno skidanje okica klica. Ako je krumpir mlad, jednostavno ga ostružite običnim nožićem ili pak krumpir lagano operite četkom pod mlazom vode. Nakon guljenja držite ga u hladnoj vodi do pripremanja, ali ne duže od par sati.

Rezanje ide ukorak s primjenom, dakle prema tome pržite li ga, pečete ili kuhate, krumpir režite na rezance, štapiće, kocke (manje i veće), ploške, kriške ili ga kuhajte u kori. Krumpiru osim soli, papra i Vegete odgovara niz primorskih i kontinentalnih začina i bilja, kao i sve masnoće koje se upotrebljavaju u kuhinji.

Krumpir se konzumira isključivo kada je termički obrađen: kuhanjem u slanoj vodi na 100°C, pečenjem u pećnici na 150-200°C, prženjem u dubokoj masnoći na 200-250°C, gratiniranjem kašica od krumpira, jaja i začina na 250-300°C.

Suhe instant krumpirove pahuljice dovoljno je popariti vrelom vodom ili mlijekom.

Njegova je primjena u kombinaciji s drugim povrćem i namirnicama izvanredna pa ga poslužite kao samostalno jelo, za jednostavne i složene salate, prilog ribama i mesu, u raznim dodacima juhama i povrtnim varivima.

Recepti