ikulier
Stevija je novije sladilo biljnog podrijetla dobiveno ekstrakcijom iz listova i plodova krizantema Stevia rebaudiana koja je zapravo srodnik kamilice. Listovi su 35 do 45 puta slađi od šećera pa se i koriste za zaslađivanje čaja. A kada se ekstrahira i pretvori u prah koji je po strukturi steviol glikozid, slađi je 200 do 300 puta od šećera. Ima lagani okus na sladić (Liquiritiae radix) što bi svakako trebalo zadovoljiti djecu, ali daleko je važnije da nema energetske vrijednosti i da ne pobuđuje lučenje inzulina zbog čega bi se idealno mogao uklopiti u sve redukcijske dijete. Ne može biti podloga za rast bakterija i prema tome ne izaziva karijes u djece.
List biljke stevija korišten je stotinama godina kao sladno sredstvo kod indijanskih plemena Guarani u Paragvaju.Budući da su druga umjetna sladila zabranjena u Japanu, stevija je veoma omiljena, a Japanci su i najveći uzgajivači te biljne vrste na svijetu. Sladilo je izgleda neškodljivo i do sada još nije došlo pod udar ekoloških pokreta. Zanimljivo je da su stevija i steviozidi bili zabranjeni u SAD-u jer su smatrani "adulterantom" tj. svaki proizvod zaslađen stevijom smatra se falsificiranim! Stevija je bila zabranjena i na području EU, ali po svemu sudeći situacija se brzo mijenja. Krajem 2008. Uprava za hranu i lijekove SAD-a (FDA) odobrila je njegovu uporabu u svojstvu aditiva sa statusom GRAS (generalno prepoznatljiva kao neškodljiva) što je bio dovoljan znak da i Europa popusti.
Stevija dolazi u više raznih oblika, kao zeleni prah, smeđi tekući ekstrakt s jakim mirisom na sladić i kao bijeli prah. Komercijalno se najčešće koristi kao bijeli prah. Zbog visoke slatkoće najmanja mrvica je ljudima preslatka pa se preporučuju razne varijante razrjeđivanja miješanjem s inertnim materijalima kao što je dekstrinmaltoza, osobito u tekućem obliku kada se dozira brojem kapi. Stupanj slatkoće najbolje ilustrira sljedeća usporedba - jedna čajna žličica tekućeg ekstrakta jednaka je po snazi - šalici šećera! Stevija je gotovo idealna za osvježavajuće napitke bez šećera i zasigurno će tamo naći svoje mjesto. Pod komercijalnim nazivom "rebiana" i "purre via" koristi se u poznatim markama osvježavajućih napitaka iz SAD-a i Kanade, a često se koristi i u kombinaciji s izomaltozom.
Ono što će svakako obradovati dijabetičare, ali i druge dijetalce, stevija ima dokazano medicinsko djelovanje, ne podiže razinu glukoze u krvi i pojačava njezinu podnošljivost. Ako se u malim količinama dodaje svinjama u tovu, udvostručuje se količina kalcija u mesu pa bi se moglo govoriti i o sredstvu protiv osteoporoze.
List biljke stevija korišten je stotinama godina kao sladno sredstvo kod indijanskih plemena Guarani u Paragvaju jer šećera uopće nije bilo. Međutim, ono što je važno jest da su urođenici ovu biljku koristili kao ljekovito sredstvo najčešće uz poznati mate čaj. Zanimljivo je da slatkoća uopće ne dolazi od ugljikohidrata, već od kemijskog spoja steviozida koji spada u glikozide. Tko god nije podnosio šećer i druga umjetna sladna sredstva, koristio je steviju.
Kao što je mnoge izume iznjedrio rat, tako je bilo i sa stevijom. Naime, Engleska je za vrijeme 2. svjetskog rata patila od nestašice šećera što znači da nije bilo ni kolača, ni bombona, zapravo nije bilo nikakvih slatkiša. Istraživanje je počelo u Royal Botanical Gardens u mjestu Kew, ali zbog ratnih prilika sve je odgođeno za kasnije. I tada istraživanje stevije preuzimaju Japanci (također zbog oskudice šećera) i uspješno završavaju komercijalnu produkciju biljke i ekstrakciju sladila. Posao je završen '50-ih godina, a '70-ih godina stevija postaje glavno umjetno sladilo u Japanu. Sada Japan drži oko 50% svjetske produkcije stevije.
Utvrđeno je da stevija snižava povišeni krvni tlak, pomaže dijabetičarima pa čak pozitivno djeluje kod vrlo neugodne kandidoze koja je često posljedica dugotrajne terapije antibioticima. No ono što je naknadnim istraživanjem utvrđeno jest sposobnost stabiliziranja razine šećera u krvi pa se koristi kod osoba koje padaju u hipoglikemične krize. Stevija ne izaziva karijes u djece što je problem kod drugih vrsta sladnih sredstava. To znači da usporava i sprječava razvitak mikroflore kvarenja u usnoj šupljini na desnima i zubima. Ipak najvažnija odlika tog sladila jeste da sladi sve čemu se doda, a da nema kalorija, što ga svrstava u odlična sredstva kod mršavljenja. Nadalje, utvrđeno je da stevija ima vrlo povoljno djelovanje na kožu jer je omekšava i čini glatkom zbog čega se koristi za pripremu maski za lice, osobito protiv mladenačkih akni. Ako se doda u sapun i druga kozmetička sredstva, ima vrlo povoljno djelovanje na dermatitis, ekcem, seboreju, crvene mrlje itd.
Zbog svih navedenih svojstava sa stevijom se ne može mjeriti ni jedno drugo umjetno sladilo.
© Podravka d.d. 2003.—2012.
41 komentar do sada…
a kako se koristi kad imaš biljku doma? kako iz nje dobiti određenu količinu šećera? to bi bilo idealno za kolače, jer ako u jedan kolač ide cca. 30dkg šećera to je cca 1200kcal manje!!
Svim posjetiteljima puno zdravlja u ovoj 2010, godini .
Mnogi su do sada postavili pitanje o nabavi stevije. bolje je posaditi gotovu sadnicu nego iz sjemena jer je to biljka koja za rast i razvoj treba dosta topline , svjetla i adekvatvu vlagu što je teško postići u stanu. Pogledajte www.exotic-king.com
www.steviana.hr
jako sam zadovoljna
nazalost nije dozvoljena u njemackoj pa ne mogu nigdje nabaviti...
Prvi put sam probao steviju od zagrebačke firme Bio-stevia, suhi list u prahu. Oni nisu proizvodili ništa drugo. To je bilo negdje oko nove godine 2010. S tim nisam mogao ništa - osim zasladiti čaj. Biljka je bila simpatična, onak, radiš nešto po vrtu pa si čvakneš jedan listić da si osladiš život.
Imali su sadnice cvjećari Ervin-cvijet na tržnici na Kvatriću. Negdje u svibnju u jednoj ljekarni u Zagrebu nabavio sam KAL steviju (američke firme Nutraceutical, danas to više ne proizvode u tom obliku), bijeli prah sa 97% čistoće. Trideset i sedam grama, ako se ne varam, oko 150 kn. Trošio sam nemilice, to je bio jedini zaslađivač s kojim sam mogao zasladit kavu, sve ostalo mi je bilo odvratno, napravio sam i neki sok od dosta kiselih višanja. Koncentrat je toliko jak da ne možeš uzeti onako da "umočiš" prst u to, jer ti slatkoća eksplodira u mozgu (moram priznati da sam tu foru ipak zločesto prodao šogorici dajući joj da proba, hehe). Trajalo mi je za svakodnevnu upotrebu do prije petnaestak dana, i bio sam jako zadovoljan. Ukućani baš nisu prihvatili, ali oni se ne moraju odricati šećera. Meni je to najbolji od svih zaslađivača. Kad sam potrošio tu prvu zalihu - prije par tjedana - išao sam u eko samoposlugu na uglu Deželića i Krajiške, gdje sam vidio nešto slično prije x vremena. Uzeo sam SteSweet (što sada prodaje Bio-stevia) u vrećicama kao pripremljene doze za serviranje uz kavu ili čaj, cijene nešto preko 50 kn za pakovanje. Čista prevara! U bijelu kavu moram staviti 2 paketića i okus je loš. Cijena uz takvo doziranje ispada pretjerana, jer je KAL prah bio fantastičan, s njim si uvijek morao paziti da ne pretjeraš. Ali sa KAL nisam koristio priloženu "mikrožličicu" nego rupice na poklopcu (bočica je odozgo napravljena kao soljenka, s rupicama), naučio sam se koliko da istresem u kavu. Treba malo brži i oprezniji trzaj 
Mala šala na račun izraza "bijeli prah".
Vidim da mi se vrećice SteSweeta troše jako brzo. Nikad više neću kupiti SteSweet jer mi je već u dućanu bio sumnjiv po uputama i sadržaju na etiketi. Za razliku od njih, gospodin koji se skriva iza web adrese http://www.stevia-hrvatska.com/ - neka vas ne uplaši dozlaboga ružan sajt - prilično me impresionirao voljnošću da vam da informacije o robi koju prodaje. Od njega možete saznati sve živo o njegovom proizvodu, uz onaj osjećaj da ništa ne skriva. Prema njegovoj priči, proizvod koji on nudi je ovo što sam ja imao pa tražim opet. Slijedeći put kupit ću od njega, pa ako me netko preduhitri volio bih da ovdje posta dojam.
77lara - SteSweet je proizveden u Njemačkoj, znači da su i Nijemci dozvolili. KAL je američki, dakle i tamo je legalno. Kod nas je ljekovita biljka i legalna je. Imao sam namjeru - još uvijek imam - pokušati na jednom komadu zemlje uzgajati steviju ali sam čuo da Bio-stevia traži ogromne novce za sadnice. U međuvremenu sam našao jeftinije (četiri do pet puta) i saznao sam da se može dobiti poticaj za uzgoj, mislim 2600 kn godišnje. Još moram naučiti kak se kuha bijeli prah a da ne završiš u zatvoru.
Prof. Novaka sa AGR sam upoznao i vidio njegove biljke. Ono što sam vidio jesu biljke koje rastu kao šiba, dok bi trebale rasti po mom mišljenju više kao grm. On pomalo protežira Bio-stevia firmu i nudi prah od suhog lista, zelenosmeđe boje, s kojim kao što sam rekao možeš zasladiti čaj i niš više jer ostavlja okus po suhoj travi u ustima. Eto, to su moja iskustva, ako netko želi još informacija koje sam skupio o uzgoju i slično, neka pita.
Evo, obećao sam da ću još javiti kako sam prošao kupujući bijeli prah kod gospodina Kisha, naručivši na stranici www.stevia-hrvatska.com .
Na upit e-mailom dobivate detaljna pojašnjenja. Opisane su varijante i pakovanja proizvoda, cijene, naručite i stiže poštom. Prvo neugodno iznenađenje je da je poštarina prilično visoka ali vjerujem da prodavač nema ništa s time. Onda slijedi iznenađenje.
Naručio sam 35 grama praha. Dobio sam bočicu sličnog volumena kao Nutraceutical KAL punu do vrha i natiskanu. U KAL bočici bilo je manje od pola a definirano je kao 37 ili 32 grama, ne sjećam se točno. Jačina je tu negdje. Cijena je 130 kn s poštarinom za g. Kisha, kontra 150 kn s popustom (!) za KAL. Izuzetno zbunjuje što KAL deklarira 80% steviozida, blabla, a g. Kiš deklarira 90% rebaudizida i 40% steviozida (što je računica koju ne mogu shvatiti) ali slatkoća je približna i daleko se više isplati kupiti ovo što sam sada uzeo. Kod KAL bočice dobiva se tri puta manje nego kod g. Kisha. Mislim da sam pokrio potrebe za godinu dana. Nadam se da vam se neću slijedećom porukom javiti sa intenzivne gdje se oporavljam nakon presađivanja jetre.
Lightrideru, hvala ti mnogo! Tek sam nedavno čula za steviu i oduševilo me saznanje o njoj. No, to nije sve. Nakon što sam pročitala ova tvoja dva posta oduševila sam se još i više, odlično si to dočarao. Naručit ću i ja kod g. Kisha pa da vidimo! Možda se sretnemo na intenzivnoj..
U Austriji je Stevia tek prije nekoliko dana dobila status 'namirnice' tako da je sad tek legalizirana prodaja u trgovinama, a ne ko do sad samo u apoteci...zanima me kolike ce biti cijene