slatki kopar je otporna samonikla divlja ili uzgojena dvogodišnja biljka s odebljalim korijenom koja potječe iz Sredozemlja i najviše joj odgovara topla, ali ne prevruća klima. Aromatično sjeme od osušenih plodova kultivirane biljke komorača slatkastog je okusa i ugodna mirisa i koristi se kao začin. Sadrži relativno mnogo, oko 6%, eteričnih ulja (anetol, fenhon i terpen). Koristi se kao začinsko sredstvo u proizvodnji sireva, kruha i peciva (umjesto kima), likera, konditorskih proizvoda, nekih biljnih rakija i aperitiva, bombona i žvakaćih guma. Osim kao začin, komorač se koristi i u svježem stanju u mediteranskoj kuhinji: svježi korijen je zdrava hrana koja utječe na reguliranje stolice, crijevne flore te rad bubrega, a koristi se kod pripremanja krem juha, povrtnih složenaca ili variva. Nasjeckani svježi listovi dodaju se raznim namazima, salatama od povrća i voća, umacima, jelima od ribe. Komorač je izvrstan izvor kalija (414 mg), dobar izvor mangana (0,2 mg), a od vitamina izvrstan je izvor vitamina C (12 mg).