Moj profil
Jesen u Ogulinu
Jesen u Ogulinu

Jesen u Ogulinu

Poznat kao grad bajke i rodno mjesto Ivane Brlić-Mažuranić, Ogulin je također i kolijevka planinarenja. Odlučili smo ga ponovno posjetiti, otići do njegovih jezera i uživati u prekrasnoj prirodi.

Poznat kao grad bajke i rodno mjesto Ivane Brlić-Mažuranić, Ogulin je također i kolijevka planinarenja. Odlučili smo ga ponovno posjetiti, otići do njegovih jezera i uživati u prekrasnoj prirodi. U jesen, kad su krošnje drveća obojane zlatno-žutim, crvenkastim i smeđim nijansama, a jezero ‘sakriveno’ u jutarnjoj magli doživljaj je još ljepši. Ogulin se nalazi u “srcu” Hrvatske, podno Kleka, a između Gorskog kotara, Plitvičkih jezera i sjevernog Jadrana i udaljen je oko sat vremena vožnje od Zagreba. U vrijeme našeg posjeta održavao se i festival zelja pa je to bila prava prilika da saznamo kako se radi tradicionalna Ogulinska sarma.

Jezero Sabljaci

Naša prva postaja bilo je jezero Sabljaci, kojeg još nazivaju i Ogulinsko more. Ovo umjetno jezero nalazi se oko 3 kilometra od Ogulina. Okruženo je mnogim vikendicama i kućama za odmor. Lako ćete ga naći kad dođete u Ogulin, samo pratite oznake. Uz jezero je i šetnica, klupice za odmor, a naići ćete i na gostoljubive lokalne ribiče. Popularno je mjesto za bicikliranje, veslanje, a po ljeti naravno i za plivanje i ostale “morske” radosti. Nas je na jezeru dočekao pravi bajkoviti prizor sa jutarnjom, jesenjskom maglicom i predivnim refleksijama. Bilo je idealno za fotografiranje.

Nekada je Ogulin bio grad obrta i trgovine, a stanovnici su bili poznati kao dobri vojnici. Ogulin nikad nitko nije osvojio ili pokorio. Grad je nastao oko 1500. godine, oko utvrde odnosno kaštela koju je izgradila plemićka obitelj Frankopan koja se smatra i osnivačem grada. Danas se ljudi u Ogulinu najviše bave poljoprivredom, šumarstvom, obrtom i turizmom. Na ulasku u grad, ispred kuća su nas dočekali mnogobrojni štandovi sa zeljem i krumpirom.

Ogulin je rodno mjesto najpoznatije hrvatske spisateljice bajki Ivane Brlić-Mažuranić. Tu se također rodila još jedna spisateljica, ali ne bajki nego kuharica – Mira Vučetić. Ona je bila učiteljica, osnivačica djevojačkih škola, autorica brojnih priručnika za domaćice i kuharica te autorica najpoznatije hrvatske kuharice Zlatne knjige kuharstva koja je bila “kulinarska biblija” 70-tih godina .

Ogulinski kraj pun je priča i legendi. U centru Ogulina je park kralja Tomislava gdje se nalazi Vrelo Cesarovac s vodom iz podnožja Kleka, “čarobne planine” gdje obitavaju vještice, ali i vile. Prema legendi svaka žena koja popije vodu s vrela postane lijepa, dobra i zauvijek mlada. Ako pak muškarac popije vodu “s Cesarovca” oženit će se Ogulinkom. Preko puta frankopanske utvrde nalazi se 50 m dubok Đulin ponor. Ime je dobio prema legendi koja kaže da se u njega bacila kćer gradskog kapetana zbog nesretne ljubavi. Đulin ponor ujedno je i jedan od ulaza u špiljski sustav Đula – Medvednica, a to je jedan od najvećih poznatih špiljskih sustava u Hrvatskoj.

Šmitovo jezero

Nakon Sabljaka uputili smo se do Šmitovog jezera. Nalazi se odmah pored, nekih 5 minuta vožnje automobilom, a zapravo se radi o dva povezana jezera (Malom i Velikom). Na prvi pogled ćete uočiti samo jedno koje, iz jednog kuta gledanja, ima oblik srca. Uz bajkovito Šmitovo jezero se naravno veže i jedna takva priča odnosno legenda. Prema njoj je djevojku od zmaja, koji je živio u jezeru, spasio Sv. Juraj, a otisak konjskog kopita je ostao sačuvan na kamenu kraj jezera.

Kamen iz legende nismo primjetili, ali smo zato primjetili čarobnu smaragdno-zelenu boju jezera, oblik koji podsjeća na srce i prekrasnu prirodu. Vjerujemo da je sve to bilo velika inspiracija Ivani Brlić-Mažuranić. Naravno ovo mjesto je i popularna foto lokacija.

Ogulinska sarma

Nakon šetnje i uživanja u prirodi, bilo je vrijeme za neki ogulinski specijalitet. Kad ste u Ogulinu morate probati njihovo domaće zelje. Ogulinsko kiselo zelje proizvod je sa zaštitom izvornosti na europskom tržištu. Specifično je jer ima tanki list, oble glavice, gorkasto je i hrskavo što je odlično za sarmu. Naravno puno je vitamina C. Kako se radi prava tradicionalna ogulinska sarma saznali smo od kuharice Irene Vujasin iz Ogulina.

Tradicionalna ogulinska sarma se priprema bez riže.

Recept za 4 osobe:

Nadjev za sarmu:

  • 1 kg mješanog mljevenog mesa (50% svinjetine, 50 % junetine)
  • 2 manje glavice luka
  • 2 režnja češnjaka
  • 200 grama suhog špeka
  • sol
  • papar
  • 2 žličice Vegete Natur
  • 10 velikih listova kiselog kupusa
  • ostatak od glavice kupusa narezati na trakice koje će se kuhati u slojevima između sarmi

Priprema: luk, češnjak i sitno kosani špek prodinstati, prohladiti i dodati u mljeveno meso. Začiniti smjesu i tom smjesom puniti listove. Način slaganja u posudu za kuhanje je red rezanog kupusa, red sarmi pa rezani kupus pa red sarmi i zadnje je red rezanog kupusa. Naliti vode da potopi sarme i može se staviti cca 200 grama suhog mesa (šunke, suhih rebara , špeka) između sarmi. Sarma se kuha cca 1.40 minuta na laganoj vatri i kad je gotova napravi se zaprška masti, brašna i mljevene crvene slatke paprike i time se zalije sarma i pustimo da prokuha još par minuta.

Irena nam je napomenula da je bitna stvar kod tradicionalne ogulinske sarme da se prije nije stavljala riža jer ona jednostavno nije bila dostupna u ogulinskim krajevima. Danas domaćice stavljaju rižu i jaja( na ovu smjesu gore idu dva jaja) da sarma bude rahlija i mekša. Uz sarmu je preporučila krumpir slanac.

Kobasice sa slancem i dinstanim kiselim kupusom

Još jedno tradicionalno jelo iz Ogulina su kobasice sa slancem i dinstanim kiselim zeljem.

Recept za 5 osoba:

  • 1 kg kiselog rezanog kupusa
  • 2 manje glavice luka
  • 1 kg krumpira
  • sol
  • papar
  • 1 žličica Vegete Natur 
  • 1 žličica mljevene crvene slatke paprike
  • 2 žlice svinjske masti
  • 1 kg domaćih dimljenih kobasica   

Priprema: zelje narezano na rezance oprati i ocjediti, luk sitno narezati i prodinstati na masti te na dinstani luk dodati zelje. Kad zelje omekša dodati žličicu crvene slatke mljevene paprike i malo papra, krumpir očistiti i skuhati slance. U vodu za kuhanje dodati prstohvat soli i žlicicu Vegete Natur za novu paletu okusa krumpira. Kobasice skuhati. Kad je sve gotovo servirati kupus, slance i kobasice.

“I sad samo preostaje uzeti čašu dobrog vina, sjesti za stol sa svojom obitelji i uživati u zimskim okusima tradicionalne hrane u toplome domu, dobar tek!” – poručuje Irena.

Alpinistička zbirka

Težnja čovjeka za istraživanjem, penjanjem i visinama stara je vjerojatno koliko i čovječanstvo. Planine su nas oduvijek impresionirale, a neke su se smatrale svetima i domovima božanstava. Jean Jacques Rousseau u 18. stoljeću razvio je filozofiju “povratak prirodi” i ta filozofija se smatra izvorištem ideje o planinarenju.

U Zavičajnom muzeju Ogulin, jedna od stalnih postava je i Alpinistička zbirka. Interesantno je vidjeti s kojom opremom su ljudi u povijesti planinarili, istraživali svjetske i domaće vrhove i kako su se snalazili u susretu sa nemilosrdnom prirodom i svim uvjetima na planinama koji su ih zadesili. Zbirka sadrži mnoge originalne dokumente, časopise, fotografije i predmete vezane uz početak planinarenja i alpinizma u Hrvatskoj.

ZANIMLJIVOST: Prvi poznati penjački uspon u Hrvatskoj bio je 1843. godine po stijeni Okića i to jedne žene, karlovačke učiteljice Dragojle Jarnević. 1874. godine osnovano je prvo Hrvatsko planinsko družtvo. U početku su članovi društva bili prirodoslovci i istraživači, a kasnije se alpinizmom počelo baviti i bogato građanstvo.

Prvi priznati alpinistički uspon bio je upravo kraj Ogulina, tzv. Cepinački smjer u stijeni Kleka 1926. godine. Iako nije ni visok ni površinom velik, Klek je i danas jedno od najpopularnijih odredišta planinara. A njegove stijene su popularno alpinističko penjalište. Obris Kleka se nalazi u znaku Hrvatskog planinarskog saveza.

U muzeju možete vidjeti i kamen s vrha Mount Everesta koji je donio Stipe Božić sa svojeg poduhvata te dokumente i slike s hrvatskih himalajskih ekspedicija. Pored alpinističke zbirke, u stalnom postavu muzeja je i Etnografska zbirka te ona iz Domovinskog rata. Također možete posjetiti spomen sobu književnice Ivane Brlić Mažuranić i ćeliju u kojoj je kao mladić mjesec dana bio zatočen Josip Broz Tito. Ako se nađete u Ogulinu svakako preporučamo posjet Zavičajnom muzeju Ogulin .

Ivanina kuća bajke

Na kraju izleta posjetili smo Ivaninu kuću bajke, još jedno neizostavno mjesto u Ogulinu, posebno za djecu i obitelji. To je interaktivni centar koji priča i slavi bajke najznačajnije hrvatske spisateljice bajki, Ivane Brlić-Mažuranić, koja je rođena u Ogulinu 1874. godine. Možete “razgovarati” sa Čarobnim zrcalom koje će vam otkriti vašu “unutarnju čudesnu sliku”, istražiti začarane hodnike dvorca i saznati sve o nastanku bajke.

Ivana Brlić-Mažuranić je rekla “Kad si sretan, i sunce za tobom žuri”, a mi smo sretni i zadovoljni jednim super izletom napustili Ogulin kojem ćemo se sigurno vratiti.

Izvor: Putopis – Jasminka Đaković

:(Još nema komentara

Budi prva/i, podijeli svoje mišljenje o slici i pomozi nekome u odabiru savršenog jela.