Uz bok manastirima, prirodnim ljepotama, rukotvorinama i starim zanatima je i hrana. U Makedoniji je svaki dan gozba. I nije samo tavče gravče, tu je i turli, tarator, čomlek, kačkavalj, boza, a tek smo "ni započeli".
Nazivi hrane u Hercegovini uvijek su pomalo čudni pa se tvrdi žele od svježeg grožđanog soka naziva ćupter. Poslužuje se narezan na duge trakice uz orahe, bademe i suhe smokve te nezaobilaznu rakiju lozovaču.
Prema jednoj izreci Danci žive da bi jeli. Doista, Danci jedu rado, raznoliko i kalorično. Iako su im na jelovniku i jela drugih nacionalnih kuhinja, Danci ipak najviše od svega vole svoju tradicionalnu kuhinju koja se temelji na različitim vrstama ribe, plodova mora i mesa.
Na Novom Zelandu osim tradicionalne kuhinje, razvijene pod snažnim utjecajem Velike Britanije te izvorne, domorodačke maorske kuhinje, postoji i nova, crossover novozelandska kuhinja nastala pod utjecajem različitih kuhinja Azije, Oceanije i Europe.
Volite li dobro jesti i piti, najbolje je što vas u kulinarskom smislu može zadesiti je biti crnogorski gost. Crnogorski gost nema nikakve veze s crnogorskim kumom :), već se svodi na čisto uživanje i gostoljubivost domaćina.
Pecanje je nastalo kao puka potreba za preživljavanjem, ali je vremenom razvilo cijelu jednu infrastrukturu: specijalizirane trgovine sa ribičkom opremom, udruge i klubove, natjecateljske turnire, ribolovni turizam...
Nanese li vas put dolinom rijeke Gacke, nećete požaliti. Dijelom je zelene regije u kojoj su igra vode i kamena stvorile čudesnu harmoniju, a gotovo netaknuta priroda pretočila svoje vrijednosti u autentična tradicionalna jela.
Na sreću, neretvanske su plantaže osim pravim beračima koji u sezoni sazrijevanja u mjesecu listopadu i studenom uberu i više od 50.000 tona mandarina, otvorene i za sve koji jedan dan žele provesti na zanimljiv i nesvakidašnji način, u berbi mandarina.
Makedonija
Gastronomski akvarel o Hercegovini
Danska
Novi Zeland
Crna Gora
Pecanje
Kraljica među rijekama
Berba mandarina
Damirin brudet od jegulje
Jegulja u rižotu
© Podravka d.d. 2003.—2012.
