glavni sadržaj ove stranice | glavna navigacija
Židovsko-rimska kuhinja

Židovsko-rimska kuhinja

Naziv "košer" označava namirnice koje slijede židovska pravila prehrane te koje su dobile blagoslov rabina.

Objavljeno:
24.09.2007.

Rimski geto jedan je od najstarijih na svijetu, nastao samo 40 godina nakon prvoga u Veneciji te je stoljećima predstavljao prisilni dom rimskih Židova. Godine 1555. godine papa Pavao IV izdaje ukaz o izolaciji židovske populacije, što ostaje na snazi do 1848., kada su definitivno srušene njegove zidine. Ali, nažalost, ne i predrasude, kako bilježe tragični događaji iz Drugog svjetskog rata, kada su tisuće rimskih Židova odvedene u koncentracione logore.

Neizostavna su pržena jela, od hrskavog cvijeta artičoke na židovski do cvjetova tikvice i bakalara, koja se spremaju u dubokoj masnoći, danas maslinovom ulju, a nekad guščjoj masti.

"Kavez za Židove" mnogo bolje od riječi geto daje naslutiti neljudske uvjete u kojima su živjeli njegovi stanovnici stiješnjeni na nešto manje od tri hektara uskih uličica oko Marcelovog kazališta (Teatro di Marcello) i Oktavijinog portika (Portico d'Ottavia). Opasani visokim zidinama s petora vrata, koja su se otvarala u zoru i zatvarala u sumrak, Židovi su mogli izlaziti samo uz specijalne dozvole i nikako noću, dok su na odjeći nosili znak pripadanja. Isti građani koji su u srednjem vijeku bili poštovani zbog svojih sposobnosti na polju financija i medicine bili su prisiljeni prekinuti svaku aktivnost, osim prnjara, lihvara i sakupljača metalnih predmeta.

ghetto di Roma 005 (Oktavijin portik) (Medium).jpgUpravo uz Oktavijin hodnik stoljećima se nalazila najveća ribarnica u gradu, a nasuprot njoj crkva Sant'Angelo in Pescheria, Svetog Anđela u Ribarnici, po kojoj je i dobila ime. I dan danas se na pročelju crkve nalazi mramorni kamen širok 1,13 metara s latinskim natpisom, kao podsjetnik građanima na porez koji su bili prisiljeni davati gradskim vlastima. "Usque ad primas pinnas inclusive", u prijevodu "sve do prve peraje", tj. ono što se smatralo najboljim dijelom ribe, točnije glavu i tijelo do prve peraje. Ostaci su ostajali na mramornim pločama uz crkvu, dakle repovi, kosti i iznutrice, koje je kupovalo i sakupljalo vrlo siromašno židovsko stanovništvo. Jedino što su domaćice mogle smisliti sa sličnim sastojcima bila je riblja juha, danas poznatija kao Riblja juha alla romana (Brodo di pesce alla romana), prava poslastica za Rimljane i brojne turiste.

Kuhinja alla romana

ghetto di Roma 006 (Medium).jpgI uopće židovska kuhinja danas predstavlja najbolji i u svijetu najpoznatiji dio rimske gastronomije, a većina njenih recepata nosi oznaku "alla romana". Neizostavna su pržena jela, od hrskavog cvijeta artičoke na židovski (Carciofo alla giudia) do cvjetova tikvice i bakalara, koja se spremaju u dubokoj masnoći, danas maslinovom ulju, a nekad guščjoj masti. Koriste se i drugi manje cijenjeni sastojci, poput iznutrica, jeftinije ribe i povrća, naročito cikorije i salate. Dan danas se u getu, jer ime je ostalo kao oznaka mjesta, mogu naći neke od najboljih pekara i slastičarnica te mali obiteljski dućani prehrambenih proizvoda, koji u vrijeme ručka nude jednostavne tople obroke. S nogu ili s klupice.

ghetto di Roma 003 (Medium).jpgJoš uvijek veliki broj rimskih Židova slijedi prehranu određenu u Tori (Torah). Naziv košer (kosher) označava namirnice koje slijede židovska pravila prehrane te koje su dobile blagoslov rabina. Zabranjeni su školjkaši i ribe bez peraja i liski, kao i životinje koje se hrane mesom. Također se nečistima smatraju svinje, zečevi i kunići. Osim toga, dozvoljene životinje trebaju biti ubijene specijalnim nožem, jednim potezom od grkljana prema utrobi, kako bi što manje patile. Nakon toga treba pažljivo pustiti da iz njih iscuri sva krv. U obroku se ne smiju istovremeno naći meso, koje predstavlja majku i mlijeko, koje predstavlja dijete. Ograničenja se često tumače iz higijenskih razloga te uvjerenjem da neke namirnice pobuđuju agresivnost.

ghetto di Roma 004 (Medium).jpgU ovoj neobičnoj četvrti, koja najbolje svjedoči o ljudskim patnjama i diskriminaciji, danas još živi stotinjak židovskih obitelji. Neki od kultnih restorana poput "Da Giggetto" i "Da Piperno", još uvijek spremaju nezaboravne pržene artičoke i cvjetove tikvica, juhe i kolače. Sve isključivo košer.

Autor: tracy
tracy avatar

Kuham, jer sam radoznala. Pišem, jer sam zaboravljiva.

Tagovi ( Što su tagovi? )

Tagiranje sadržaja jedna je od mnogih privilegija registriranih korisnika coolinarika kluba. Registrirajte se, pa da počnemo!

7 komentara

  1. MurtilaFjora 24.09.2007., MurtilaFjora
    Lijepo si to napisala i opisala. Al za ovo tvoje istraživanje svijeta, što zvuži manje ružno: da sam zavidna il da sam ljubomorna?
  2. murtela 24.09.2007., murtela
    Baš lijepo što si nam otkrila i ovaj gotovo nepoznati dio talijanske gastronomije.
    Inače ja sam, neuka, prije par godina pozvala prijatelje Židove na ručak i pripremila školjke na buzaru kao specijalitet večeri. Uh!
  3. Milicza 24.09.2007., Milicza
    Jednom sam imala priliku vidjeti klanje i pripremu ovčjeg i janjećeg mesa za ražanj.Tada sam bila mlada,nisam znala ništa o tome…Dakle,mesar je klao 60 ovaca,sve ih je usmrćivao na jedan te isti način i to tako da je se cijelim tijelom okrenuo prema istoku,životinje je isto tako okrenuo,stao je među njihove zadnje noge i raskoračio se ,tako da su zadnje noge životinje bile sa vanjske strane njegovih listova.Prednje noge životinje je držao u ruci skupa sa glavom,jednom ih je ubo između kralješaka na zatiljku,a odmah potom im je prerezao vrat jednim brzim pokretom.Odmah zatim ih je objesio naopačke, tako da sva krv iscuri,te im skidao kožu i to u jednom komadu,brzim pokretom,omotavši kožu oko sebe.Koristio je isključivo nož od oruđa.Cijeli proces je trajao iznimno kratko,sve je djelovalo više kao obred, nego kao posao,životinje nisu pustile ni glasa,nisu se trzale ,sve se događalo u sekundama.Životinje su držane odvojeno i nijedna nije dovedena dok ona prije nje nije potpuno očišćena otišla u hladnjaču.Još dugo do današnjeg dana ja sam ostala fascinirana tim događajem.Mesar mi je rekao da to tako mora biti,da se tako životinje najmanje muče i da se tako radi stoljećima.Inače oni koji se bave pečenjem janjetine na ražnju ne žele ispeći janje koje nije zaklano svježe taj dan.Tvrde da meso onda pocrni i nije tako ukusno ,ako stoji-uvjerila sam se da je uistinu tako.
    Tracy,hvala za divan članak, barem da ovako malo “proputujemo” kad već u stvarnosti nije moguće.
  4. Abigail 24.09.2007., Abigail
    u Londonu sam živjela u židovskoj obitelji koja se strogo držala tog odvajanja mesa i mlijeka u obroku, u početku mi je to bilo komplicirano, npr. jedemo špagete bolognese, a ja pitam da li ima parmezana na što bih dobila strogi odgovor da nema miješanja mesa i mliječnog…trebalo je paziti i kod posuđa, imali smo posebno za pripremu mesnih jela, također su i tanjuri i beštek bili posebni..to je išlo čak dotle da smo imali i odvojene spužvice za pranje suđa i posebne krpe za brisanje poslije pranja…sve u svemu zanimljivo iskustvo
  5. tracy 25.09.2007., tracy
    MF, nemoj tako! Što god rekla, može biti upotrebljeno protiv mene!
    Što se tiče kuhanja u židovskim kućama, u NY mi se dogodilo da sam ušla u kuhinju u kojoj je sve bilo poduplano. Dva štednjaka, dvije pećnice, dva lavaboa, dva frižidera, dva seta lonaca i tanjura. Mislila sam – rastavljeni pod istim krovom? Kad ono, jedno je za hranu spremljenu isključivo kosher, a drugo za “kontaminirane” namirnice i jela.
  6. tigar 27.09.2007., tigar
    Ja sam na ovom sajtu dodao parJevrejskih (Židovskih recepta). To su sve recepti koji su se spremali u mojoj kući i na koje sam navikao od detinjstva. Ima ih i sefardskih askenaskih.
  7. 10.10.2007., brusnica
    Članak je super. Znam da kasnim s komentarom, ali htjela sam si ostaviti vremena da ga pročitam kako treba. O eutanaziji životinja postoje i stručne studije i objašnjenja. Mogu to napisati laički – životinja koja se muči prilikom usmrčivanja, zbog muke se grči. Grče se dakle mišići koje mi kasnije pripremamo za hranu. U tim situacijama dolazi do vezanja krvi u mišićima i takvo meso nije preporučljivo za konzumaciju, a i brže se kvari. Ima tu još procesa koji se događaju, ali za nas laike je i ovo dovoljno. Ima dosta vjera koje paze na konzumaciju životinjske krvi, pa tako i u samom mesu. Masa običaja (čak bih rekla večina), što vjerskih, što onih drugih, ima i logično objašnjenje, ali kad je to vezano uz vjeru ili neku mistiku – mnogim ljudima je vjerojatno prihvatljivije.
    Još jednom, članak je suuuper i hvala!!!

povratak na vrh

Komentiranje je jedna od mnogih privilegija registriranih posjetioca. Registrirajte se, besplatno je!

Klub Coolinarika

Cool Chef

ratatouille avatarratatouille
perth, Australija

Život u dalekoj Australiji nije ju spriječio da bude dio cool ekipe. Sklona je eksperimentiranju u kuhinji, a rezultat su zamamna jela koja marljivo bilježi fotoaparatom. Čestitamo!

Vaše nove slike

  • Jabuka u lisnatom tijestu…
  • Jabuka u lisnatom tijestu…

Još slika

glavni sadržaj ove stranice | glavna navigacija