Opis i porijeklo

Nezamjenjiv je nadjev štrukli i hrskave gibanice, fino punilo za raviole, kanelone i njoke te ugodan dodatak umacima za tijesta i povrće.

Svježi kravlji sir dobiva se tradicionalnim postupkom od kravljeg mlijeka i zatim se oblikuje cijeđenjem kroz gazu i cjedilo.

Bijele je boje, rastresite konzistencije, mekan, maziv, svojstvenoga aromatičnog mirisa i blago kiselkastog okusa. Trajnost mu je do 14 dana. Ako je sir svjež, na njemu nema vidljive kore ili rasta plijesni. Blago trpak miris sira, popraćen sivkasto smeđom ili tankom neprozirnom plijesni i gorkim okusom, označava da sir više nije svjež.

Energetska i nutritivna vrijednost

Svježi kravlji sir po svom je biokemijskom sastavu visokovrijedna namirnica. Vrlo je bogat visokokvalitetnim proteinima i sadrži sve esencijalne aminokiseline u količinama proporcionalnim tjelesnim potrebama, stoga može biti potpuna zamjena mesu. Osnovni protein u siru je kazein. Procesom proizvodnje sira dolazi do promjene u sastavu nutrijenata prisutnih u siru u usporedbi s mlijekom, sirovinom iz koje se sir proizvodi. Nutrijenti topivi u mastima (proteini, neki minerali, masnoće, vitamini topivi u masnoćama) koji se izvorno nalaze u mlijeku, koncentrirani su i u siru. Nasuprot tome, sir sadrži manje u vodi topivih komponenti (u vodi topivih vitamina i minerala).

Osim toga, svježi sir sadrži masti i ugljikohidrate te je dobar izvor vitamina i minerala, ponajprije kalcija, fosfora i magnezija.

Ovisno o vrsti, sadrži 20-40% bjelančevina i oko 15-45% mliječne masti. Uza sve to ima i gotovo najnižu energetsku vrijednost među sirevima. Energetska vrijednost na 100 g namirnice iznosi 353 kcal.

Prema smjernicama piramide pravilne prehrane, sir se nalazi u grupi zajedno s mlijekom i ostalim mliječnim prerađevinama (preporučuju se 2 do 3 serviranja dnevno).

Ljekovitost

Sir je naročito važan za osobe koje ne podnose laktozu jer osobama koje ne piju mlijeko osigurava unos potrebnog kalcija. Većina ugljikohidrata uklonjena je procesom proizvodnje sira pa tako osobe koje ne podnose mlijeko mogu dobro podnositi sir.

Zahvaljujući značajnom sadržaju kalcija, svježi kravlji sir ima važnu ulogu u sprječavanju osteoporoze, tj. u održavanju dobrog zdravlja kostiju, prevenciji od srčanih bolesti, povišenoga krvnog tlaka i raka debelog crijeva. Sir pridonosi i zdravlju zuba sprječavajući stvaranje zubnog plaka, a samim time i razvoj karijesa jer podiže pH vrijednost u ustima te na taj način reducira izloženost zuba kiselinama. Također je važna namirnica u dijetoterapiji šećerne bolesti i kod bolesti jetre i žuči.

Kupovanje i čuvanje

Svježi kravlji sir možete kupiti u trgovinama mješovitom robom, a uvijek se nalaze u rashladnim ormarima. Dakako, mora biti u neoštećenoj ambalaži (obično plastičnoj), s vidljivo istaknutim rokom upotrebe, koji je obično od jednog do dva tjedna na temperaturi od +4 do + 8°C.

Svježi kravlji sir možete kupiti i na tržnici bez deklaracije, no – uz dužno poštovanje prema prodavačima – nije preporučljiv ako ga konzumirate svježeg jer može biti kontaminiran mikroorganizmima (koje eventualno možete suzbiti termičkom obradom).

Priprema jela s kravljim sirom

Svježi kravlji sir možete koristiti za namaze, većinom u kombinaciji s kiselim vrhnjem. Izdašan je dodatak hladnim salatama, bilo da su one sezonske od svježeg povrća, kuhanog povrća, riba ili mesa, a u više je navrata potpomognut svojom zrelijom braćom sireva kao što su parmezan i pekorino.

Nezamjenjiv je nadjev štrukli i hrskave gibanice, fino punilo za raviole, kanelone i njoke te ugodan dodatak umacima za tijesta i povrće. Dakako, u svoj zagrljaj rado prihvaća svježe trave i povrća, naročito zelena (kao u specijalitetima poput pite zeljanice i lazanja s povrćem).

U slatkim je jelima poželjan kod pita, savijača, palačinki i torti. Svježi sir skladno zaslađen i začinjen fini je desert poslužen s voćem i voćnim preljevima.