idemo dalje.....
Prije nego što se krene na put da se nešto malo informativno kaže o Rumunjskoj.
Rumunjska je najveća država južnoistočne Europe. Graniči sa Mađarskom, Srbijom, Ukrajinom, Moldavijom i Bugarskom. Ima negdje oko 240.000 km2 /negdje oko 6 puta veća od HR / Ima oko 22 milijuna stanovnika / negdje oko 4,5 puta više od HR. To je zemlja kontrasta , ali ipak se izdvajaju tri regije :
1.nizine koje čine 1/3 teritorija , tu je najpoznatija Vlaška nizina
2.brda i gore do 700 m n/v
3.planine koje čine 1/3 . To su Karpati, Transilvanijske Alpe i Bihor su 3 značajna gorska sustava s najvišim vrhom Moldoveanu (2544 m).
Za Rumunjsku je karakteristična kontinentalna klima / jače zime i vruća ljeta /.
Glavna rijeka je Dunav , kroz Rumunjsku protječe dužinom od oko 1050 km / ili 38 % njegove ukupnog toka /. Delta Dunava je druga u Europi /prva je Volga /
Rumunjska ima oko 12 000 špilja i po tome je poznata .
Nešto o njenoj povijesti :
Njenu povijest prati burno razdoblje ratova, okupacija i sukoba. Napadi Rimljana pa Huna, Avara, Slavena i Bugara. U XI. stoljeću djelomično je okupirana od Mađara. U prvoj četvrtini XVI stoljeća nalazi se pod Osmanskim carstvom. Autonomiju Rumunjska stječe tek 1856. g., a nezavisnost 1878. g.
Sudjelovala je u balkanskim ratovima protiv Osmanskog carstva.
U 1. svjetski rat ušla je kao neutralna, a poslije nalazi se strani pobjedničke Antante.
U 2. svjetskom ratu je na strani Njemačke.
1947. g. ukinuta je monarhija i Rumunjska je postaje NR Rumunjska.
1965. g. na vlast dolazi Nicolae Ceauşescu, sve do revolucije 1989. g. kada je svrgnut komunistički režim.
1990. g. održani su prvi slobodni izbori u Rumuniji, a 1. siječnja 2007. godine Rumunjska je postala članicom Europske unije / ušla zajedno sa Bugarskom.
Informirani smo da je prosječna plaća oko 320 eura , penzije da su male .
Rumunjska je poznata po estetskoj kirurgiji . Ana Aslan je pionir gerontologiji i gerijatriji. Gerovital je njen „zaštitni znak” Na njene tretmane protiv starenja dolazi su svi /glumci , predsjednici , svjetske face /
Rumunjska je poznata i po skijanju . Njeni centri se nalaze u Pojani i Sinaji. Kažu da su tereni super , a prilog u odabiru tih skijališta su i povoljne cijene.
Kada smo nešto malo saznali o Rumunjskoj , krenimo na put .
Put nas vodi od Đerdapa / zapada / preko Bukurešta do Crnog mora /istoka /. Pa nazad ponovo preko Bukurešta , ali sada sjevernije preko Brašova , Sighisora , Sibie , Alba Iulie – Temišvara – preko graničnog prelaza Vatin , pa Pančeva , Beograda pa do krajnje točke Zagreb.
Čim se pređe granica Srbije i Rumunjske , na lijevoj obali Dunava nalazi se grad Drobeta Turnu Severin. Radi se o lijepom gradu koji ima preko 100.000 stanovnika .
Stari hrvatski naziv za ovaj grad je Siverin (po vojvodiRadoslavu Siverinac iz narodne pjesme). Grad su stari Rimljani izvorno zvali Drobetae. Svoje kasnije ime Turnu Severin, odnosno Severov toranj, dobio je po tornju koji je stajao na brježuljku okruženim dubokim jarcima. Blizu Turnu Severina su ostaci slavnog Trajanovog mosta najvećeg u Rimskom carstvu, sagrađenog 103 godine.Most se sastojao od dvadeset lukova, poduprtih kamenih stupovima, od kojih je nekoliko još uvijek vidljivo za nižeg vodostaja Dunava.
Nisam pristalica opisivanja smještaja , ali u ovom slučaju navest ću radi razbijanja predrasuda , da smo bili smješteni u hotelu Continental . Hotel je izgrađen pokraj Dunava . Sobe su predivne , a hotel ima 4 zvjezdice , a to zaslužuje.
Drobeta Turnu Severin je grad na raskrižju vodenih , cestovnih i želejzničkih puteva . Sav je zelen sa puno parkova .
U centralnom parku , obzirom da je bio Vazmeni veliki tjedan kod pravoslavaca sve je bilo u iščekivanju Vaskrsa. Graje , pjesme , ukrasa u duhu Vaskrsa bilo je na svakom koraku .
Posjetili smo ostatke kamene tvrđave koja je bila bastion otpora protiv osmanlija . U krugu tvrđave koja je danas restaurirana nalaze se ostaci crkve iz XIV stoljeća . Tvrđavu je osvojio Sulejman Veličanstveni i 1526 godine posve razrušio.
Za ovaj grad karakteritičan je i Vodotoranj. On je također restauriran i u njemu se nalazi muzej.
Kazalište , Pravoslavna crkva su mjesta koja se obilaze :
Panoramskim razgledom grada , odmah na prvim km ove države zaključili smo da se ne radi o nikakvim soc-komunističkim sterilnim građevinama već o ljudskim , sa stilom građenima kakvih ima diljem Europe....
Idemo dalje. Cilj nam je Bukurešt. Do njega je 350 km. Cesta je dobra , većim dijelom magistralna. Ograničenje je 70 km/h. Ne može se većom brzinom voziti jer cesta prolazi kroz manja mjesta ili rubnim dijelovima većih gradova tako da je promet dosta gust. Prolazimo pored gradova Craiova, Pitesti. Oznaka na cesti kaže da izlazimo na autoput i da do Bukurešta ima još 99km/h. Vlaškom nizinom putujemo.
BUKUREŠT
Od našeg putovanja u Rumunjsku prošlo je tjedan dana . Ne želim opisivati Rumunjsku , odnosno Bukurešt kao njen glavni grad , onako kako se to piše u vodičima . Želim napisati ono što je meni ostalo u sjećanju i zbog čega bih ponovo željela posjetiti sva mjesta i zaintrigirati druge da posjete ovu divnu zemlju i njen prelijepi glavni grad.
Moje asocijacije na Bukurešt su :
- mnogobrojni trgovi / Ujedinjenja , Revolucije i Pobjede /. Svaki od ovih trgova vezan je za njihovu povijest. Ujedinjenje se odnosi na 1918 . kada je došlo do ujedinjenja Rumunjske i Transilvanije . Revolucija se odnosi na 1989. godinu svrgavanje Čaušeska. Pobjeda se odnosi 1947. godinu svrgavanja monarhije i uspostave komunizma.
Osim ovih trgova postoje i drugi trgovi kao Glavni gradski trg /Uniri/ , Univerzitski trg i dr.
Svi trgovi su sa mnogobrojnim fontama koje tijekom noći svijetle u boji rumunjske zastave / plava , žuta , crvena/. Na svim trgovima gust je promet , okolne fasade friško su obojane i na mnogim su obješeni jumbo plakati koje govore da u ovih šest prvih mjeseci 2019 Rumunjska presjedava Europskom unijom.
Ni na jednom od trgova , ulica nismo susreli prosjake , a kažu to se ranije viđalo . Nismo vidjeli ni jednu oronulu fasadu , a kažu i toga je ranije bilo. Vozila su moderna , večinom Dacia , razne marke su u pitanju....Ugodno je bilo hodati , ali sa jednom napomenom , ima veoma malo oznaka na engleskom , a prelazi se sa jednog na drugi trg , pa točno ne znaš koji je trg u pitanju . Nedoumice otkrivaš prepoznavanjem zgrada , a u svezi toga moraš imati saznanje koja zgrada se nalazi na kojem trgu.
Ovo u svezi engleskog jezika dosta je naglašeno u svim dijelovima Rumunjske , naravno kroz dijelove kojima smo prošli. Oznake , objašnjenja , jelovnici teško se snaći jer veoma malo stvari je prevedeno na engelski jezik.
Trg revolucije je izuzeno lijep i važan trg, a u Rumuniji i šire je naravno poznat je po povijesnim događajima sa dugogodišnjim liderom države –Ceausescua. Tu se nalaze: Kraljevska palača, zatim Rimski Ateneum, Narodni Muzej Umjetnosti Rumunjske, Hoteli,
Na ovoj slici , zgrada je bivšeg Komiteta , Ceausesco je smatrajući da su mu mase došle dati podršku izašao na terasu , sada prekrivena ovim plavim jumbo plakatom , izašao i počeo držati govor. Kažu da uopće nije bio svjestan situacije . Kada je vidio da mase ljudi idu prema zgradi , pobjegao je na krov gdje ga je čekao helikopter i odletio u vojarnu.
Nešto malo o Čaušesku. Zasigurno najstrašnije, najbolnije i najpoznatije razdoblje rumunjske povijesti vladavina je diktatoraNicolaea Ceausescua, rumunjskog komunističkog predsjednika od 1965. do 1989. Ceausescu je stvorio kult ličnosti i sebi dodijelio titulu vođe i Karpatskog genija, čak si je napravio i žezlo poput onoga koje su imali rumunjski kraljevi. Pod njegovom vlašću Rumunjska je bila četvrti izvoznik oružja u Europi, voljele su ga i zapadne sile smatrajući ga antisovjetskim vođom i izdašno mu davale kredite. Nakon krvavih događaja u Temišvaru i Bukureštu tijekom prosinca 1989. režim je srušen, a Vojni sud ga je osudio na smrt strijeljanjem. S njim je u smrt dobrovoljno otišla i supruga Elena pa je njihova priča na neki morbidan način rumunjska verzija Romea i Julije.Kažu da je Elena na sve odmahnula rukom i dodala „tko vas...”
Kažu da se rumuni ne pitaju „gdje si bio 1989” , okrenuli su se naprijed i uz podršku Europske unije u zadnjih pet godina sve su pokrenuli u svoju koristi.
Crkvu je u XVIII stoljeću sagradio grčki redovnik Ionikie Stratonikeas, a prava je oaza mira, tišine i divote. Fini kamen, drvo, rumunjski i bizantski elementi, čine je vrijednom obilaska i divljenja.Zanimljivo je da je nakon Velikog bukureštkog požara izgorjela trećina grada, uništeno skoro cijelo gradsko jezgro Rumunjske, ali ne i Stavropoleosov manastir.
Osim ove crkve na svakom koraku susrećemo predivne pravoslavne crkve
Rumunjski ateneum otvoren je 1888, a odlikuje se izuzetno lijepom i neoklasičnom gradnjom. Ova građevina dom je Žorž Eneskuovog filharmonijskog orkestra. U Ateneummože stati oko 800 ljudi, a njegov enterijer dekoriran je freskama koje na lijep i simboličan način oslikavaju važne povijesne trenutke Rumunjske.
Ostaci Malog Pariza. Naime,Bukurešt je jednom bio poznat kao Mali Pariz, glavni grad koji je procvjetao za vreme Karola I Rumunjskog, koji je angažirao francuske arhitekte da gradu daju veliki sjaj. U tom dijelu se nalaze dućani , restorani . U jednom od tih restorana ručali smo. Ulice su takve da imaš dojam da šećeš Parizom....
Bukurešt je ispunjen predivnim parkovima, a najstariji, napravljen sredinom XIX stoljeća jest Cismigiu Gardens. . Naravno, ne smijemo zaboraviti niti na Karlov park. Parkova je na svakom koraku
Bukurešt je poznat i po zgradi .
Druga je to najveća adminsitrativna zgrada na svijetu (odmah nakon Pentagona), najveća zgrada Europe i najteža zgrada na svijetu – samo su neke od činjenica koje se vežu za građevinu zbog čije je izgradnje Ceausescu porušio dobar dio Bukurešta. Naravno, zgrada je nezamislivo luksuzna, ali i kičasta, a rumunjski diktator u njoj praktički i nije stigao uživati. Gradnja zgrade započela je 1984., a završena šest godina nakon njegove smrti Za gradnju su korišteni isključivo materijali iz Rumunjske. Sa svojih 12 katova, 1.100 soba, velebnim predvorjem i četiri podzemna nivoa, ovaj megalomanski spomenik moći jednog čovjeka rijetko koga ostavlja ravnodušnim. Kažu da je samo 30% prostora u funkciji.Danas se unutar nje nalaze parlament i muzej suvremene umjetnosti.
- imali smo i panaromsku vožnju po Bukureštu . Zgrade su slične zgradama naših gradova . U velikom broju njihove fasade su uređene.
Prošli smo i pored Trijumfalne kapije na uzoru na Pariz.
Već sam napisala , noću sve sjaji odsjajem fontana . Naš hotel je bio u samom centru :
I susjedne zgrade su bile okupane noćnim reflektorima....
Putujemo dalje . Idemo do Crnog mora .
Putokaz pokazuje da do Constance trebamo preći 228 km. Nema problema novi autoput je ispred nas. Idemo Vlaškom nizinom. Ona obuhvaća oko 75000 km2 i tu živi oko 40% posto stanovništva.
Autoput prelazi preko Dunava koji ide prema svom ušću. Taj dio između Dunava i Crnog mora naziva se Dobruđa. Sjeverni dio pripada Rumunjskoj , a južni dio Bugarskoj.
Delte rijeka tako i Dunava nisu dobre za plovidbu radi velikog dotoka pijeska. Radi toga prokopan je kanal u dužini od 67 km između Dunava i Crnog mora . Dubina mu je 7m. Ovaj kanal zovu „kanalom smrti „ Kažu gradili su ga zatvorenici i građani . Rađen je dugi niz godina , a završen je 1987.godine . Kanal je glavna plovna veza sa Crnim morem.
Ovaj dio Rumunjske je stepa / nisko raslinje/ . Područje je poznato po vinima koja su cijenjena na svjetskom tržištu.
Constanza
Constanza je najveća rumunjska luka na Crnom moru . Na njegovom mjestu je bio stari grčki grad Tomis i najstariji je grad na cijelom području Rumunjske. Na prostoru današnjeg grada Grci su osnovali svoju koloniju Tomis (ili Tomi). Tijekom bizantske vlasti prema caru Constantinu mjesto je nazvano e Constanza.
Luka je pretrpila značajna oštećenja tijekom 2. svj. rata. Nakon rata grad se obnavlja u socijalističkom stilu (brojne glomazne građevine).
U gradu postoje znamenitosti iz rimskog razdoblja (najvažniji je rimski mozaik). Njega nismo vidjeli , iako je čuvar bio , rekao nam je da smo zakasnili. Tu je i Ovidijev trg s njegovim spomenikom.
Značajna je pravoslavna katedrala sv. Petra i Pavla u tradicionalnom rumunjskom stilu gradnje koja je sagrađena na ruševinama Tomisa.
Tokom rimske vladavine Tomi je postao poznat po tome što je u njemu živio prognani Ovidije. Ovog, jednog od najvećih rimskih pesnika, proterao je prvi rimski car Avgust. Ne zna se tačan razlog zašto je tako postupio. Špekulira se nekakvom ljubavnom aferom u carskoj porodici u koju je bio umešan i Ovidije, a možda je uzrok bila i sama njegova poezija, koju su neki Rimljani smatrali nemoralnom. Kako bilo da bilo, pjesniku je teško pao boravak u ovom gradu i u nekoliko pesama koje je napisao lamentira nad svojom sudbinom izgnanika i moli cara da se smiluje i dozvoli mu povratak u Rim. To se nije dogodilo, a Ovidije je 17. ili 18. godine umro u Tomiju. Skulptura ovog rimskog pesnika nalazi se u centru, na glavnom gradskom trgu, koji nosi njegovo ime.
Cijela Dobruđa, pa samim tim i Constanca, prilično je kasno pripala Rumunjskoj, tek poslije 1878. godine i do tada tamo baš i nije vrvjelo od Rumuna. . Većinu su činili Grci i Tatari, pa onda Bugari i Jevreji. Iz tih osmanlijskih vremena sačuvano je nekoliko islamskih bogomolja, kao što je, recimo, , koju je podigao sultan Abdul Aziz i to za turke koji su se ovde naselili nakon što su morali da napuste Krim. Dzamija broj jedan u ovom gradu je tzv. Mahmudija. Nju je izgradio 1910. godine kralj Karolj I. Ona je bila sedište muftije, koji je u to vreme bio duhovni vođa 55.000 Tatara i Turaka što su živeli na crnomorskoj obali Dobrudze. Mahmudija stvarno dobro izgleda i prilično je neobična.
Popeli smo se na minaret i sa visine gledali Constancu.
Što se tiče crkava, izdvaja se glavna gradska katedrala Svetog Petra i Pavla. U pitanju je građevina pravljena između 1883. i 1885. godine, ali koja je mnogo oštećena tokom II svetskog rata, pa je obnovljena u posleratnom periodu
Simbol grada je i Đenovljanski svetionik. Njega je 1860. godine podigla Dunavsko – crnomorska kompanija, u čast Đenovljana, koji su ovde imali svoju trgovačku zajednicu još od 13. veka.
Najpopularnije zdanje, ali i u prilično lošem stanju, je cazino. Ova bogato ukrašena građevina, rađena u secesija stilu, nalazi se na samom gradskom šetalištu uz more. Inače, po ovoj promenadi vole da se muvaju i turisti, ali i stanovnici ovog grada.
Što zaključno reći u svezi Constance .
Nije mi jasno da je glavna rumunjska morska i riječna luka Constanza u takvoj mjeri prepuštena zubu vremena. Ono što se pričalo o Rumunjskoj / stare i loše / fazade odnosi se na nju. Šteta . Sjećanje na Constancu nije mi pozitivno.
Mamaia
Ona je najelitnije ljetovalište u Rumunjskoj, a nalazi se na obali Crnog mora .Mamaia je veliko kozmopolitansko ljetovalište sa dugom i širokom plažom od najfinijeg pijeska .More je plitko i to dosta daleko od obale sa blagim valovima. Voda je nešto tamnija, topla i ne previše slana,kažu ni 30% kao naše . Ali ako volite mirno more, sitan pijesak prekrasne zlatne boje, tada ćete uživati. Mamaia se nalazi na prevlaci između mora i jezera Sautghiol, koje je zapravo još jedna atrakcija ovog grada. Mamaia me nije dojmila , nije mi interesantna , hoteli , hoteli i samo hoteli i ništa drugo. ne bih se vratila na njene plaže , naše su ljepše
Kako smo vidjeli Crno more, slikali smo se
i idemo dalje preko Bukurešta prema Transilvaniji...
A o tome u novom nastavku
:(Još nema komentara