Kako se boriti protiv stresa?

Život je bremenit događajima i situacijama koje u nama izazivaju izuzetno jak emocionalni doživljaj koji ugrožava našu psiho-fizičku stabilnost. Među najviše stresnim događajima su, primjerice, smrt najbližih članova obitelji, bolesti, početak ili završetak školovanja, sklapanje braka, rođenje novoga člana obitelji, razvod, pomirenja, otkaz, promjena radnoga mjesta, preseljenje, umirovljenje.
Stres negativno utječe na imunološki sustav čovjeka i čini ga podložnijim različitim bolestima, posebno zarazama i kancerogenim promjenama.

Uz neizbježne cikličke životne promjene i probleme, tu je i suvremeni način života zbog kojeg se svakodnevno nalazimo na udaru različitih stresova. Bez obzira radi li se o našem privatnom ili profesionalnom življenju opterećeni smo neizvjesnom budućnošću, mnogobrojnim obvezama i u stalnoj smo strci s vremenom. Dakle, žurimo se, kasnimo, sukobljavamo se, svađamo, uznemirujemo, ljutimo, predbacujemo, nesretni smo i nezadovoljni.

Jednostavno, od jutra do sutra smo pod stresom. Nažalost, dugotrajan stres može ozbiljno ugroziti naše zdravlje, a s obzirom na način na koji živimo, većina nas se jednostavno ne može osloniti samo na nama urođene mehanizme kojima organizam na prirodan način razgrađuje stres. Dakle, ako živimo na način koji nas znatno i intenzivno opterećuje ne smijemo se ni pod koju cijenu pasivno prepustiti negativnim posljedicama već moramo nešto učiniti sami. Uvažavajući savjete stručnjaka moramo pronaći putove i načine koji će nam pomoći da us pješno svladamo stresne situacije i uklonimo negativne posljedice koje one mogu imati za naše, kako psihičko, tako i fizičko zdravlje.

Što je stres?

Stres je stanje koje nastaje kada smo suočeni s događajima koje smatramo prijetećima za vlastitu dobrobit ili kada smo u situacijama koje od nas traže ulaganje posebnog napora kako bi udovoljili zahtjevima koji su nam postavljeni. Dakle, sve ono što prepoznajemo kao neposrednu opasnost, povredu, gubitak, prijetnju ili izazov, u nama automatski izaziva jak emocionalni doživljaj nakon kojega slijedi prirodna reakcija našega organizma.

U stanju stresa luči se velika količina hormona adrenalina neposredno u krvotok, uslijed čega, primjerice, dolazi do povećavanja brzine i jačine otkucaja srca, povišenja krvnog tlaka, porasta temperature tijela, porasta mišićnoga tonusa te ubrzavanja procesa disanja. Iako je izlučivanje adrenalina u mnogim, posebno opasnim i kriznim situacijama, korisno jer omogućava ispravno reagiranje i očuvanje fizičkoga ili psihičkog integriteta čovjeka, dugotrajna i intenzivna izloženost stresu može imati izuzetno negativan učinak.

Simptomi i posljedice nagomilanog stresa

Stres prate određeni, kako psihički, tako i fiziološki simptomi. Među najčešćim tjelesnim pokazateljima stresnoga stanja su lupanje srca, glavobolja, ubrzano disanje, sveopći umor, titranje očiju, mučnina, želučani problemi, napetost u mišićima, znojenje ruku ili stopala, povišena temperatura tijela, hladne ruke ili stopala, drhtanje ruku te različiti tikovi.
Među psihičkim simptomima najizraženiji su gubitak koncentracije, povlačenje u sebe, šutljivost, nesanica, noćne more, osjetljivost, ranjivost, nezainteresiranost, strah, buntovnost, sklonost incidentima, ovisnost o drugima, podilaženje drugima, unutarnji nemir, te agresivnost.

U stanju stresa luči se velika količina adrenalina neposredno u krvotok, pa dolazi do ubrzanog rada srca i povišenja krvnog tlaka.Nagomilani stres izaziva čitav niz različitih poremećaja u psiho-fizičkom funkcioniranju, koji, ako se ne poduzmu određeni koraci koji će omogućiti pojedincu izbjegavanje ili prilagodbu na stresne situacije, vrlo brzo prelaze u različita bolesna stanja, a potom mogu rezultirati i potpunim psihičkim ili fizičkim slomom.

Između ostalog, stres negativno utječe na imunološki sustav čovjeka i čini ga podložnijim različitim bolestima, posebno zarazama i kancerogenim promjenama. Nadalje, događa li se intenzivno i učestalo, u biti pozitivna reakcija našega organizma na stresnu situaciju, izlučivanje hormona stresa, znatno povećava mogućnost pojave moždanog i srčanog udara, angine pectoris, te čira na želucu i dvanaestercu. Stres se s pravom optužuje i za mnoge kožne bolesti, primjerice, herpes i neurodermatitis te različite alergije. Stres može uzrokovati glavobolje i migrene, bolesti bubrega, dišnog sustava te upalne bolesti očiju. Kao reakcija na dugotrajan stres vrlo često se javlja slom živaca, ovisnost o alkoholu ili drogama, te različiti oblici depresije.

Izbjegnite pogubne posljedice stresa

• Postanite svjesni upozoravajućih simptoma nagomilanog stresa te potom preispitajte svoj život, reorganizirajte ga i bolje ga kontrolirajte sami, ili, još bolje, uz pomoć stručnjaka
• Pripremite se za stresni doživljaj i učinite ga predvidljivim na način da ga što više razjasnite, isplanirate, uvježbate, smanjite njegovu važnost ili jednostavno izbjegnete
• Unaprijedite međuljudske odnose na način da što više budete s onima koje volite, družite se s prijateljima i povremeno održavajte kvalitetne društvene kontakte. Jednako tako prepoznajte i izbjegavajte osobe koje vas iskorištavaju te one koje stalno stvaraju probleme i traže od vas previše suosjećanja. Nadalje, svaku neriješenu situaciju i sukob s bilo kime i u vezi bilo čega odmah raščistite.
• Zauzmite se za sebe jačajući svoje samopouzdanje na način da postanete svjesni i svojih pozitivnih i negativnih strana; izborite se za svoje stavove, ali ih ne namećite drugima pod svaku cijenu; prepoznajte i ostvarite sve svoje ostvarive želje, a one neostvarive razumno odbacite. Nadalje, što je neobično važno, naučite se reći "ne" u slučaju da vas drugi opterećuju obavezama kojima ne možete ili ne želite udovoljiti.
• Mislite racionalno i pozitivno jer čak i negativna iskustva imaju pozitivne elemente. Dakle, racionalno analizirajte svaki problem (brigu, strah i sl.) na način da ga najprije definirate, potom utvrdite što ga je izazvalo, zatim dokučite sva moguća rješenja, te na kraju izaberite ono najbolje. Na spomenuti, racionalan način, razmišljat ćete "hladne" glave, smanjit ćete najmanje na pola djelovanje stresa, te stvoriti uvjete za brzo rješavanje problema, čime ćete izbjeći dugotrajno mučenje. Štoviše racionalnim i pozitivnim pristupom spoznat ćete da niti jedan problem nije nerješiv, da neki problemi ni ne postoje ili se mogu izbjeći, da mnogi nisu tako veliki kao što nam se to na prvi pogled čini, da se mnogi riješe sami od sebe, te da se svaki problem može umanjiti.
• Svakodnevno odvojite 30-tak minuta za opuštanje u miru i tišini bez mogućnosti ometanja. Ugledavši se na istočnjake, trenutke samoće i dokolice u svojoj oazi mira pretvorite u nezaobilazni svakodnevni ritual koji će vas neizmjerno opustiti i goditi i vašem tijelu i duši. Želite li učiniti korak dalje u kvalitetnom načinu opuštanja, naučite i vježbajte jogu koja uključuje tjelesne vježbe i položaje uz specifično disanje ili autogeni trening koji objedinjuje vježbe za mišiće, srce, disanje i kontrolu trbušnog područja.
• Razgradite stres fizičkom aktivnošću koja, bez sumnje, predstavlja jedan od najboljih načina sprječavanja i kontrole stresa. Za dobar početak već i 30 minuta svakodnevne večernje šetnje ili deset minuta uspinjanja stepenicama čine čuda. Naravno, za razgrađivanje stresa najuputnije je tri ili više puta tjedno trčati, brzo hodati, voziti bicikl, plivati ili planinariti.
• Zdravo se hranite, jer pravilna ishrana, između ostalog, doprinosi i zaštiti organizma od pogubnoga utjecaja stresa. Prednost dajte redovitoj prehrani baziranoj na proizvodima od cjelovitih žitarica, voću, povrću i ribi, umjerenoj količini mliječnih namirnica i bijelom mesu, maslinovom ulju, te na malo, ili još bolje, nimalo masti i šećera. Posebnu pažnju posvetite zastupljenosti namirnica koje su bogate ugljikohidratima, vitaminima B-skupine, posebno B-5 i B-6, esencijalnim aminokiselinama te magnezijem. U slučaju stalne izloženosti stresu preporučuje se i unos dodatne količine vitamina B kompleksa, vitamina C i E, magnezija, cinka i selena u obliku pripravaka koje morate odabrati isključivo u dogovoru s liječnikom. Nadalje, pijte dovoljno kvalitetne vode, a smanjite ili ukinite konzumiranje alkohola, gaziranih pića i kave.
• Što više se smijte ili, ako je potrebno, ponovo se naučite smijati, jer kada se radi o stresu, smijeh je i najbolja preventivna metoda i najbolji lijek. Po mišljenju stručnjaka smijeh opušta cijeli organizam te, između ostalog, opušta mišiće, pospješuje disanje, poboljšava cirkulaciju, umiruje živčanu napetost i tjera crne misli. Štoviše, smijeh poboljšava imunitet potičući stvaranje prirodnih antitijela za borbu protiv bolesti.