Kada je riječ o mastima u orašastim plodovima, one se pretežito sastoje od oleinske kiseline (kao u maslinovu ulju), pa djeluju tako da se razina LDL kolesterola u krvi spušta, a HDL kolesterola drži stabilnom.
Vjeverica slaže svoje zalihe hrane za zimu vrlo strpljivo i nikada neće pogriješiti jer uvijek bira upravo orašaste plodove. Je li to slučajno?
Kada se spomenu orašasti plodovi, uvijek ćete dobiti isti odgovor: to su kalorične namirnice, od njih se deblja, nisu dobri za krvne žile jer sadrže mnogo masti itd.
To su česte predrasude koje prate ovu skupinu namirnica i to, moram reći - potpuno neopravdano. Kamo sreće da u zdjelicama na stolovima umjesto krumpirovog čipsa i grisina stoje bademi, orasi, kikiriki, sezamov desert.
Što ima u orašastim plodovima?
Vjeverica slaže svoje zalihe hrane za zimu vrlo strpljivo i nikada neće pogriješiti jer uvijek bira upravo orašaste plodove. Je li to slučajno? Nije! U njima se, naime, krije prava riznica prvorazrednih hranjivih tvari u prirodnom kompleksu, pa tako primjerice lješnjaci sadrže obilje E vitamina, B-kompleksa, osobito vitamin B6, i folnu kiselinu. Možda je važnije spomenuti kako su orašasti plodovi svakako najvredniji izvori minerala (primjerice orasi - kašev i pekan sadrže po 11 mg cinka/100 g), selena, bakra i magnezija.
Kada je riječ o mastima u orašastim plodovima, one se pretežito sastoje od oleinske kiseline (kao u maslinovu ulju), pa djeluju gotovo ljekovito, odnosno djeluju tako da se razina LDL kolesterola u krvi spušta, a HDL kolesterola drži stabilnom.
Osim pretežito oleinske kiseline, orašasti plodovi i sjemenke sadrže i određenu količinu omega-3 masnih kiselina koje, ako u prehrani nisu zastupljeni riba i drugi morski proizvodi, mogu dobro poslužiti.
Masnoća iz orašastih plodova ne deblja kako se misli; to su potvrdila ispitivanja u Research and Studies Center u Los Angelesu. Dobrovoljci su osim obroka svakoga dana kroz četiri tjedna dobivali 100 g badema. U usporedbi s kontrolnom skupinom, oni nisu povećali svoju tjelesnu težinu.
Čudesan kikiriki
Od orašastih plodova, najviše zasluga za dobro zdravlje ima kikiriki, o čemu u posljednje vrijeme ima sve više znanstvenih dokaza.
Osim pretežito oleinske kiseline, orašasti plodovi i sjemenke sadrže i određenu količinu omega-3 masnih kiselina.
Veliko je istraživanje obavljeno od 1980. do 1990. godine na Harvard School of Public Health u Bostonu. Ako žena, primjerice, u tjednu pojede 200 g miješanih oraha, smanjit će rizik od srčanih bolesti za oko 35 posto, a ako umjesto oraha pojede kikiriki, rizik će biti dvostruko smanjen. Recimo da 30 g prženog kikirikija sadrži više od 10 posto dnevnih potreba u dragocjenoj folnoj kiselini. Ima stručnjaka koji pišu o kikirikiju kao dijetetskoj namirnici, premda, s obzirom na svoju veliku energetsku vrijednost, taj epitet ne bi mogao zaslužiti.
No, prehrana je uvijek puna iznenađenja, pa je tako i kod kikirikija. Najnovija istraživanja obavljena na Purdue sveučilištu pokazala su da kikiriki, osobito u obliku maslaca za mazanje, izaziva smanjivanje apetita, pa se tako i unatoč velikoj kalorijskoj vrijednosti namirnice, kilogrami gube. Rezultati ovih istraživanja objavljeni su u časopisu International Journal of Obesity. Dobro organizirani pokus je pokazao da je skupina koja je dnevno konzumirala 30 grama kikirikija imala niži indeks tjelesne mase od druge skupine koja se hranila na uobičajeni način, ali bez kikirikija.
Objašnjenje ovog fenomena relativno je jednostavno; kikiriki je smjesa proteina, biljnih masnoća i topljivih vlakana u obliku hrskave strukture koja izvrsno "pokriva" glad. Istraživači s Purdue sveučilišta napravili su usporedbu, pa su tako utvrdili da je primjerice pet puta dulja "pokrivenost" osjećaja gladi s kikirikijem nego s rižinim snackom kao što je čokolada s rižom.
Postoje dokazi da se prženi kikiriki slabo apsorbira, dakle dugo zadržava u želucu i tankom crijevu, što bi mogao biti dodatni razlog za dugotrajno zasićenje.
Ne zaboravite badem
Badem mnogi jedu samo dva puta na godinu ili, točnije, kada netko kod kuće napravi kolač ili koju drugu slasticu s bademima. To je, naravno, velika pogreška jer ovaj orašasti plod predstavlja pravu riznicu rijetkih minerala. Bilo bi, zapravo, vrlo korisno da se na stolu nalazi svakoga dana, pa se u nedostatku drugog snacka upravo konzumira - badem.
Poznat je po bademovom ulju, a u ovom je pak otopljen prirodni (miješani) E vitamin. No, ono o čemu se u posljednje vrijeme piše u stručnim radovima jest aktivnost badema u smislu prevencije raka kolona. Obavljeni pokusi na laboratorijskim životinjama pokazali su da se umjetno izazvani rak sporo (ili nikako) razvija u crijevima štakora ako ovaj u dnevnim obrocima dobiva bademe. Od svih orašastih plodova, kikiriki, badem i pekan orah pokazuju najbolje učinke.
S bademom su načinjeni i drugi pokusi, što najbolje pokazuje studija rađena u nekoliko zemalja vezana za njegov utjecaj na povećanje razine LDL kolesterola. Dobrovoljci su podijeljeni u tri skupine, od kojih je prva dobivala samo obroke s maslinovim uljem, druga s mliječnom masti, a treća s bademima.
Nakon četiri tjedna kod skupine koja je konzumirala badem razina LDL kolesterola pala je za 17 posto, kod one s maslinovim uljem za 8 posto, a nije se smanjila kod skupine s mliječnom masti.
Što je s lanom?
Lanene sjemenke proglašavaju se više lijekom nego namirnicom, i to s punim pravom.
Te vrlo ukusne sjemenke sadrže sasvim dovoljno omega-3 masnih kiselina (EPA i DHA), fitoestrogene i lignane, dakle obilje bioaktivnih tvari bez kojih se ne može zamisliti funkcioniranje i zaštita organizma.
Imitirajući hormone estrogene, umanjuju karcinogeni potencijal koji u tijelu nastaje njihovim djelovanjem. No, ono što je možda i važnije, ove sjemenke sadrže obilje esencijalnih masnih kiselina, a osobito alfa-linolenske koja se u organizmu ne može sintetizirati već se praktično svakoga dana mora unositi hranom.
Nije potrebno podsjećati kako je ova masna kiselina bitna za izgradnju staničnih membrana i reguliranje krvnog tlaka. Ta kiselina po svojoj strukturi pripada skupini omega-3 kiselina i slična je DHA i EPA iz ribljeg ulja.
Nekoliko studija povezuje redovito uzimanje lanenih sjemenki kao moguću prevenciju bolesti srca i krvožilnog sustava, a posebno francuska studija iz 1999. godine u kojoj se tvrdi da namirnice bogate alfa-linolenskom kiselinom štite srce od drugog srčanog udara.
:(Još nema komentara