![[REGISTRIRAJ SE]](/css/cssimg/buttons/registriraj_se.gif)
Jeste li probali božanstvene švedske oštrige, haringe i divljač u umaku od brusnica? Degustacija švedskih delicija!
- Objavljeno:
- 07.03.2006.
Geografski položaj
Osnova švedske kulinarske kulture su tradicionalni specijaliteti, koji uključuju losos, haringe i ostale ribe, divljač, šumske plodove i gljive.
Konungariket Sverige ili Kraljevina Švedska država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Švedska zauzima jugoistočni dio Skandinavskog poluotoka, a graniči s Norveškom na zapadu i Finskom na sjeveroistoku.
Švedska obuhvaća 450 000 km² površine, od čega na kultiviranu zemlju otpada 8%, na šume 53%, planine 11%, a na jezera i rijeke 9%. Glavni grad je Stockholm, a ostali veći gradovi su Göteborg, Malmö, Helsingborg i Upsala. Za Švedsku kažu da je mala nacija u velikoj zemlji, jer broji tek nešto više od 9 000 000 stanovnika.
Povijesni utjecaj
Vojna velesila tijekom 18. stoljeća, Švedska već gotovo dva stoljeća nije sudjelovala ni u jednom ratu. Tijekom politički trusnog 20. stoljeća uvijek je zauzimala neovisno stajalište o zbivanjima u svijetu, a svoju neutralnu poziciju uspjela je zadržati i tijekom dva svjetska rata. Rezultat toga, kao i dugotrajne uspješne ekonomske politike, je vrlo visok životni standard i razvijen sustav socijalne skrbi.Švedska je članica Europske Unije od 1995. godine, a radikalne transformacije koje je doživjela u 21. stoljeću učinile su je modernom, sofisticiranom i internacionalnom zajednicom.
Sve to, ali i tradicija, gostoljubivost, klima, obilovanje plodovima sezonskog karaktera, ostavilo je traga i na prehranu Šveđana.
Karakteristike kuhinje
Šveđani su poznati kao veliki gurmani koji stalno traže nova iskušenja za svoje okusne pupoljke. Sve koji Švedsku namjeravaju posjetiti očekuje ugodno iznenađenje - konzistentno visoka kvaliteta švedske hrane i restorana u kombinaciji s nezaboravnim ambijentom, gostoljubivošću i profesionalnošću usluge.
Švedska je agrikultura u procesu prelaska na dugotrajno humanije i ekološkije metode kultivacije i gospodarenja, što zajedno s pozitivnim ekološkim predispozicijama daje meso, povrće, žitarice i ostale proizvode izvrsne kvalitete.
Što god odaberete na švedskom jelovniku, a sadržava tradicionalne namirnice, gotovo nepogrešivo će vas odvesti u carstvo kulinarskih vrhunaca.
Osnova švedske kulinarske kulture su tradicionalni specijaliteti iz kvalitetnih namirnica, koji uključuju losos, haringe i ostale ribe, divljač, šumske plodove i gljive. Riba i meso su oduvijek igrali presudnu ulogu u prehrani Šveđana. Tijekom dugačkih zima nedostatak svježeg povrća odrazio se i na tradicionalne recepture. Najveći nacionalni specijalitet su švedske školjke, a preporučujemo da probate njihove oštrige, koje svoj optimalan okus zahvaljuju sazrijevanju u hladnoj vodi.
Konzervirano zelje, džemovi od šumskog voća, a posebice brusnica, koriste se kao izvor vitamina C tijekom duge zime. Džem od brusnice dodaje se i teškim jelima od mesa, osim zbog izvrsnog ukusa, i zbog digestivnih svojstava. Nešto ekskluzivniji, ali za švedsku kuhinju još uvijek vrlo uobičajen, džem od barske kupine jedno je od jela koje se tradicionalno serviraju na večerama povodom dodjela Nobelovih nagrada.
Duga tradicija lova i ribolova u Švedskoj ovisi o obalnoj ili šumskoj udaljenosti. Lovci uglavnom love jelene i losove.
Obroci
U švedskom domu obično se jedu 3 glavna dnevna obroka: doručak, ručak i večera. U svim školama se za ručak servira topli obrok.
Među radnim dijelom nacije ručak je obično nešto laganiji, a sastoji se, primjerice, od salate i baguettea, prepuštajući glavnu poziciju večeri, kada se servira topli obrok. Za osobu dobrih manira Šveđani će vas smatrati pojedete li ono što ste stavili na tanjur. Jedan od razloga tome je i njihova skromnost i štedljivost.
Specijaliteti
Za švedskim stolom sigurno ćete zateći neke od ovih jela:
- Smörgåsbord - švedski stol
- Köttbullar - mesne kuglice
- Inlagd sill - haringa u salamuri
- Gravad lax - osušen i usoljen losos
- Kräftor - slatkovodni rakovi
- Kåldolmar - savici od zelja
- Pannkakor - tanke palačinke, kao crepes
- Ärtsoppa - juha od graška
- Kroppkakor - kuglice od krumpira punjene svinjetinom
- Blodpudding - crni puding
- Falukorv - kobasice porijeklom iz Faluna
- Janssons frestelse - jelo od krumpira, češnjaka, inćuna i vrhnja
- Knäckebröd - tradicionalan švedski kruh
- Smörgåstårta - sendvič - torta
- Pite od jabuka, borovnica, brusnica
- Palačinke
- Muffine
- Müesli.
Ili pića:
- Mlijeko - Švedska je zemlja broj jedan u konzumaciji mlijeka na cijelom svijetu
- Filmjölk - kiselo mlijeko ili jogurt
- Kava - Švedska je jedan od najvećih konzumenata kave, odmah iza Finske
- Prirodni sokovi
- Glögg - kuhano vino
- Champis i Pommac - bezalkoholne varijante pjenušaca
- Absolut Vodka.
Tradicionalna kuhinja
Tradicionalna švedska kuhinja prepuna je kulinarskih delicija: od morske hrane, peradi, janjetine, govedine, teletine, divljači, do izvrsnih mliječnih proizvoda, gljiva i šumskih plodova: brusnica, borovnica i kupina. Hrana u Švedskoj rezultat je agrikulture, ali i njene prirodne raznolikosti - šuma, planina, jezera i rijeka. Tradicionalne metode pripreme jela su dimljenje, fermentiranje, usoljavanje, sušenje, mariniranje i poširanje.
Bogata švedska tradicionalna kuhinja nekad je ovisila o godišnjim dobima. Ljeto je oduvijek bilo povezano s okusnim užicima i senzualnošću, dok su ostala godišnja doba, zbog oštrih vremenskih uvjeta, ovisila o zimnicama i konzerviranoj hrani. Do prije samo nekoliko desetljeća svježa hrana bila je dostupna samo tijekom sunčanog i toplog dijela godine.
Proljeće i rano ljeto dočekivalo se s velikim veseljem zajedno s grgečima, pijetlovima, umotanim filetima baltičke haringe iz pećnice, svježim zelenim šparogama i prvim jagodama. Draž su imali i prvi krumpiri kuhani u začinima, koji su na stol stizali još vrući, preliveni maslacem. Tijekom ljeta jelo se na terasama, organizirali su se piknici, okupljanja u čast kavi i hrani.
Vansezonska tradicionalna kuhinja
Za vrijeme ljeta i kratkog perioda dozrijevanja skupljali su se plodovi za konzumaciju u ostatku godine, a svoje preživljavanje Šveđani su bazirali na ljetnim urodima. Zelje i krumpiri su se u podrumima čuvali za zimu, raženi kruh se pripremao i sušio kako bi mogao stajati duže, a svježi kruh bio je povlastica najviših slojeva.
Voće dostupno zimi bilo je dragocjenije od ljetnih jabuka ili krušaka, bez obzira kako ove ukusne bile, a od većine voća kuhao se džem i spremao za zimnicu. Iz istog se razloga konzumacija svježeg povrća smatrala rasipanjem.
Ispijanje svježeg mlijeka, kao i jedenje maslaca ili jaja, smatralo se neslućenim zadovoljstvom. Mlijeko je fermentirano ili se obogaćeno bakterijskim kulturama konzumiralo kao jogurt ili drugi mliječni proizvodi.
Puna smočnica bila je na ponos svakoj domaćici, ali i garancija bogate zime.
Moderna kuhinja
Mlada švedska kuhinja stasala je na korijenima tradicionalne, ali se, osim kvalitetom namirnica i odličnim okusom, proslavila i svojom kreativnošću i inovativnošću, te dizajnom i igrom boja za stolom. Koriste se brusnice, korjenaste biljke, haringe, divljač i punomasni sir na sasvim novi način, a čula su inspirirana nepreglednim šumama, jezerima i morskom obalom, ali i svakodnevnim životom.
Što god odaberete na švedskom jelovniku, a sadržava tradicionalne namirnice, gotovo nepogrešivo će vas odvesti u carstvo kulinarskih vrhunaca. Nama ostaje samo da vam poželimo Smaklig måltid ili ''užitak u jelu''!
Fast facts
- Glavni grad Stockholm najčišći je grad na svijetu.
- Djeci najpoznatija Šveđanka je Pipi Duga Čarapa.
- Greta Garbo jedna je od najfatalnijih Šveđanki svih vremena.
- Alfred Nobel Šveđanin je za kojeg su svi čuli.
- Celzijusova temperaturna skala švedskog je “podrijetla”.
- ABBA i diskomanija stigli su iz Švedske.
- Filmašima neprocjenjivi Ingmar Bergman švedski je redatelj.
- Na popisu je i nezaobilazna Absolute Vodka.
- Apsolutno cool auti Volvo ili SAAB.
- IKEA, trebamo li reći bilo što više?
- Autor: Snježana Vračar Mihelač, tekstopisac
Na Coolinarici stvara teme tjedna, piše autorske članke, sadržaje newslettera, oglase, a uz Coolinariku je stasala u vrhunskog gurmana.
Tagovi ( Što su tagovi? )
Tagiranje sadržaja jedna je od mnogih privilegija registriranih korisnika coolinarika kluba. Registrirajte se, pa da počnemo!
23 komentara
Komentiranje je jedna od mnogih privilegija registriranih posjetioca. Registrirajte se, besplatno je!
Ovako pošto i ja živim u švedskoj od još 1968g pogrešila bi kad nebi ovo kometirala.Slažem se s ovim člankom o Švedskoj.a ne slažem se o ovom drugom kometaru. Da mladi možda vise konzumiraju tu hranu koju ona opisuje.Ali ipak mislim da netreba Švede pocijenjivati.Tako da ne kuhaju i da napune hladnjake s gotovom hranom se i tada govorilo što ni u kojem slučaju nije sama istina.Oni davaju više pažnje za doručak jedu na poslu i nose sobom za lunć što spremu uvećer da bi ugrijali u mikro za razilku od nekih drugih.Nihov ručak je oko 17h što mi zovemo večera.
Ne jedu dok nisu svi za stolom .
A pitela bi partijaner *Što je to kad mi ovdje u švedskoj rečemo Smörgåsbord ?? Da riječ je od *smor*što znači *putar i Švedi vele tako.Doduše riječ je isto potekla iz Rusije ,a to je druga priča.
Hej då
“”one bučkurise polugotove u restoranima…budimo realne…nemaju pojma o kuhanj…doduše “kad znamo da gotova hrana je dosta skupa.Nije u opče vrijedno raspravljati jer Vaše i moje mišljene nejde skupa.A što se može drugo očekivati pocijenjujemo druge a uzdišemo sebe. ........
Hej då
Smo vam višak kaj ne??’‘’
A i jeste nam neko ime dali.??’’ A ovo nije samo strana ya Vas DOMA.
Puno sira,lososa,račića,povrća,salata…Sve se nekako svodilo na zdraviju prehranu.ALi,bilo je i puno klopanja po restoranima-povodila sam se za njihovim običajima-tajlandski,vijetnamski,kineski…Također,i polugotove smrznute hrane.U biti ne mogu reći da sam upoznala pravu švedsku kuhinnju,niti sam stekla dojam da previše vremena provode za štednjakom.ALi,isto tako pokazali su se u najboljem svjetlu kao pravi domaćini,kuhari -za posebnih prilika…
A što se tiče utjecaja stranih kuhinja, ovdje u skandinaviji, meni je to normalno jer a) imaju hrpu etničkih restorana pa zašto ne isprobati i pod b) njihov izbor namirnica je ( pogotovo zimi) puno puno slabiji nego kod nas ( mislim na izvorne namirnice) i kuhinja im je općenito siromašnija pa je normalno da uvode strane utjecaje.
a što se tiče odlazaka u restorane- išli bi i naši ljudi da im standard to omogućava!
mjesta za ucenje jedni od drugih ima na pretek i to je najbolje u susretu dviju ili vise kultura. postajemo svi bogatiji!