Najbolje za moju bebu

Dilema i polemika oko hranjenja beba je uvijek bilo i uvijek će biti. Roditeljskim nedoumicama danas pomažu brojne analize, studije i spoznaje. Danas više nego ikada poznajemo dječje potrebe.

Daleka prošlost

Kada bi se vratili daleko u prošlost, majčino mlijeko je bilo dominantna i najuspješnija dječja hrana sve do razvoja znanosti, pedijatrije, industrije, pojave hladnjaka i adaptiranih mlijeka za dojenčad koja sadrže nutritivne tvari u sličnim omjerima kao i majčino mlijeko. Val razvoja dječje hrane i ostalih pratećih rekvizita započeo je zajedno s industrijalizacijom i intenzivnijim zapošljavanjem žena:

• 1800. g. staklena bočica za hranjenje ugledala je svjetlo dana.
• 1845. g. prva gumena bradavica, preteča današnjoj "sofisticiranoj" dudi.
• 1856. g. je patentirano prvo kondenzirano mlijeko.
• 1885. g. analizom dobiven sastav ljudskog mlijeka: 1,1% proteini, 4,7% masnoće i 6,2% šećeri. Time se otvaraju vrata adaptiranom mlijeku sastava vrlo sličnog majčinom.

Duža ili kraća razdoblja dojenja su u mnogome ovisila i o ponudi prehrambenih namirnica, bogatstvu pojedinaca, životnom stilu i folkloru. Razlikovala se i prehrana dojenčadi u Europi od one recimo u Africi, kao i ona ruralnih i urbanih sredina.

Dječji se organizam često, u neznanju, ali i zbog nedostatka adekvatnih namirnica, tretirao kao i odrastao, a obroci su bili tek količinski nešto manji.

Danas se zna da je uz hranjenje mlijekom, podjednako važno i pravovremeno i postepeno uvođenje novih namirnica, uz izbjegavanja onih visokoalergenih kroz prvu dječju godinu.

Tako su recimo naši preci već vrlo rano svojoj djeci davali kravlje mlijeko, žitarice, jagode, gljive, med, a ponegdje se na selu znao u nespretnim dječjim ustima naći i čvarak ili komadić slanine. Desni su nam znali trljati rakijom ili vinom kod rasta zubića. Danas te namirnice u dječju prehranu zbog visoke alergenosti, teške probavljivosti ili kao što je to slučaj s alkoholom potpune neprikladnosti, uvodimo postepeno, s puno pozornosti ili ono potonje nikako.

U naše doba je industrija dječjih kašica i adaptiranog mlijeka tako uzela maha da je bilo gotovo popularnije djecu hraniti nadomjescima, nego dojiti. Naša su nadohrana često započinjala već s 2 mjeseca starosti. U tom uzrastu smo već pili voćne sokove, primjerice one od naranče, u keksićima grickali orahe, jeli žitarice s glutenom, a nije bilo ni ozloglašeno spavanje uz flašicu slatkog napitka bez obzira na posljedice po mliječne zubiće.

I dok bi neki rekli - što nam nedostaje, odgovarajuće studije su upozorile na manjkavost takvog brzog uvođenja novih namirnica. Danas znamo da se dječji organizam u razvoju razlikuje u svojim prehrambenim potrebama od odraslog i da ga tako treba i tretirati.

Danas

Većina je razvijenih zemalja prihvatilo preporuke UNICEF-a koje savjetuju hranjenje beba isključivo majčinim mlijekom do 6. mjeseca života, a tek nakon toga postupno uvođenje dohrane. Danas smo svi svjesni da je majčino mlijeko prva i najbolja hrana za bebu, idealno prilagođena hranjivim tvarima. U prilog majčinom mlijeku ide i to što mu i sastav iz dana u dan odgovara zahtjevima djeteta. Nije li to čudesno?!

No ne smijemo zaboraviti da neke majke nisu u mogućnosti dojiti svoju djecu.

Manje je čudesno za majku i dijete kad se izgubi mlijeko, kad dijete odbija dojenje, kad majka iz nekog zdravstvenog razloga ne smije i ne može nastaviti s dojenjem djeteta i drugo. Na svu sreću, danas postoji relativno bezbolno rješenje i za taj problem. Sofisticirani adaptirani nadomjesci za majčino mlijeko učinit će da djeca rastu dobro i kvalitetno kao i ona hranjena majčinim mlijekom.

Svejedno hranite li dječicu flašicom ili dojite, primite ih u topao zagrljaj - od toga se dobro raste!

Dohrana

Dijete je između 6-10. mjeseca života najspremnije prihvatiti nove namirnice, a organizam je u to vrijeme dovoljno sazrio i treba neke nove, energetski snažnije namirnice. Danas se zna da je uz hranjenje mlijekom podjednako važno i pravovremeno i postepeno uvođenje novih namirnica, uz izbjegavanja onih visokoalergenih kroz prvu dječju godinu.

Duža ili kraća razdoblja dojenja su u mnogome ovisila i o ponudi prehrambenih namirnica, bogatstvu pojedinaca, životnom stilu i folkloru.

Prve kašice su obično od voća i povrća. Slijede ih kašice od žitarica (kasnije one s glutenom), potom meso, sir, jogurt, vrhnje i jaja. Više nego preporučljiv je fingerfood za bebe ili hrana u štapićima. S njome će vaša beba pridobiti nove motoričke sposobnosti, dobro se zabaviti i vježbati žvakanje, a od neprocjenjive je važnosti i za zube.

Nove spoznaje u pedijatriji i dojenačkom nutricionizmu donose uvijek i nužne zaokrete i ukazuju na tekuće manjkavosti. Ostaje nam da budemo u tijeku i oslonimo se na vlastite instinkte.

Za kraj

Uz pitanja svake majke da li će moći dojiti dijete i koji adaptirani nadomjestak je najbolji, stoji i niz drugih pitanja. Nemojte ta pitanja nikako zanemarivati. Svako pitanje je s pravom i niti jedno nije uzalud. Mi nismo pokušavali odgovoriti na pitanja, vjerujući da je najbolje da odgovore otkrivate sami, postepeno, uz savjete stručne osobe i poštujući specifičnosti vašeg djeteta. Informirajte se, ako treba potražite pomoć i najvažnije, osluhnite vaše dijete i kada je prehrana u pitanju. Tako su činili, više ili manje, ali uglavnom uspješno, i naši preci.

Autor: Snježana Vračar Mihelač, tekstopisac

Na Coolinarici stvara teme tjedna, piše autorske članke, sadržaje newslettera, oglase, a uz Coolinariku je stasala u vrhunskog gurmana.