smihelac smihelac članak 31.12.2007. Putovanja Svjetske kuhinje
Akcije

Norveška

Većina norveških nacionalnih specijaliteta nastala je iz jednostavne potrebe za produživanjem postojanosti namirnica bez hladnjaka.

Geografski položaj

Norveška zauzima zapadni dio Skandinavskog poluotoka, a graniči sa Švedskom, Finskom i Rusijom. Na zapadu i jugu Norveška graniči i s Norveškim i Sjevernim morem, dok Barentsovo more oplakuje njene sjeverne obale. Njen glavni grad je Oslo. Norveška se rasprostire na 324 000 km², odnosno s Jan Mayenom i Svalbardom 385 155 km². Broji nešto više od 4 500 000 stanovnika. Impresivna zemlja planina, fjordova i ledenjaka, izvornih ribarskih sela, bogate pomorske i vikinške prošlosti i aurore borealis u polarnim noćima. Posjetitelje ponajviše mami između svibnja i rujna.

Povijesni utjecaj

Prvi doseljenici u Norvešku su stigli prije više od 10 000 godina. Najveću slavu je Norveška doživjela za vremena Vikinga. Oni su kao veliki pomorci prvi preplovili Atlanski ocean i kolonizirali Grenland 982., a 1001. su čak dosegli obale Sjeverne Amerike. Godine 1537. Norveška je ušla u uniju s Danskom, pod švedsku vlasti pada 1814. a 1905. stječe nezavisnost.

Riba, bila ona sirova, soljena ili sušena, je "najnacionalnija" norveška namirnica.



Neutralni položaj zadržava tijekom svjetskih ratova, a od strane Njemaca Norveška je okupirana 1940.g. Godine 1960. pridružila se EFTI ( European Free Trade Association). Naftna nalazišta Sjevernog mora rezultirala su prosperitetom zemlje u 70-im godinama 20. stoljeća, a ta je pozicija s godinama samo jačala. Danas Norveška glasi kao jedna od zemalja s najvišim standardom na svijetu.

Karakteristike kuhinje

Većina norveških specijaliteta nastala je iz potrebe da se produži postojanost namirnica bez hladnjaka, a osnovne namirnice su: žitarice, ribe, meso i mliječni proizvodi. Norveška je zemlja malih modernih farmi i mliječnih proizvoda. Jedva 3% zemlje je kultivirano.

Riba je "najnacionalnija" norveška namirnica, specijalno ona sirova, soljena i sušena. Primjerice haringa, dimljeni losos, usoljeni i osušeni losos (gravlaks), pastrva, srdela, bakalar, list i druge. Pravo je zadovoljstvo kupiti direktno od ribara netom ulovljene ribe ili rakove. Uz sušenje i dimljenje, ribe se obrađuju dodatkom šećera, u octu i drugim kombinacijama.

Norveška je i jedan od najvećih konzumenata mlijeka i mliječnih proizvoda. Potrošnja mlijeka se procjenjuje na oko 150 litara po stanovniku godišnje. Norveško mlijeko se prerađuje u vrhunske proizvode: kiselo mlijeko, maslac, vrhnje, sireve i ostale mliječne proizvode. Poznati "ljuti" sir iz kravljeg mlijeka je gammelost ili gammalost. Smeđe-žute boje i zrele arome, njegova je osobitost kao i kod većine norveških proizvoda - može dugo nepromijenjen opstati izvan hladnjaka. Jarlsberg je čuveni polutvrdi, srednje masni sir s rupama. Kozji specijalitet je brunost, smeđi, slatki sir, a ništa manje nije poznat nigeitost, opet kozji sir, sladak, jak, s notom okusa po karamelu.

U usporedbi s drugim razvijenim zemljama u Norveškoj se konzumira relativno malo mesa. Egzotično je meso soba, sjevernoameričkog losa, jelena i jarebice. Najčešće se jede uz umak od vrhnja.U mesne specijalitete spadaju i razne kobasice, suho meso, slanina, fenalår ili suho ovčje stegno.

Ovčje i janjeće meso posebnog je okusa i zbog vrlo kvalitetne ispaše, a mnogi se norveški kulinarski znalci zaklinju da je njihova janjetina najbolja na svijetu. Skloni smo im povjerovati, ali ih usporediti i s nekim našim jelima gdje stada ovaca cijelo ljeto provode tumarajući prostranstvima jedući sočno samoniklo bilje i travu.
Suha ovčja rebra ili pinnekjøtt tradicionalno se jedu za Božić. Fårikål je kuhana janjetina sa zeljem i paprom.

Usprkos hladnoćama, a zahvaljujući staklenicima i plastenicima u Norveškoj je dostupno i povrće i voće inače osjetljivo na hladnoću. Od voća tu su jagode, kupine, borovnice, jabuke, šljive trešnje, kruške i dr. Najzastupljenije povrće je zelje, kinesko zelje, mrkva, luk, poriluk, cvjetača... Na hladnoću osjetljivije rajčice, krastavci i salata rastu u staklenicima.

Uz veliku potrošnju riba i mliječnih proizvoda i puno sirovih namirnica dobivenih soljenjem, sušenjem ili dimljenjem, Norvežani su navikli "marendu nositi od doma". Stoga u Norveškoj nije neobično vidjeti ni direktore kompanija koji iz torbe vade sendvič sa sirom, pancetom, jajima ili paštetom.

Norveške slastice ne zaostaju za izvrsnom kvalitetom ostalih namirnica. U poznate deserte se upisuju krafne, vafli i izvrsni sladoledi od vrhunskog norveškog mlijeka. Najstariji norveški desert, iz mlijeka, jaja i smeđeg šećera je gomme, a tradicionalni rømmegrøt jevrsta kaše iz vrhnja. Izvrsne su i norveške torte poput bløtkake - torte sa šumskim voćem i snøfriske - torte od mrkve. Lefse su slične palačinkama. Pripremaju se od krumpira, a ispržene se posipaju cimetom.

Norvežani obožavaju kavu i ona je nezaobilazan jutarnji napitak, koji je gotovo istisnuo nacionalno piće na bazi sirutke. Zemljopisni položaj Norveške ne pogoduje vinogradarstvu i vinarstvu, zato Norvežani, iako u njima uživaju, vina tek uvoze. Akevitt je norveška "žestica" destilirana iz krumpira ili žitarica aromatizirana kimom, ali i anisom, korijandorom i dr.

Moderna kuhinja

Moderna Norveška kuhinja oslanja se na tradicionalnu proizvodnju. Kulinarstvo je u Norveškoj više nego popularno, a norveški kuhari već su godinama u samom vrhu svjetske kulinarske elite plasirajući se na najbolje pozicije brojnih kulinarskih natjecanja. Gurmanski životni stil, ulaganje u prezentaciju, inovativni recepti i tradicionalne i organske namirnice dio su nove norveške kulinarske scene.

Travel tips

  • Bergen, europski grad kulture 2000. godine i svjetskom baštinom od strane Unesco-a je odskočna daska za razgledavanje fjordova.
  • Zaputite se na spektakularnu plovidbu Sognefjordom: 205 km dužine, 1308 m dubine i 2045 m visine.
  • Upustite se u istraživanje znamenite vikinške kulture.
  • Obavezan je obilazak Nordkappa, mitske najsjevernije točke Europe. Imate li sreće i zateknete li se tamo oko 5. svibnja ili 5. rujan imate najviše izgleda ugledati auroru borealis.
  • Promatrajte kitove oko otoka Lofoten.
  • S domaćinima ćete se uz norveški moći sporazumijevati i engleskim, njemačkim i francuskim jezikom.
  • U Norveškoj uživajte u nesputanom novinarstvu. Naime 2007. Norveška je smještena na 2. mjesto od 169 zemalja prema Worldwide Press Freedom Index, reportera bez granica.

5 komentara do sada…

  1. housewife 15.01.08.15:52 offline
    Akcije
    1 Super clanak :-)) Najlepsi pozdrav iz Osla!!!
  2. modesti01 23.01.08.16:39
    Akcije
    2 Fascinantna zemlja. Želja mi je uloviti auroru borealis! A i sviđa mi se i riba: sirova, sušena, soljena… a ništa manje nisu fascinantni ni vikinzi.
  3. Amela83 14.11.09.20:21
    Akcije
    3 Pozdrav iz Trondheim :-)
  4. LadySnow 19.12.09.10:25
    Akcije
    4 Prekrasna zemja, prekrasni lugje, prekrasna hrana…..
  5. tejchi07 30.09.10.23:44 offline
    Akcije
    5 Zaista prekrasna zemlja, imala sam priliku ovo ljeto provesti u Norveškoj 3 tjedan i uživala sam svaki tren. Ali što se tiče kuhinje, nema do hrvatske kuhinje :)))