Švicarska

Geografski položaj

Jela od sira poput fonduea i raclette smatraju se nacionalnim specijalitetima.

Švicarska se nalazi u središnjem dijelu Europe i graniči s Njemačkom, Francuskom, Italijom, Austrijom i Lihtenštajnom.

Klima je umjereno kontinentalna do planinska.

U zemljoradnji prevladava uzgoj žitarica, krumpira, vinove loze i šećerne repe, a u stočarstvu uzgoj goveda i svinja. Glavne industrije vezane su uz proizvodnju strojeva, preciznih instrumenata, satova i lijekova.

Povijesni utjecaj

Švicarska je federacija autonomnih kantona od kojih su neki u konfederaciji više od 700 godina. Ima dugu tradiciju političke i vojne neutralnosti, ali i međunarodne suradnje.

Godine 1291. predstavnici kantona Uri, Schwyz (po kojemu je savez i dobio ime) i Unterwalden potpisali su obrambeni savez, a do 1355. pridružili su im se i kantoni Luzern, Zürich, Zug, Glarus i Bern.
Mirom u Baselu 1499. njemački car Maksimilijan I. priznao je potpunu neovisnost švicarske konfederacije.

U 16. st. potresaju je vjerski sukobi, no 1647. potpisan je sporazum o neovisnosti koji je Vestfalskim mirom 1648. dobio i međunarodnu potvrdu. Uz pomoć Francuza osnovana je Helvetska Republika.

Švicarska neutralnost proglašena je 1813. godine, a sljedeće godine postala je konfederacija sa stalno određenim granicama sa statusom neutralnosti.

Nakon građanskog rata 1847. Švicarska postaje savezna država u čijim kantonima ravnopravno žive Švicarci koji govore njemački, francuski, talijanski i retoromanski jezik.

U I. i II. svjetskom ratu bila je neutralna, a taj je status zadržala i do danas.

Za zdrav izgled Švicaraca zaslužan je i prirodan sok od jabuke (Apfelsaft) koji je omiljen i kod mlađe ali i starije populacije.

Karakteristike kuhinje

Ementaler, gruyere, vacherin, appenzeller - ovo su najpoznatije vrste iz bogatog izbora švicarskih sireva. Jela od sira poput fonduea (gruyere i vacherin topljeni u vinu s dodatkom malo brašna, kirscha i češnjaka) i raclette (topljeni sir na krumpirima ili kruhu) smatraju se nacionalnim specijalitetima, iako su zapravo regionalnog podrijetla, a popularizirala ih je švicarska zajednica proizvođača sira.

Kako je ovo i zemlja krumpira, logično je da je jedan od glavnih specijaliteta upravo od ove namirnice. Rösti se jede diljem cijele zemlje, a najlakše ga je opisati kao popečak od ribanog krumpira. Isprva se jeo samo za doručak, a danas je neizbježan na restoranskim jelovnicima za ručak, dok su ih za doručak potisnuli müsli, tj. Birchermüsli kako ih Švicarci zovu. Za prvi jutarnji obrok, ali i za večeru, jedu se i kriške svježega kruha (Zopf - pletenica) premazane maslacem i džemom ili "sirne plate".

Peciva su također česti predmet zanimanja mnogobrojnih pekara, kao što je slučaj i u francuskoj kuhinji iz koje dolaze i omiljene slatke ili slane tortice (s različitim nadjevima: od kiselkastih jabuka do sira ili luka) te slane pite quiches.

Leckerli su specijalitet iz Basela: medeni kolačići s bijelom šećernom ocaklinom; Fasnachtküchli su kolači koji se jedu u vrijeme karnevala; Gugelhopf je kolač u obliku kruga od dizanog tijesta s lješnacima i grožđicama, a Schaffhausen su poznati kremasti kolači. Rüblitorte je odlična torta s mrkvama, Kirschtorte torta s kremom od maslaca i višnjevcem, a Birnbrot slatki kruh s kruškama.

Od mesnih jela najpopularnije je Zürich Geschnetzeltes - komadići teletine u kremastom umaku od gljiva koji se obvezatno poslužuju s röstima.

Kobasice i salame dolaze pod lokalnim nazivima Beinwurst, Engadinerwurst, Knackerli, Landjäger i Leberwurst.

Regionalna jela

Regionalni specijaliteti francuskoga dijela uključuju Vinade sechée (sušenu govedinu ili svinjetinu) iz Valaisa, tj. Bündnerfleisch iz Grisonsa. Suho meso narezano je vrlo tanko, a poslužuje se s kiselim krastavcima.

Papet vaudoir - dimljena kobasica s porilukom i krumpirom, Fricassée de porc (marinirana svinjetina s umakom), a najveći ženevski specijalitet je Pieds de porc (svinjski papci).

U njemačkom području jela su nastala pod utjecajem klimatskih i zemljopisnih obilježja tog predjela zemlje. Velika se važnost pridaje juhama, od kojih se najčešće priprema Basler Mehlsuppe, juha s brašnom. Brojna jezera pridonose popularnosti ribljih jela, a odavde potječu i nacionalni specijaliteti Geschnetzeltes Kalbfleisch i Rösti te tjestenina Spätzli i krepko varivo od mesa i krumpira Ratsherrentopf.

Talijanski se predio ponosi izvornim specijalitetima koji se ne razlikuju mnogo od onih u Italiji: uz dominantne pizze i tjesteninu jede se i palenta te Fritto misto, miješano meso s grilla.

Pića

Poznati čokoladni napitak Ovaltine također dolazi iz ove zemlje, iako nam je poznatiji iz američke kulture. Osim u tekućem obliku, upotrebljava se i kao slatki začin kruhu premazanom maslacem. Postoji i varijanta sa sladom umjesto čokolade Ovomaltine. Rivella je hladni napitak sa sirutkom.

Za zdrav izgled Švicaraca zaslužan je i prirodan sok od jabuke (Apfelsaft) koji je omiljen i kod mlađe i kod starije populacije. Nešto žešća varijanta je jabukovača cidre.

Najpoznatija vinska vrsta je rizling, a od voća se rade i alkoholna pića poput Kirscha, Marca, Pflümlija i Williamsa.

Fast Facts

• Državni moto: "Svi za jednoga, jedan za sve."
• Glavni grad: Bern
• Najveći gradovi: Zürich, Basel i Genève
• Službeni jezici: njemački, francuski, talijanski i retoromanski
• Shopping: čokolada, sir, švicarski noževi, satovi, drvene rezbarije iz Berna

Autor: Irena Zrinski, novinarka

Završila je studij modnog dizajna u Zagrebu, talijansku modnu školu Callegari, te kolegij filmske i kazališne kostimografije u Londonu. Piše za ženske magazine, časopise o unutarnjem uređenju i Coolinariku!