Običaji novogodišnje proslave danas nalažu ispraćanje stare i doček Nove godine okupljanjima, svečanom odjećom, posebnom brigom o izgledu, ukrašavanjem, odbrojavanjem, svečanim novogodišnjim programom, vatrometom...
Djurdjevdan,taj divni,veliki majski praznik....običaj je da se u vodu ubaci malo mirisnog cvijeća,jorgovana,miloduva i da se se tom vodom ujutro umije...ja sam ubacila ruzmarina,lavande,žalfije,listića božijeg drvca...voda miriše i danas na stolu iako su cvjetovi počeli propadati....
Uoči Djurdjevdana momci su obilazili djevojačke cvijetnjake u nadi da vide svoju voljenu ,ukoliko pronadju djevojku kako čuva svoje cvijeće,onda se i "razgovaraju" s njiom,ukoliko je ne nadju, ujutro će zateći izgaženo i pokidano svoje cvijeće u cvijetnjaku ...
Za Djurdjevdan mama je meni i sestri svake godine šila i oblačila novu haljinicu,umivala cvijetnom vodom i plela pletenice...
Mladenci su lep pravoslavni praznik koji se obeležava 22. marta. Posvećen je ljubavi i mladim bračnim parovima u prvoj godini braka. Običaj da se mese Mladenčići, izražava se zelja da brakovi sklopljeni te godine budu slatki. Peku se i premazuju medom.Pošto se mese u doba Velikog Uskršnjeg posta uvek se spremaju posni. Praznik Mladenci posvećen je i buđenju proleća, a njegovi koreni su u prethrišćanskoj religiji.
Kad se Isus rodio u betlehemskoj štalici, slijedeći njegovu zvijezdu repaticu s istoka stigoše pokloniti mu se tri mudraca, tri kralja. Biblijske priče govore da Ga obdariše tamjanom kao Boga, zlatom kao kralja i plemenitom mašću kao čovjeka.
Ono što nas sve spaja su upravo razlike u kulturi,veri,običajima,jeziku…jer samo tako upoznajemo toleranciju,ljubav,prijateljstvo… Uz čestitku za Božić pravoslavnim vernicima,šaljem želje za dobro zdravlje,slogu,sreću,mir i blagostanje svim cool-prijateljima i njihovim porodicama,gde god se nalazili i koje god običaje poštovali i slavili…Živeli!
Dok neki moderni običaji "nalažu" da se bundevi izrezbari neko strašno lice, starinski običaji moga kraja ponešto su drugačiji. Blagdan Svih Svetih je u sezoni branja kupusa, pa se korjen izdubljen iz glavica kupusa pripremljenih za kiseljenje koristio kao poseban svijećnjak za tu prigodu. Ujedno se time prizivao blagoslov da kupus bude što bolji... Uobičajeno, svijećnjaci od kupusovog korjena bili su zadatak za djecu..
Žgvacet, onaj pravi, istrijanski, do Učke, sprema se od kokoši. Od Učke prema Kvarneru i kvarnerskim otocima, žgvacet kvarnerski, janjeća je inačica istog jela. Sve ostalo su samo priče...
Ovo je pogaca koja se pravi cesto ,ali obavezno za dan koi je praznik"Fanurije"nosi se u Crkvu da je svestenik otpjeva .Sa ovim pogacom treba zamisliti i zelju koju hosete da vam se ispuni.Pa evo vam recept moje drage koolinarke napravite je i neka vam se svaka zamisljena zelja ispuni .U Prilepu za ovaj praznik u Crkvama je prepuno pogace -"Fanurije".Pravi se posna i samo od 9 sastojka.
Domaća pogača
Tradicija proslave Nove godine
Djurdjevdan
MLADENČIĆI - posni
Tri kralja – završetak božićnog blagovanja
Česnica
Stari običaji moga kraja: Si Sveti va Kastafšćine
Uz pijat žgvaceta od Istre do Kvarnera
Pogaca “Fanurija”
© Podravka d.d. 2003.—2012.
