Moj profil
Španjolska
Španjolska

Španjolska

13.2.2011.irena

Raznolikost u geografskom i klimatskom smislu Španjolsku je učinila zanimljivom i bogatom u gastronomskoj ponudi. Kao što je slučaj i s drugim mediteranskim zemljama, okosnicu ove kuhinje čine plodovi mora, ali tu se jede i dosta svinjetine.

Geografski položaj

Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska je treća po veličini na europskom kontinetu. Vrlo je brdovita, s manje kiše od ostalih dijelova Europe.

Krajolik varira od suhih brdskih predjela do plodnih livada i voćnjaka; od veličanstvenih obala do ruralnih ili gradskih centara u unutrašnjosti.

Povijesni utjecaj

Kompleksan etnički i kulturološki sastav odražava burnu povijest koja je počela s Feničanima, Grcima i Kartažanima, koji su naselili obalna područja. Kasnije su ih zaposjeli Rimljani i Mauri, utemeljitelji tradicionalne španjolske kuhinje, koja je puni oblik počela dobivati pronalaskom i uvozom krumpira, rajčica, paprike, graha, čokolade, vanilije i ostalih začina.

Karakteristike kuhinje

Za nju se kaže da je kompleksna poput azijske, izuzetno raznolika, kao da su se u njoj pomiješale sve europske kuhinje, te da odražava suprotnosti svoje zemlje – to je španjolska kuhinja.

Postoji i izreka: na jugu se prži u ulju, u središnjem dijelu zemlje se peče i roštilja, a na sjeveru se kuhaju variva.

Raznolikost u geografskom i klimatskom smislu Španjolsku je učinila zanimljivom i bogatom u gastronomskoj ponudi. Kao što je slučaj i s drugim mediteranskim zemljama, okosnicu ove kuhinje čine plodovi mora, ali tu se jede i dosta svinjetine i suhomesnatih proizvoda.

Dominantna kultura Maura postavila je temelje današnje kuhinje, koja se uvelike nastavlja na tradicionalnu.

Obroci se serviraju vrlo kasno: lagani doručak oko 8, užina oko 11 sati, ručak iza 14, a večera tek nakon 21 sat. Španjolci očito drukčije broje vrijeme od svojih užurbanih europskih susjeda, pa se ni na obrok ne ''skače'' direktno, već mu prethodi lagana zakuska u obliku sitnih zalogajčića pod zajedničkim nazivom tapas. Na tanjuru tapasa, koji se grickaju i uz piće (postoje brojni tapas-barovi, poznatiji kao tasca), može se naći sve - od komadića škampa, lignji, školjaka i ribe do mariniranog ili punjenog povrća, sira, jaja, kruščića i omleta.

Za paellu ste zacijelo čuli: šareno jelo od riže i sitno sjeckanih komadića ribe, plodova mora, mesa i povrća, s obaveznim začinom šafranom. Ovaj specijalitet ima i svoju tavu u kojoj se priprema - paelleru, široku, okruglu i plitku, ravnoga dna. Rižu, a za paellu vam treba calasparra ili arborio, su Arapi unijeli u Europu upravo preko Iberijskog poluotoka, a paella je osmišljena u pokrajini Albufera, ali danas je svi znaju pod nazivom paella a la Valenciana, jer je upravo u toj pokrajini zaživjela punim životom. U rižoto se može ubaciti i sipa zajedno s crnilom, pa rižoto postaje crni - arroz negro.

Za razliku od bliske, ali ipak različite, talijanske kuhinje, tradicionalna španjolska kuhinja ne koristi tjesteninu. Ako kao prilog ne dobijete rižu, zamijenit će je krumpir ili kruh.

Najsnažniji začin je češnjak. Gambas al ajillo je škamp s češnjakom pržen na ulju ili maslacu; champignon al ajillo je također ukusno jelo od šampinjona pirjanih s češnjakom, a sopa Juliana je juha od povrća i češnjaka.

Zarzuela de mariscos, varivo s plodovima mora, nalazi se na jelovnicima većine restorana. Meso se prije termičke obrade obično marinira u umaku od ulja, octa, češnjaka i luka, a umaci koji se poslužuju uz meso sadrže i malo vina.

U španjolskoj se kuhinji koristi i puno ulja (naravno, maslinovog), više nego u ostalim dijelovima Europe.

Obilan obrok treba popratiti i skladnim pićem: slatkom madeirom, crvenom marsalom, sangrijom od vina i voća, slatkim crvenim vinom, sherryjem od bijelog vina i konjaka ili napitkom od mlijeka i badema, horchatom.

Tradicionalni deserti nastali su pod maurskim utjecajem. Vrlo su slatki, a najčešći su sastojci mljeveni bademi ili marcipan, kandirano voće, med, jaja, limunova korica i cimet. Flan, slastica slična našoj rožati, je kuhana krema od jaja prelivena karamel - umakom. Uz kavu ili toplu čokoladu poslužuje se churro, pržena slastica za koju vam donosimo recept.

Regionalne specifičnosti

Baskija se ponosi jelima od plodova mora: jeguljama, lignjama, ribljim juhama i ostalim jelima od riba, a tu je i marmitako, jelo od krumpira i tune. Istočnije, uz obalu, nalazi se Asturija, sa specijalitetom od mahuna i svinjetine - varivom fabada, sirom s plemenitom plijesni Cabralesom, te cijenjenom jabukovačom. U Kantabriji se miješaju primorska i planinska kuhinja s kvalitetnim namirnicama, uključujući govedinu, inćune i mliječne proizvode. Sjeverozapadna Galicija još uvijek drži do keltskog podrijetla i njihovih jela, poput mesnih i ribljih pita, školjaka i teletine. Aragon, La Rioja i Navarra su plodne doline, pravi raj za voće i povrće (šparoge, paprike, kruške, breskve...).

Najuzbudljivijom u gastronomskom smislu smatraju Kataloniju, sa specijalitetima od morskih plodova s rižom, mesom i peradi, koji se kombiniraju s lokalnim voćem. Andaluzija voli ljuto, a upotrebljava začine poput šafrana, cimeta, muškatnog oraščića i sezama. Iz ovog kraja Španjolske dolazi i recept za proslavljeni gazpacho, hladnu juhu od rajčice. U Kastilji ćete od specijaliteta zateći uglavnom mesna jela - pečenke i janjetinu, a i Estremadura se proslavila suhomesnatim proizvodima od svinjetine (slanina, šunka, kobasice chorizo).

Kanarski otoci nude sasvim specifičnu kuhinju, a od specijaliteta se ističe gofio, kruh od popečenih žitarica ispečen u obliku lopte, jela od mahunarki, tropsko voće i mojos, ljuti umaci s paprikom i korijanderom.

Fast facts

  • Glavni grad: Madrid
  • Površina: 505 000 km2
  • Stanovništvo: 42 700 000
  • Vremenska zona: GMT/UTC +1 sat
  • Jezici: službeni je španjolski, a tu su još i galicijski, katalonski, baskijski
  • Religija: 85% rimokatolika, 2% Židova, 2% muslimana
  • Valuta: euro (€)

:(Još nema komentara

Budi prva/i, podijeli svoje mišljenje o slici i pomozi nekome u odabiru savršenog jela.