Nordijsko skijanje

U skandinavskim zemljama skijanje ima dugu tradiciju i neobično je popularno. Zahvaljujući specifičnom načinu skijanja, kod kojeg su za skiju vezani samo prsti, a peta je slobodna, koje je omogućavalo kretanje kako po nizbrdici, tako i po ravnici i uzbrdici, tamo se od davnina na skijama putovalo, lovilo i ratovalo. Primjerice, u Norveškoj je u pećini pronađen crtež lovca na skijama star oko  7000 godina, a Švedska se može pohvaliti s najstarijim skijama na svijetu koje imaju oko 3 000 godina.

U suvremeno je doba u Skandinaviji skijanje od puke potrebe preraslo u jedan od najmasovnijih oblika rekreacije i jedan od najpopularnijih sportova. No, sportsko nordijsko skijanje nije prisutno i omiljeno samo u zemljama iz kojih potječe, već se diljem svijeta iz sezone u sezonu održavaju brojna državna natjecanja te svjetski kupovi i svjetska prvenstva, a svake četvrte godine ono je i na programu Zimskih olimpijskih igara. Nordijsko skijanje obuhvaća nekoliko sportskih disciplina: skijaško trčanje, skijaške skokove, te nordijske kombinacije, odnosno kombinaciju skijaškog trčanja i skijaških skokova, te biatlon koji ujedinjuje skijaško trčanje i streljaštvo, a tu su, primjerice, i telemark, skijaški maraton, orijentacijsko skijanje i crosscountry skijanje.

Prva poznata i velika natjecanja u nordijskom skijanju održana su u Norveškoj u Oslu, 1879. godine, u skijaškim skokovima, a 1892. u skijaškom trčanju. Ono je i od samih početaka, od 1924. godine, na programu Zimskih olimpijskih igara koje su tada održane u Chamonixu u Francuskoj. Natjecanja u skijaškom trčanju odvijaju se na stazama dužine 10 do 50 km, koje otprilike jednom trećinom prolaze nizbrdicom, uzbrdicom i ravnicom. Natjecatelji u atraktivnim, ali i nadasve opasnim skijaškim skokovima, odnosno letovima, skaču s 90, 120 i 185-metarskih skakaonica. Zanimljivo je da su sve do 1990. godine kada je šveđanin Jan Boklon skočio, držeći po prvi puta u povijesti skije u obliku slova V, natjecatelji u skijaškim skokovima tijekom leta držali skije paralelno. Inače, svjetski rekord u dužini skokova drži Norvežanin Bjorn Einar Romorena s 239 m, iako je Finac Janne Ahonen skočio metar duže, ali je nažalost nakon doskoka pao. Skokovi duži od 200 m mogući su samo s jedne od pet 185-metarskih skakaonica na svijetu, a među kojima je i ona u našem susjedstvu, na Planici u Sloveniji, na kojoj su ostvareni i prvi skijaški skokovi iznad 100 i 200 m.

No, velika skakačka zvijezda, netom spomenuti Janne Ahonen, u ovoj je sezoni postao nesumnjivi rekorder i ušao u povijest skijaških skokova kao jedini skakač koji je čak pet puta za redom pobijedio na Novogodišnjoj turneji Četiri skakaonice. Na posljednjem natjecanju u Bischofshoffnu,  skokovima od 126 i 136m, prestigao je dotadašnjeg rekordera, Nijemca Jenesa Weisfloga, koji je tu prestižnu titulu osvojio četiri puta.

Autor: Valerija Rodek, diplomirani pedagog

Piše tekstove s područja pedagogije, psihologije, poslovnih vještina, zdravog života, gastronomije…