Letonija

Geografski položaj

Letonija (Latvija) je pribaltička europska država. Graniči s Estonijom na sjeveru, Rusijom na istoku, Litvom i Bjelorusijom na jugu, a na zapadu je od Švedske dijeli samo Baltičko more.

Vrlo je povoljnog smještaja na križanju puteva između juga i sjevera te od Baltika prema istoku. Izlaz na Baltičko more bitno određuje letonsko gospodarstvo i ekonomiju. Letonija je pretežno ravničarska zemlja. Glavni grad je Rīga.

Povijesni utjecaj

Teritorij Letonije naseljen je još 9000 st.pr.kr. Diljem Europe letonska obala je bila glasovita po jantaru. U 12. stoljeću organizirane su prve države, koje su već u 13. stoljeću pale pod vlast Njemačkog viteškog reda. U 15. stoljeću Poljska je preuzela većinu posjeda od Nijemaca, a u 17. stoljeću dio današnje Letonije zaposjela je Švedska.
Najtradicionalniji napitak koji je i danas u upotrebi je mliječni napitak rūgušpiens.

1918. g. Letonija postaje samostalna država, no ne zadugo. Već početkom 2. svjetskog rata Letonija pada pod Sovjetski Savez. 21. kolovoza 1991. g. Letonija ponovno stječe samostalnost, a od 1. svibnja 2004. g. Letonija je i članica Europske unije.

Karakteristike kuhinje

Na letonsku kuhinju utjecale su kuhinje susjednih zemalja, a ponajprije njemačka, švedska i ruska kuhinja. Uslijed oštrih klimatskih uvjeta i skromne kvalitete zemlje, Letonci su oduvijek teško radili kako bi osigurali hranu. Stoga im je pogodovala jaka i "teška prehrana".

Na nacionalnom letonskom tanjuru predvladavaju poljoprivredni proizvodi i meso, a zahvaljujući položaju na istočnoj obali Baltika i riblji proizvodi.
Letonska kuhinja oslanja se na lokalne sastojke: pšenicu, ječam, krumpir, luk, kupus i jaja. Specifična je i zbog minimalne upotrebe začina, a kruh zauzima posebno mjesto na letonskom stolu.

Tradicionalni obroci

Klasičan letonski doručak sastoji se od sendviča sa sirom, kobasica, krastavaca i drugih nadjeva. Za doručak se jedu i pečena ili kuhana jaja. Za dobro jutro mnogi Letonci će posegnuti za mlijekom, kavom ili čajem.
Na letonsku kuhinju su utjecale kuhinje susjednih zemalja, a ponajprije njemačka, švedska i ruska kuhinja.

Vrijeme ručka je centralni dio dana i mora biti kuhan, topao i okrepljujući. Tipična jela jesu:

• mesne i riblje juhe
• prženo meso - odrezak, piletina, svinjetina i drugo
• riba (losos, pastrva, bakalar)
• krumpir (kuhani, prženi, pire krumpir)
• riža
• salate (primjerice ona od krumpira)
• pīrāgi.

Jelima se prilaže vrhnje. Uz ručak neizostavan je i desert: mliječni i voćni proizvodi, kolači sa želeom i drugo. Ručak je vrijeme i za omiljeni napitak: mlijeko, čaj, kavu ili voćne sokove.

Večera se uobičajeno po povratku s posla. Poput ručka, tradicionalna večera je kuhana i topla ili brza i moderna. Mnogo ljudi u nedostatku vremena poseže za smrznutim jelima, pizzama, sendvičima ili pekarskim proizvodima.

Pića i napitci
Tijekom dana u Letoniji se najčešće ispija kava, čaj, voćni sokovi i izvorska voda. Najtradicionalniji napitak koji je i danas u upotrebi je mliječni napitak rūgušpiens. Pije se kefir i kvas. Svepopularno pivo po guštu je i Letonaca, a najpopularnije domaće pivovare jesu: Užavas, Aldaris, Bauskas, Cēsu, Tērvetes, Lāčplēša. Pivo slijedi votka.

Zanimljivosti

• Posjetite Riga Central Market - jednu od najstarijih i najvećih tržnica u Europi.
• 80% svjetskih rezervi jantara nalazi se u području Baltičkog mora. Stoga, želite li jantar, kupite ga u Letoniji.
• U Letoniji se nalazi Kuldiga, najširi vodopad u Europi, s čak 240 m širine.
• Na tisuće jezera i rijeka pružaju raznovrsne mogućnosti rekreacije na vodi od udobnog plovljenja do raftinga. Izleti brodom traju od 1 do tjedan dana, a i više.
• Smještaj se u Letoniji nudi u seoskim domaćinstvima, kampovima, kućama za iznajmljivanje, u čistoj i očuvanoj prirodi s najvišim certifikatom za očuvanje okoliša. Gosti imaju priliku uživati u organskoj hrani, izletima u prirodu, promatranju životinja i drugim aktivnostima.