![[REGISTRIRAJ SE]](/css/cssimg/buttons/registriraj_se.gif)
BATAT ili SLATKI KRUMPIR na mediteranski
Upravo na Coolinarika.com: Nakon što su dugi niz godina američki ogranak obitelji MurtilaFjora i gđa Oprah Winfrey bezrezervno hvalili batat iliti slatki krumpir, s ushitom smo dočekali njegovo pojavljivanje u domaćim trgovinama…
Prava korištenja
- Objavljeno:
- 01.11.2006.
- Autor: MurtilaFjora
- Hrvatska
| Vrijeme pripreme | 40 min |
|---|
- Trenutna ocjena 4.5 (8 glasova)
Sastojci za 4 osobe
| 1 kg | batata ili slatkoga krumpira (može i običnoga) |
|---|---|
| 1 pakiranje | sjeckane (pome) rajčice Podravka |
| 15 dag | pancete (mesnate slanine) |
| 10 dag | fete ili nekoga drugog slanoga masnog sira |
| 1 | manja slatka crvena kapula (luk) |
| 10 dag | poriluka |
| 4 režnja | luka (češnjaka) |
| 1/2 vezice | petrusimula (peršina) |
| murtila (bosiljak), mravinac (origano), ružmarin | |
| maslinovo ulje | |
| maslac | |
| parmezan |
Priprema
Poslije bojažljivo potrošenih 20 deka (uz gotovo kilo običnoga plebejskog krumpira) koliko nam je dostajalo za večeru „na pole“, zaključili smo da u toj namirnici ima potencijala al se naša nepca nisu složila s negdje pročitanim tvrdnjama da je ne treba niti posoliti. Otpočelo se s pokusom.
Vrijedna gđa MurtilaFjora narezala je preostale batate na ploške i pripremila četiri vrste štono namaza, štono punjenja. U prvome su bili maslac, petrusimul, panceta i crvena kapula, u drugome maslinovo ulje, maslac, petrusimul i luk, u trećemu šalša s lukom, petrusimulom, murtilom i mravincem, plus feta i parmezan, dok su četvtoga krasili skuta, poriluk i ružmarin. (Bio je tu i peti namaz koji će ostati našom tajnom do sljedećega nastavka na Coolinarika.com.)
Nakon što je obitelj MurtilaFjora degustirala učinjeno, zaključila je da bi bilo najbolje sve zajedno pomiješati. Vrijedna gđa MurtilaFjora na brzinu je digla sve premaze s domaćih slatkih krumpira, izmiješala ih, ponovno premazala, na koju minutu vratila u pećnicu i – gle!, načinila novi recept:
- Batate oprati (ne i oguliti!), izrezati na ploške debljine oko 1.5 cm i staviti na rešetku pećnice zagrijane na 200°C.
- Nakon 10 minuta okreniti ih na drugu stranu pa opet peći 10 minuta.
- Za to vrijeme napraviti šalšu: u malo maslinova ulja 2 minute pržiti 2 režnja luka (češnjaka) pa ga izvaditi, stavitii pome (rajčice), pa kuhati dok se ne pretvori u gustu masu. Dodati sitno isjeckan petrusimul (peršin), mravinac (origano) i murtilu (bosiljak), pustiti dok se ne dogodi „brboć“ i ugasiti.
- Poriluk i kapulu (luk) izrezati na ploške, fetu na kockice.
- Pancetu izrezati na tanke fete i bez masnoće lagano ubiti u tavi, ne dulje od 2 minute.
- Namazati lim s malo maslaca pa u njega staviti batate po kojima smo namazali šalšu, posuti je lukom, staviti poriluk, kapulu, pancetu i fetu. Sve posuti parmezanom i ružmarinom. Peći još 15-ak minuta, dok potpuno omekšaju.
Nakon ne-vje-ro-jat-no-do-bre večere tri člana obitelji MurtilaFjora polizala su svoje prste uz usklike: Viva grandissima!!! a vrijedna gđa je tek skromno gledala u prazne tanjure…
KRAJ PRVOGA DIJELA
(U sljedećem nastavku na Coolinarika.com čitajte: Kako je vrijedna gđa MurtilaFjora napravila slatkiš od slatkoga batata)
Tagovi ( Što su tagovi? )
Tagiranje sadržaja jedna je od mnogih privilegija registriranih korisnika coolinarika kluba. Registrirajte se, pa da počnemo!
21 komentar
Komentiranje je jedna od mnogih privilegija registriranih posjetioca. Registrirajte se, besplatno je!
Prema Hrvatskoj općoj enciklopediji krumpir se u naše krajeve proširio potkraj XVIII. st. i to tek kao ukrasna biljka da bi ga se tek poslije počelo uzgajati kao poljoprivrednu biljku (u Europu je stigao poslije Kolumba i otkrića Amerike). S druge strane slatki krumpir (batat ili batata) tek sada prodire iz iste te Amerike (ali i iz Afrike i Azije). Batat nije iz iste biljne porodice (krumpir je pomoćnica, ovaj slak) pa ovaj „slatki“ (a odista je sladak ) nosi krivo (am.) ime (naime, ne bi ga se smjelo nazivati krumpirom). I istina, svi moji „Amerikanci“ (dakle članovi moje obitelji koji su „trbuhom za kruhom“ iselili u Ameriku), upravo kao i slavna Oprah (koja nas počesto nešto pametno nauči ne samo o prehrani), hvale ga kao izuzetno zdravu i ukusnu hranu. Što je istina.
Dakle, kod nas ni obični krumpir ni slatki krumpir nisu autohtone biljke.
Nadalje, krumpir nazivam “običnim” – jer nije „sladak“ što je ovome drugome prijevod s engleskoga. Krumpir nazivam „plebejskim“ jer se oduvijek smatrao hranom za široke mase, pa tako i za mene koja radim za ispodprosječnu hrvatsku plaću bez plaćenih prekovremenih, radnih subota i nedjelja.
Ne zapostavljam ništa od čega sam potekla, al kada bi ostali samo na onome od čega smo potekli, ne bismo imali ni ovaj „naš“ krumpir.
Batat kojeg sam pripremila “na mediteranski” proizveden je u Hrvatskoj.
Samo ga moram nać za kupit, jer ja bi baš probala sa slatkim krumpirom!
( kako to da ga još nisam ugledala)?
btw, moje bake (Dalmatinke) šećerile su salatu, pa će možda biti da je genetika presudila u mom izboru za slatki krumpir…
ali ovdje sam da pohvalim ne samo odličan recept već i odličan tekst :)