Vinske ceste Istre

Latinska riječ vinum, iz koje je nastala riječ vino, integrirala se u mnoge europske jezike, a Zakon o vinu u Republici Hrvatskoj definira vino kao ''poljoprivredni prehrambeni proizvod, dobiven potpunim ili djelomičnim alkoholnim vrenjem masulja ili mošta, od svježeg i za preradu u vino pogodnoga grožđa''.

Posjetite središnju Istru za vrijeme Martinja. Na taj dan se krsti mlado vino, degustiraju se starije sorte i jedu tradicionalni specijaliteti.

No, svi znamo da je vino puno više od toga. Njegovih bezbroj lica nudi vrhunske hedonističke i enološke doživljaje, stvara ugodne opsjene, opija i daje potpuno novu sliku realnosti. Vino je hrana, vino je lijek, vino je afrodizijak, a u najnovije vrijeme vino je i turistička atrakcija.

Putem vina krenula je i Istra, te mnogobrojnim enolozima i onima koji će tek postati zaljubljenici u vino ponudila iskustvo koje pomaže u boljem poznavanju i uživanju u njemu. Primjerice, šetnju vinogradom i priče vrijednog vinogradara, degustaciju vina u staroj konobi iz kamena, uz specifične priče o svakoj pojedinačnoj sorti i fazama stvaranja, te naposljetku ispijanje tog istog vina uz domaće specijalitete usred autentičnog istarskog dekora ili pred nepreglednim redovima loze. Pogađate, krećemo put vinske ceste.

Istrom caruje vino i vinske ceste

Zašto baš Istra? Najveći jadranski poluotok, koji uranja u more u smjeru sunčanog jugozapada, savršena je podloga za čak 6 151 hektar vinograda, a dijeli se na Vinogorje Zapadna Istra (Bale, Brtonigla, Buje, Fažana, Grožnjan, Kaštelir-Labinci, Ližnjan, Marčana, Medulin, Novigrad, Poreč, Pula, Rovinj, Sv. Lovreč, Umag, Višnjan, Vižinada, Vodnjan, Vrsar), Vinogorje Centralna Istra (Buzet, Barban, Cerovlje, Gračišće, Kanfanar, Karojba, Lanišće, Lupoglav, Motovun, Oprtalj, Pazin, Sveti Petar u Šumi, Svetvinčenat, Tinjan, Žminj) i Vinogorje Istočna Istra (Kršan, Labin, Pićan, Raša, Sveta Nedelja). Uz sunce, na kvalitetu i raznolikost vina utječe i posebnost tla, tj. plodna crljenica uz more i bijela zemlja u unutrašnjosti Istre.

Istra je u kratkom razdoblju preuzela primat u proizvodnji kvalitetnih vina, a s vinskom cestom razvio se fenomenološki posve nov odnos prema kulturi uživanja u vinima.

Što je zapravo vinska cesta? To je poseban oblik nuđenja i prodaje poljoprivrednih proizvoda nekog vinorodnog područja, na kojem proizvođači-sudionici, udruženi pod etiketom vinske ceste, nude svoje specijalitete, a posebice vino. Uz turističku i ugostiteljsku ponudu, sastavni dio vinske ceste su i posebnosti okoliša i prirodne ljepote kojima cesta prolazi, kao i povijesne i kulturne znamenitosti. Izgradnjom vinske ceste definira se ugostiteljska ponuda područja, određuje trasa vinske ceste, uređuje prostor za doček gostiju i osmišljava turistička ponuda, izrađuju oznake i označavaju vinske ceste. Pri tome odlučujuću ulogu na izgled i veličinu vinske ceste imaju ponuda vina i ostalih domaćih specijaliteta na vinarskim gospodarstvima.

Vinske ceste turistu nude najširi izbor i olakšavaju donošenje odluke o posjeti vinorodnih krajeva, posjeti koja nije slučajno putovanje, već sistematično otkrivanje vinorodnih krajeva, prirodnih vrijednosti i kulturnog nasljeđa nekog kraja.

Kao posljedica fenomena vinske ceste, diljem istarskog poluotoka izniklo je 70-ak, uglavnom novih vinskih podruma, koje svakodnevno obilaze turisti u potrazi za eno-novim iskustvima. Malvazija, teran, refošk, cabernet sauvignon, merlot, muškat, chardonnay, pinot samo su dio razloga da se posjeti Istra, a medaljama okićene pobjedničke kapljice istaknutih vinara, poput Ivice Matoševića, Morena Degrassija, Armanda i Franka Kozlovića, Morena Coronica, Petera Polettija, taj razlog dodatno pojačavaju.

Kruh je za tilo, vino je za dušu

U svojoj vinskoj avanturi nerijetko će vas upozoriti da ne zateknete li domaćina u konobi ili je ona zatvorena, morate ga potražiti oko kuće, jer domaćin svoje domaćinstvo i dalje, usprkos i u prilog turizmu, treba održavati.

Istra je u kratkom razdoblju preuzela primat u proizvodnji kvalitetnih vina, a s vinskom cestom razvio se posve nov odnos prema kulturi uživanja u vinima.

Kada je domaćin stigao i širom otvorio vrata vinske konobe, natočio vam čašu crvenog/crnog ili bijelog "eliksira", narezao domaćeg kruha, sira i pršuta, priložio najfinije maslinovo ulje da se nađe za stolom i uz iskren smiješak sjeo uz vas kako bi vam ispričao priču o svojoj zemlji, stoljetnoj njezi grožđa, građenju podruma kroz naraštaje, filtriranju i punjenju vina i sprječavanju ulaska zraka u buteljku, dotaknuli ste sam bit enoturizma, avanture koju možete doseći samo uronite li u nju otvorenog duha, srca i pripremljenog nepca.

I što god vam domaćin o svojoj lozi i vinu bude ispričao, tajna savršenog okusa ispod čepa je žar i ljubav.

I opet vino

Što očekivati od istarske ponude vina?

Malvazija – kvalitetno stolno vino slamnato-žute boje, suhog i profinjenog okusa s trpkom notom poslužuje se uz nemasna predjela, ribu i školjke, povrće, bijela mesa i sireve na temperaturi od 8 - 10°C.

Teran – stara autohtona istarska sorta grožđa i njegova podvrsta refošk, uz malvaziju simbol Istre, još je u rimsko doba glasila kao ljekovita. Intenzivno tamnocrvene boje i arome maraske, servira se uz pečenje od crvenog mesa, obilnija predjela, domaća šuga, općenito teža i masnija jela, i to pri temperaturi od 16 - 18°C.

Merlot – vino boje crvenog rubina, suhog i suptilnog okusa odgovara posebice peradi, bijelom mesu i divljači, a posluže li vam ga na temperaturi od 18 – 20°C, iz njega ćete dobiti ono najbolje.

Muškat – grožđe bijelog momjanskog muškata, ostavštine davnih istarskih predaka, daje vinu svjetložutu boju zlatnog odsjaja. Namijenjeno je specijalnim prilikama, a pripisuju mu i afrodizijačka svojstva. Suhi okus s karakterističnom aromom i mirisom grožđa savršeno pristaje desertima, voću i laganim jelima, a ohlađeno na 6 - 7 °C može se poslužiti i kao aperitiv.

Cabernet Sauvignon – puni okus i miris zrelog voća čini ovo vino kraljem crvenih vina. Servira se na 15 - 25 °C, a odlično pristaje jelima pripremljenima s divljači.

Dobro je znati

I što god vam domaćin o svojoj lozi i vinu bude ispričao, tajna savršenog okusa ispod čepa je žar i ljubav.

• Vina u užem smislu riječi djelimo na mirna, pjenušava, biser i gazirana.
• Prema boji vina dijelimo na bijela, ružičasta (rose, opolo) i crna, odnosno crvena vina.
• Po sadržaju neprovrelog šećera vina dijelimo na suha, polusuha, poluslatka i slatka.
• Specijalna vina su desertna, aromatizirana i likerska.
• Vina se razvrstavaju i u kvalitetne kategorije na stolna vina bez kontroliranog zemljopisnog podrijetla, stolna vina s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom, kvalitetna vina, kvalitetna vina kontroliranog zemljopisnog podrijetla, vrhunska vina, vrhunska vina kontroliranog i ograničenog vinorodnog područja, vrhunska vina kontroliranog i ograničenog specifičnog vinorodnog područja i predikatna vina kontroliranog zemljopisnog podrijetla.
• Nakon punjenja, butelje vina se 48 sati stavljaju u vodoravni položaj radi sprječavanja ulaska zraka.
• Optimalna temperatura za čuvanje vina je od 10 - 15°C. Previsoke temperature pogoduju bržem dozrijevanju vina, odnosno preuranjenom starenju.
• Vlažnost zraka je pri čuvanju vina vrlo bitna i trebala bi iznositi cca 70%.
• Kako bi na brzinu ohladili vino, butelju postavite u kanticu s ledom, vodom i pregršt grube kuhinjske soli. Vino ćete zagrijati tako da ga postavite u posudu s mlakom vodom.
• Večera uz vino trebala bi teći ovim redoslijedom: najprije bijela vina, potom roze, pa crvena vina. Dakle, preporuča se početi s mladim laganim vinima, pa ići prema odležanim vinima jačeg okusa. Prvo uz jelo poslužite suha vina i postepeno prijeđite na aromatičnija, poluslatka i slatka.
• Prava čaša je itakako važna. Ona omogućava optimalno isticanje i pravi organolopetički doživljaj, a najbolje je koristiti kristalnu ili staklenu glatku čašu bez ornamenata.

Zanimljivosti

• Austro-Ugarska se "navukla" na istarsko vino i 1902. godine dala izgraditi uskotračnu prugu od Trsta do Poreča, popularnog naziva ''vinska pruga''.
• "Institucionalizirani" ljubavnik Giacomo Casanova u svojim je memoarima spominjao istarski refošk.
• Pravi ljubitelji vina nikako neće zaobići Istru za vrijeme Martinja, fešte od mladog vina. Na taj dan se krsti mlado vino, degustiraju se nešto starije sorte i jedu tradicionalni specijaliteti, a najbolje ćete se provesti dočekate li Martinje u središnjoj Istri.
• "Magija" istarske supe krije se u njenim sastojcima - bukaleti (zemljanom vrču), ugrijanom merlotu ili teranu s malo papra, domaćeg maslinova ulja i komadima prepečenog kruha. Još čekate?

Autor: Snježana Vračar Mihelač, tekstopisac

Na Coolinarici stvara teme tjedna, cover storyje, piše autorske članke, sadržaje newslettera, oglase, a uz Coolinariku je stasala u vrhunskog gurmana.