Mediteranski model prehrane je lako prepoznatljiv po poluvegetarijanskoj prehrani s ribom umjesto mesa, maslinovim uljem te voćem i povrćem.
Mediteranska je hrana najbolji model za zdravu prehranu! Epidemiološka istraživanja provedena na Kreti te u Lionu i oko Toulusa u Francuskoj pokazala su da je dugovječnost lokalnoga stanovništva veća od onoga u kontinentalnom dijelu zemlje.
Amerikanci su napravili hibridno ulje prema modelu maslinova ulja, a model "Piramida zdrave prehrane" nije ništa do li mediteranski model.
U stvari, gledajući nešto šire, imamo sudar dvaju prehrambenih stilova; s jedne strane zapadni stil poznat po obilju, pretjeranim kalorijama, crvenome mesu i visokom kolesterolu, te drugi, mediteranski model, koji je lako prepoznatljiv po poluvegetarijanskoj prehrani, uz korištenje ribe umjesto mesa, maslinova ulja umjesto margarina i drugih zasićenih masnoća, te po obilju voća i povrća.
Oba stila prehrane imaju i odgovarajuće zdravstvene posljedice; tako je posljedica prvoga stila 500.000 mrtvih godišnje od bolesti krvožilnog sustava u SAD, dok je kod drugoga trend umiranja po toj osnovi bitno manji, a život daleko zdraviji. Zaključci nisu izvedeni na temelju simpatija za jedan ili drugi stil, već na temelju jakih argumenata.
Istraživanje pod nazivom "Studija 7 zemalja" pokazalo je da je smrtnost od bolesti krvožilnog sustava u južnoj Europi 2-3 puta manja nego u kontinentalnom dijelu, primjerice, u Njemačkoj i Irskoj, a osobito u odnosu na SAD. Dugoročno gledajući, posljedica je to zamjene crvenoga mesa ribom i ostalim plodovima mora, svakodnevne konzumacije crnog vina, te korištenja maslinova ulja.
Pored toga, unos voća i povrća, što znači unos balastnih tvari, vitamina i drugih zaštitnih tvari daleko je veći na jugu Europe. Ako izuzmemo spomenute pretpostavke zdravlja, imamo tzv. "dugoročnu" blagodat u obliku dužega života.
Sve su studije jasno dale do znanja da osobe koje se sustavno hrane namirnicama tipičnim za mediteransko podneblje u pravilu duže žive. Ljubitelji dobre kapljice će reći da je to rezultat zamjene vode vinom, ali očito nije u pitanju samo to. Ima i cijeli niz drugih, za organizam korisnih tvari koje se mogu naći jedino na Mediteranu.
Blaga klima mediteranskih zemalja (kojih s Hrvatskom ima 16) omogućuje rast povrtnica s velikim lisnatim dijelovima, kao što su raštika i zelena salata, preko cijele godine, te agruma (limun, naranča, grejp, mandarina), kivija, smokava, badema, grožđa, brokule i kupusa, a te su namirnice bogate raznim zaštitnim tvarima.
Posebno valja istaći maslinovo ulje kao najveći prirodni izvor mononezasićenih masnih kiselina, koje su toliko važne za stvaranje ravnoteže masnoća u krvi.
Istraživanje pod nazivom "Studija 7 zemalja" pokazalo je da je smrtnost od krvožilnih bolesti u južnoj Europi 2-3 puta manja nego u kontinentalnom dijelu.
Ta je hrana prije svega niskokalorična, ima vrlo malo kolesterola i mnogo balastnih tvari, dakle posjeduje sve atribute zdrave prehrane. Ona preko cijele godine osigurava visok izvor vitamina C u prirodnom kompleksu s bioflavonoidima, visok izvor beta karotena, dovoljno vitamina E, te, najzad, sasvim dovoljno Omega-3 masnih kiselina koje se na kopnu u redovnoj prehrani ne mogu dobiti osim ako volite ribu.
I na kraju, tu je obilje crnoga vina razrijeđenog vodom, kojim se gasi žeđ. Danas se smatra da su polifenoli iz crnog vina najbolji lovci slobodnih radikala, tj. da po načinu djelovanja spadaju u skupinu antioksidansa. Dvije velike čaše dnevno mogu djelovati vrlo povoljno na zdravlje, a da pritom ne izazovu probleme s alkoholom.
Ako se tome dodaju zaštitni čimbenici iz bijeloga luka, brokule i kupusa, može se govoriti o natprosječnoj obrambenoj barijeri.
Navedeno pitanje sadrži aluziju na poznati "francuski paradoks" (French paradox). Pojam je nastao zbog činjenice što Francuzi, koji satima sjede za stolom i doslovce uživaju u jelima, ipak ne obolijevaju od bolesti krvožilnog sustava, prvenstveno od infarkta, u tolikoj mjeri kao što je slučaj s Ircima ili Amerikancima.
Istraživanja na Kreti i oko Liona su pokazala da je tamošnja lokalna hrana za osobe sklone infarktu bolja od bilo koje službene medicinske dijete.
U čemu se ona sastoji? Vrlo malo mesa, mnogo kuhanoga povrća, obilje agruma, nemasna riba i crno vino po želji. Treba li tome dodati i mnogo kretanja na morskom zraku?
2 komentara do sada…