Opis i uzgoj

Borovnica je listopadni grm visine do 50 cm koji raste na kiselim tlima naših brdskih listopadnih i mješovitih šuma. Cvate od travnja do lipnja, a plodovi uglavnom dozrijevaju u kolovozu. Listovi, koji imaju ljekovita svojstva, beru se prije cvatnje.

Najveći svjetski uzgajivač su SAD (75% ukupne svjetske proizvodnje odnosi se na Sjevernu Ameriku). Za uzgoj borovnica potrebno je osigurati zemljište s kiselim tlom (ukoliko nije takvo, potrebno je dodati piljevinu ili iverje vazdazelenog drveća), s dovoljno sunca i vlage te zaštite od vjetra i 2500 dvogodišnjih sadnica po hektaru.

Energetska i nutritivna vrijednost

Borovnice sadrže u 100 g oko 84% vode, 0,74 g bjelančevina, 14,49 g ugljikohidrata, 0,33 g masti i 2,4 g dijetalnih vlakana. Energetska vrijednost iznosi 57 kcal ili 238 kJ na 100 g.

Odličan su izvor vitamina C, pa tako jedno serviranje borovnica (150 g) osigurava 41% od preporučenih dnevnih potreba. Osim toga, uzimanje velikih količina vitamina C u obliku suplementa može prouzročiti probavne smetnje pa je stoga bolje uzimati hranu bogatu C vitaminom. Od minerala bogate su kalijem, kalcijem i fosforom.

DOBAR IZVOR - pojam se odnosi na namirnice koje sadrže vitamine, minerale, proteine i vlakna u količini od najmanje 10 posto dnevnih potreba RDA
ODLIČAN IZVOR - pojam se odnosi na namirnice koje sadrže vitamine, minerale, proteine i vlakna u količini od najmanje 20 posto dnevnih potreba RDA
RDA - Recommended Dietary Allowances (preporučene dnevne količine)

Ljekovitost

Plava boja borovnica potječe od antocijana – poznatog antioksidansa. Namirnice bogate antioksidansima smanjuju rizik nastanka raka te bolesti srca i krvožilnog sustava.

Borovnice su bogate i dijetalnim vlaknima, ponajviše pektinom koji je topiv u vodi, a djeluje blagotvorno kod snižavanja kolesterola u krvi.

Vitamin C iz hrane djeluje kao snažni antioksidans koji, osim što ima povoljan učinak u slučaju prehlade, astme i nekih drugih bolesti, smanjuje rizik nastajanja nekih vrsta karcinoma: usta, ždrijela, želuca, jednjaka, debelog crijeva i pluća. Dokazana je veća učinkovitost vitamina C prirodno sadržanog u namirnici od onoga uzetog u obliku vitaminskog dodatka (suplementa), što se povezuje s međusobnim zajedničkim djelovanjem vitamina C i drugih sastojaka u namirnici. Ujedno borovnice djeluju antibaketrijski kod upalnih promjena probavnog sustava i protiv nadimanja.

Osim plodova i listovi borovnice imaju ljekovita svojstva. Bogati su taninima, glikozidima i flavonoidima. Čaj od listova borovnice služi u pučkoj medicini kod proljeva, upala usne šupljine i ždrijela, šećerne bolesti, pospješivanja rasta kose (utrljavanjem u vlasište), ali i kod pripreme obloga.

Kupovanje i čuvanje

Borovnice nalazimo na tržnicama tijekom mjeseca srpnja i kolovoza. Svježe su borovnice tamno plave boje, a površina im je "magličasta". "Magličavost" površine znak je da su borovnice svježe. Ako su svježe i neoštećene, prilikom potresanja će se slobodno kotrljati. Borovnice su najmanje kvarljive od sveg bobičastog voća (malina, kupina, jagoda i dr.).

U hladnjaku se mogu čuvati od 10-14 dana. Prije stavljanja u hladnjak uklonite zgnječene ili pljesnive bobice, ali ih nikako nemojte prati. Višak borovnica možete i zamrznuti. Bobice rasporedite na pladanj, a potom ih stavite u zamrzivač. Kada se zamrznu, premjestite ih u vrećicu za zamrzavanje. Zamrznute borovnice možete čuvati 10-12 mjeseci.

Priprema jela s borovnicama

Prije konzumiranja ili kuhanja svježe borovnice treba očistiti od eventualnih listića, isprati pod tekućom vodom te posušiti upijajućim ubrusom ili krpom.

Zamrznute borovnice ostavite da se odmrzavaju na sobnoj temperaturi nekoliko minuta prije nego što ih stavljate u jela koja se ne moraju kuhati, a ukoliko ih dodajete jelima koja se kuhaju, tada borovnice ne morate odmrzavati, nego ih dodajte zamrznute i samo produljite vrijeme kuhanja za nekoliko minuta.

Borovnice možete konzumirati svježe uz dodatak šećera, sladoleda ili s drugim voćem u voćnim salatama ili želeima. Dodaju se tijestu za pripremu kolača ili kao nadjev za pite od prhkog tijesta. Slatki umaci poslužuju se sa sladoledom ili čine bazu za pripremu sorbeta i voćnih jogurta. Umak od borovnica sa začinima poslužuje se uglavnom s divljači. Od borovnica se proizvode sokovi, sirupi i vino. Sušene borovnice koriste se u kombinaciji sa žitnim pahuljicama te za proizvodnju energetskih pločica i smrznutih pekarskih proizvoda.