Savjeti za prehladu – priče iz bakine škrinjice

Tijekom zimskih mjeseci vrlo često nas pogađaju prehlade. Iako ta bolest nije ozbiljna ni opasna po život, zasigurno nam ga može zagorčati. Poznati su simptomi prehlade: grebanje u grlu, kihanje, začepljen nos, glavobolja, bolovi u mišićima. Nema čarobnog štapića koji bi nas mogao poštedjeti muke nekoliko dana curenja iz nosa, kašlja, bronhitisa ili infekcije sinusa, ali primjenom savjeta o prehrani i prirodnim lijekovima iz "bakine škrinjice" može se spriječiti, ublažiti simptome ili skratiti trajanje prehlade.

Evo nekoliko primjera domaćih lijekova koji se koriste u Gorskom kotaru i prenose iz naraštaja na naraštaj. Kao prevencija za sprječavanje prehlada i uopće jačanje imunološkog sustava preporučuje se što češće koristiti kupus u prehrani, jer potiče imunološki sustav i proizvodnju antitijela. Kupus ili zelje kako ga zovemo u Gorskom kotaru po ljekovitosti nadmašuje mnoge druge ljekovite biljke. U zimskim mjesecima najviše se upotrebljava kiselo zelje. Zbog mliječne kiseline kiselo zelje je ljekovito kod bronhitisa, ekcema, lijenih crijeva, išijasa, upale vena, pa čak i kod reume. Kiselo zelje povećava otpornost protiv mnogih bolesti. Dokazano je da je najviše starih, a čilih ljudi tamo gdje se jede puno kiselog kupusa. Kada se zelje uzima u obliku čaja ili juhe, sprječava prehladu, kašalj i gripu i djeluje antiseptički na dišne organe. Zbog svojih izuzetno ljekovitih svojstava u narodu se za zelje kaže da je "sirotinjski ormarić s lijekovima".

Bijela repa koja se također tradicionalno koristi u goranskoj kuhinji korisna je jer uništava bakterije, osobito u dišnim organima, a istraživanja su pokazala da jača opći imunitet. Koraba, mrkva i celer također povećavaju otpornost organizma.
Odličan dodatak prehrani su jabuke. Stara poslovica kaže "Jedna jabuka na dan - liječnik iz kuće van". Jabuke su se nekada koristile za liječenje gripe, vrućice, bronhijalnih bolesti, za odčepljivanje nosa i dišnih organa te za brži oporavak nakon bolesti. Kod začepljenog nosa odlično djeluje pileća juha za koju je dokazano da je blag antibiotik i sredstvo za uklanjanje začepljenosti. Posebno je dobro poznata moć crvenog i bijelog luka - prirodnih antibiotika i antiseptika. Češnjak sadrži eterična ulja koja liječe prehladu, grlobolju i gripu te infekcije bronhija i pluća.

Kod prehlade koristi se i hren: nariban, kuhan u mlijeku ili pomiješan s medom. Zbog svoje izuzetne ljekovitosti med je vrlo korisna namirnica u suzbijanju bolesti. Vruća limunada s medom poznati je lijek za prehlade i vrućice, a ako pomiješamo med s limunom ili jabučnim octom, dobijemo umirujući sirup protiv kašlja. Med je iznimno pogodan kao sredstvo u kojem se može davati ljekovito bilje. Žličica nasjeckane majčine dušice u medu uzima se protiv kašlja i bronhitisa, a kašalj ublažuje i čaj od sljeza. Odličan melem za dišne organe i jačanje imuniteta je i sirup od smrekinih iglica.

Bazga je također odličan lijek protiv prehlade. Vrući čaj, pripravljen namakanjem cvijeta bazge, ako se uzme na početku prehlade, upale krajnika, upale grla i gripe, pridonosi brzom izlječenju jer potiče krvotok, izaziva znojenje i organizam čisti od otrovnih tvari. Kada pripremamo čaj za prehladu, tri žlice cvjetova prelijemo litrom kipuće vode i pijemo tijekom dana na gutljaje. Kod upale grla vrućim mlijekom prelijemo cvjetove bazge, zasladimo medom i pijemo na gutljaje za umirenje kašlja.
Kamilica je jedna od najomiljenijih vrtnih biljaka. Izvrstan je antiseptički lijek za bakterijske i gljivične infekcije te za prehladu i gripu.

Zbog brojnih djelotvornih tvari koje sadrži i stolisnik je vrlo ljekovit kod prehlada. Čaj liječi dišne organe. Paru od čaja stolisnika udišemo u nosnice kad smo prehlađeni.

A kod prehlada je vrlo koristan i čaj od šipka kao jedan od najbogatijih izvora vitamina C.

Liječenje prirodnim lijekovima manje je nasilno prema našem tijelu, ali je i dugotrajnije i zahtijeva strpljivost i upornost, no u konačnici ozdravljenje je temeljito. Stoga kako bi izbjegli zimske prehlade, po uzoru na naše stare valja jesti što više kiselog kupusa i kisele repe, a za slučaj potrebe u kućnu ljekarnu spremiti bazgu, kamilicu, stolisnik, lipu, majčinu dušicu, šipak, sljez te med i sirup od smrekinih iglica.

Nekoliko bakinih recepata:

Kod visoke temperature

Čaj za znojenje

• 1 čajna žličica cvjetova bazge
• 1 čajna žličica lipe
• 1 čajna žličica kamilice
• 2, 5 dcl vode

Mješavinu bilja prelijemo kipućom vodom, nakon 10 minuta procijedimo te tijekom dana pijemo na gutljaje.

Oblozi od octa

Visoka temperatura može se sniziti oblozima nerazrijeđenog jabučnog octa ili s razrijeđenim vinskim octom (pola vode, pola octa). Hladan oblog stavljamo na stopala ili od koljena nadolje.

Parenje sinusa

Izrezane sljezove korijene namačemo 30 minuta u dvije litre vode, potom ih zakuhamo te udišemo paru.

Sinusi se čiste i udisanjem pare od kamilice, smrekinih grančica ili naribana limuna.

Sok od češnjaka za liječenje kašlja, prehlade i grlobolje

Nekoliko češanja narezati na tanke listiće, prekriti medom i ostaviti stajati 2 do 3 sata. Piti često tijekom dana po žličicu tako dobivenoga soka.

Sirup protiv kašlja i iscrpljenosti

Vrške smrekinih iglica poslažemo u staklenku široka grla i to naizmjenično red iglica, red šećera. Tako napunjenu staklenku odmah stavimo na sunce. Nema li sunca, stavimo je na vrlo slabo ugrijanu ploču štednjaka. Ne učinimo li to, šećer će se toliko stvrdnuti da se nikad neće otopiti.

Autor fotografija: Acizalb