Prehrambeni rječnik

vrsta lisnatog povrća i sastavni je dio mnogih jela na zapadu (umaci, pite, voćni kolač i kompoti). Ima slatko-kiselkasti okus, a značajna je po visokom sadržaju kalcija (140 mg/100 g). Također sadrži i oksalate čiji se udjel smanjuje kuhanjem.

"oblikovanje" obroka koji osiguravaju minimalne količine nutrijenata koje tijekom dana treba unijeti u organizam da bi se zadovoljile potrebe odrasle osobe.

zeljasta biljka i često se naziva salata zimskog perioda. Po boji lišća dijeli se na zelene i crvene sorte. Niske je energetske vrijednosti (oko 60 kJ/100 g) no nutritivno je bogat na vitaminu C, karotenu, kaliju i magneziju te gorkim tvarima (bioflavonidima) koje pobuđuju apetit. Potiče rad jetre i bubrega te pomaže u detoksifikaciji organizma. Priprema se na salatu, kao dodatak sendvičima, tjesteninama, jajima itd.

tehnološki postupak koji podrazumijeva pročišćavanje (uklanjanje nečistoća i pahuljica, nepoželjnih boja i mirisa i dr.) za završno dotjerivanje odnosno dobivanje gotovih proizvoda standardne kvalitete.

dalmatinski kolačići u obliku polumjeseca. Pripremaju se od prhkog tijesta s nadjevom od badema koji se nakon pečenja aromatiziraju lozovačom i šećerom.

gusto mesno jelo koje sadrži veću količinu pirjanog mesa (junetina, divljač, perad). Ponekad jelo može sadržavati iznutrice i kobasice.

turska slastica koja se priprema od škroba i šećera. Često se aromatizira ružinom vodicom koja joj daje blijedoružičastu boju. Ima mekanu, želatinoznu strukturu koja se reže na kocke i posipava šećerom u prahu kako se narezane kocke ne bi međusobno prilijepile. Od ostalih dodataka često se koriste orašasti plodovi (orah, lješnjak, pistacije) i arome poput metvice i cimeta. Ova slastica se priprema još u 15. stoljeću gdje su med i melasa zamjenili sladila, a voda i brašno su služili za povezivanje smjese.

indijska kombinacija narezanog povrća i voća, uobičajno krastavac, luk i banana, pomiješani s punomasnim jogurtom i aromatizirana kimom, kajenskim paprom i listovima korijandora. Poslužuje se kao dodatak curryju.

crveni sočni plod jednogodišnje biljke. Koristi se u pripremi salata, umaka, sendviča, sokova, a industrijski se prerađuje u paste, koncentrate, umake, itd. Vrlo je bogata karotenoidima, posebno likopenom koji ima jako antioksidativno djelovanje. Sadrži čak 93% vode, 13 mg/100 g vitamina C te ostale vitamine u manjim količinama. Energetska vrijednost rajčice je 18 kcal/100 g.

oslobođena od kožica i sjemenki (pasirana) i potom uparena do određene suhe tvari tako da ima gusto pastoznu konzistenciju. Koristi se u zimskim mjesecima u kulinarstvu, za pripremu juhe, umaka, za bojenje zaprška itd.

proizveden je od uparene rajčice kojoj su dodani začini, sol i ljuta paprika. Koristi se u raznim jelima i pod raznim trgovačkim markama.

dobiven cijeđenjem plodova rajčice. Prodaje se kao juice ili uz dodatak soli, šećera, origana i drugih začina.

konzervirana rajčica, u pravilu, u vlastitom soku. Konzervira se u komadu, oguljena (ili neoguljena) u obliku paste ili gustog soka, narezana na komade itd. Vrlo često se upotrebljava u domaćinstvu kao zamjena za svježu rajčicu.

veliki rak čiji oklop može biti dug do 50 cm, a noge visoke do 2 m. Za jelo se koristi meso izvađeno iz nogu, koje se zamrzava ili konzervira u limenke, a servira se kao predjelo u salatama, kao nadjev za punjenje tijesta itd. Meso rakovice iz limenke slično je mesu jastoga. Sadrži: proteini 17,4%, masti 2,5%, energetska vrijednost 97 kcal/100 g. Meso je bogato cinkom (5 mg/100 g) i magnezijem (32 mg/100 g), a sadrži veliki udjel vitamina B12 (13,5 µg/100 g).

slatkovodni rak sa štipaljkama veličine do 15 cm i težine do 120 g. Obitava u riječnim ili jezerskim vodama. Zaštićen je na europskoj razini zbog prorijeđenosti te je proglašen rijetkom i ugroženom vrstom, a njegov lov je zabranjen.

žestoko alkoholno piće dobiveno fermentacijom voćnog tropa (šljiva, krušaka, grožđa, marelica, višanja) ili oslađenih žitarica i potom destilacijom u klasičnim destilerijama. U pravilu, rakija prije konzumiranja zrije jednu godinu kako bi dobila karakteristična organoleptična svojstva.

svojstvenog mirisa, a dobiva se fermentacijom tropa od jabuka i destilacijom takvog tropa do oko 38 volumnih postotaka alkohola. Mnogi jabukovaču brkaju s američkim ciderom (koji je mnogo slabiji) i calvadosom, koji se ubraja u jaka vina.

proizvedena destilacijom dropa odnosno komine (malvazija, merlot i dr.) zaostale nakon prerade grožđa u vino.

dobivena fermentacijom tropa od kruške viljemovke, a potom njezinom destilacijom sve do jačine od oko 40 volumnih postotaka alkohola. Vrlo je cijenjeno piće, osobito kada se u boci nalazi i cijela kruška.

proizvodi se destilacijom fermentiranog grožđanog tropa plemenite vinove loze. Lozovača sadrži od 40 do 55 vol.% alkohola i pravilnikom o kvaliteti alkoholnih pića propisane sastojke. To je jako alkoholno piće, često je bez boje, jako izraženog mirisa i žestokog okusa.

jako alkoholno piće dobiveno fermentacijom i destilacijom oslađene žitne kaše (najčešće od kukuruza i ječma).

jako alkoholno piće koje se dobiva fermentacijom, tropa od šljive požegače ili drugih sorti šljive, i klasičnom destilacijom. To je tipičan predstavnik voćnih rakija.

proizvod dobiven od prirodnih voćnih i grožđanih rakija ili od miješanih rakija, te od voćnog i grožđanog destilata uz dodavanje sastojaka aromatičnoga i gorkog ljekovitog bilja, uglavnom u obliku macerata, aromatskih destilata ili odgovarajućih eteričnih ulja. Udjel alkohola se kreće od 40 do 52 vol.%. Količina ukupnog ekstrakta ne smije biti veća od 50 g/l. Žućkasto svijetle je boje i izraženih stopljenih mirisa različitih vrsta ljekovitog bilja.

jako alkoholno piće dobiveno fermentacijom tropa od višnje kojemu može biti dodana jezgra iz koštice. Pojam nema nikakve veze s terminom šeri (sherry), koji označava posebno slatko vino.

dobivena fermentacijom tropa od miješanog voća, pri čemu najzastupljenije voće ima presudni utjecaj na aromu konačnog proizvoda. Voćna rakija može se dobiti i bez procesa fermentacije, tj. maceracijom voćnih dijelova u alkoholu koji je dobiven iz drugih izvora.

aromatizirane rakije (najčešće lozovača ili komovica) u koje su dodani rogač, borovnice, bazgin cvijet ili neko drugo voće ili bilje kako bi se dobile rakije s karaketrističnim okusom, mirisom i bojom dodanog sastojka.

sir od kravljeg mlijeka sličan gruyère. Isti izraz se odnosi i na jelo, koje se priprema tako da se deblja šnita sira stavi topiti ispod vatre ili grilla i poslužuje s kuhanim krumpirom i kiselim krastavcima.

morske i slatkovodne životinje čije tijelo je člankovito, izgrađeno od većeg broja kolutića, među kojima se razlikuju kolutići glave, prsa i zatka. Od slatkovodnih rakova jestivi su potočni i močvarni, a od morskih hlap, jastog, škamp, rakovica itd. Meso rakova sastoji se od 19% bjelančevina i 5% masti. Kalorijska vrijednost na 100 g iznosi 127 kcal.

odrezak od mesa goveđeg hrpta, debljine 2 cm, težine od 160 do 200 g koji se može pripremati na razne načine.

pojam koji označava prinos mesa odosno razliku mase žive vage prije klanja u kg i mase polovica u kg, a izražena je u relativnim vrijednostima. Randman mesa uvelike ovisi o pasmini i načinu hranjenja.