Moj profil
Finger food - najcool dohrana
Finger food - najcool dohrana

Finger food - najcool dohrana

Kad je riječ o dohrani dojenčadi, sve više govori o važnosti konzistencije djetetovih obroka, tekstura obroka, ali i poticanja djeteta na samostalno uzimanje hrane u ruku, odnosno jedenje.

Posljednjih se nekoliko godina, kad je riječ o dohrani dojenčadi, sve više govori o važnosti konzistencije djetetovih obroka, tekstura obroka, ali i poticanja djeteta na samostalno uzimanje hrane u ruku, odnosno jedenje. S obzirom na neuromotornu zrelost, dijete rano postaje spremno za aktivno hranjenje, već u dobi oko četiri-pet mjeseci.

Tada većina djece stječe okulomotornu koordinaciju koja se prepoznaje po tome što rukama počinju hvatati svoja stopala i predmete te ih stavljati u usta.

Tako u dobi oko 6. mjeseca života većina dojenčadi vrlo lako svladava aktivno hranjenje žličicom. Teoretski, djeca postaju zrela za samostalno hranjenje, odnosno jedenje krute hrane u dobi između 7. i 9. mjeseca.

Kao i kad je riječ o dohrani, i davanje hrane u ruku i samostalno jedenje vrlo je individualno, ali općenito gledano, većina djece spremna je za tzv. finger food u dobi oko osam mjeseci. Iako još nema zube, pokretanjem čeljusti gore-dolje, tj. glasnim žvakanjem ili mljackanjem dijete uspijeva pojesti mekane namirnice poput banane te kuhanog voća ili povrća.

Vještina žvakanja stječe se pravodobnim uvođenjem hrane koja ima teksturu u djetetovu prehranu i uvelike ovisi o tome. Naime, zbog današnje pripreme hrane mikserima i odgađanja davanja djetetu hrane s teksturom sve su češće pojave senzorne averzije među djecom. U ovom slučaju dijete može imati čak i nagon na povraćanje kada mu se nudi kašica koja ima grudice ili hrana u komadićima, što vrlo često obeshrabri roditelje koji tada nastavljaju s fino miksanim kašicama, čime problem samo postaje veći.

Kritično razdoblje za razvoj normalnog procesa hranjenja je dugo, čak od 5. do 10. mjeseca života. No treba imati na umu da što kasnijim uvođenjem tekstura u dječju prehranu dolazi do njezina sve težeg prihvaćanja, što u konačnici može rezultirati odbijanjem hrane pa i povraćanjem tijekom hranjenja. To pak vrlo često uzrokuje slabije stanje uhranjenosti, oslabljen imunitet i česte infekcije i bolesti, što u konačnici loše utječe na rast i razvoj djeteta.

Pravodobno uvođenje krute hrane u dohranu djeteta i poticanje djeteta na samostalno jedenje ima niz pozitivnih utjecaja na razvoj djeteta. U prvom se redu ističe mogućnost provedbe izrazito raznolike prehrane, zatim je tu poticanje razvoja motorike te oralne motorike i time govora, ali i razvijanje samostalnosti i omogućavanje djetetu da se upozna s hranom koju jede.

Kao finger food, odnosno hrana koju dijete jede samostalno, najčešće se tradicionalno davao kruh, mekano voće i povrće (banana, kuhana jabuka, kruška, mrkva, krumpir). No danas se savjetuje djetetu nuditi sve tipove hrane ne bi li se što bolje upoznalo s teksturama, toplinom, vlažnošću i drugim senzornim podražajima važnim za njegov razvoj.

U tom je trenutku vrlo važno biti uz dijete, po mogućnosti jesti uz njega, jer tako, imitacijom, dijete najbolje uči. Konzumacijom krute hrane i komadića postoji mogućnost da se dijete zagrcne, zbog čega je izrazito važno ne ostavljati ga samog u trenutku samostalnog jedenja. Sitne bobičaste i tvrde namirnice poput orašastih plodova nikako se ne preporučuje davati djetetu jer takve namirnice ono nije sposobno zdrobiti, dok se za bobičasto voće, grašak i slične namirnice savjetuje pokazati djetetu kako da ih zdrobi među prstima i u ustima.

S napretkom prehrambene tehnologije i znanosti o prehrani, danas postoje i posebno dizajnirani snackovi za ovu dječju dob koji zadovoljavaju sve zahtjeve dojenačke prehrane: nemaju dodanu sol, šećer, alergene, sastav im je poznat te su sigurnost i podrijetlo namirnica zajamčeni. Jedni on najčešćih snackova su kukuruzni flips, rižini krekeri i keksi. Ti su proizvodi najčešće i anatomski prilagođeni tako da ih dijete može lakše držati te se lako tope i mrve u ustima, zbog čega postoji manja mogućnost od otkidanja komada i zagrcavanja.

dr. sc. Tena Niseteo, dipl. ing. preh. teh.,
klinička nutricionistica
Referentni centar za dječju gastroenterologiju i prehranu,
Klinika za dječje bolesti Zagreb

:(Još nema komentara

Budi prva/i, podijeli svoje mišljenje o slici i pomozi nekome u odabiru savršenog jela.