Stručnjaci FAO (Food and Agriculture Organization) pri UN predviđaju sjajnu budućnost prodaje devinog mlijeka i prodor na europsko tržište. Međutim, iako je u Sahari i Mongoliji proizvodnja devinog mlijeka povećana na 5, 4 milijuna tona godišnje, to nije dovoljno. FAO predviđa tržište od 200 milijuna potencijalnih potrošača u arapskim zemljama i još milijun više u zemljama Afrike, Europe i Amerike.
Devino mlijeko nešto je slanije od kravljeg i vrlo bogatog nutritivnog sastava. Sadrži visoku razinu vitamina B i C, manje zasićenih masnih kiselina od kravljeg mlijeka, ali i puno više željeza. U Rusiji, Kazahstanu i Indiji liječnici tradicionalno rekonvalescentima prepisuju terapiju devinim mlijekom, a ranije provedena istraživanja pokazuju da antitijela iz devinog mlijeka mogu pomoći u borbi protiv bolesti kao što su rak, AIDS, Alzheimerova bolest i hepatitis C.
Za sada se devino mlijeko uglavnom konzumira u arapskom svijetu. Budući da mlijeko nije prikladno za UHT (Ultra High Temperature) sterilizaciju, stručnjaci FAO-a su 1992. godine razvili tehnologiju izrade mekog sira od devinog mlijeka (camelbert) kao jedno od mogućih rješenja kojim se može produžiti ograničeni rok skladištenja čistog devinog mlijeka. Austrijska tvrtka Chocolatier Hochleitner priprema na tržište izbaciti prvu malomasnu čokoladu pripremljenu od devina mlijeka u prahu, dopremljenog iz Abu Dhabija, koju će plasirati najprije na tržišta arapskih zemalja, a potom i u Europsku uniju.
Izvor: www.foodnavigator.com
:(Još nema komentara