Kombiniranje hrane

Promatrajući dnevni raspored posložit ćemo i plan obroka. Analizom tradicionalnih jelovnika ustanovljene su (ne)obične kombinacije namirnica, koje u većini slučajeva imaju logična objašnjenja. Suvremeni životni tempo nameće nova prehrambena pravila. Putujući tradicijom pronalazimo brojne dodirne točke vezane uz kombinaciju namirnica na suvremeno kreiranom jelovniku.

Moderno je naglašavati kako se određene namirnice ne slažu, tj. predlaže se njihovo odvajanje pri konzumiranju, što pobijaju tradicionalni jelovnici i praksa svjetskih kuhinja.

Namirnice se dijele u osnovne prehrambene skupine:

• mlijeko i mliječni proizvodi
• meso, ribe, jaja i prerađevine
• masti i ulja
• povrće
• voće
• leguminoze i žitarice
• šećer, med, slatkiši.

Unutar svake od navedenih skupina imamo i podskupine, što dodatno olakšava rad na izradi jelovnika.

Kombiniranje

Svi nutricionisti svijeta slažu se kako ćemo u organizam unijeti sve neophodne nutritivne komponente ukoliko iz svake navedene skupine konzumiramo jednu namirnicu dnevno.

Priroda se pobrinula te nam pomogla u količinskom smislu. Tako je za prosječnu osobu idealna orijentacija: jedna jabuka, jedan grozd grožđa, jedan kukuruz, jedna kruška, jedno jaje, glavica salate, jedan krastavac...

Ukoliko se radi o tzv. sitnim plodovima, najprimjerenija je tradicionalna i oduvijek poštovana mjera – šaka. Veličina šake značila je mjeru, pa kažemo o unosu: šaka borovnica, šaka oraha, šaka trešanja, šaka kestena, šaka riže po osobi.

Danas govorimo i o maksimalnom unosu. Tako naglašavamo važnost opreza pri unosu soli, šećera i masti, gdje bismo predložili da se kao mjera uzme najmanja žlica!

Da bismo poboljšali okus, pojačali stupanj iskoristivosti te u organizam unijeli sve što mu je potrebno, planiramo jelovnike u kojima su kombinirane namirnice pojedinih skupina. Promatrajući prehrambene navike diljem svijeta, možemo reći kako je prisutan ogroman broj kombinacija koje nam mogu biti u prvi mah i neobične. Moderno je naglašavati kako se određene namirnice ne slažu, tj. predlaže se njihovo odvajanje pri konzumiranju, što pobijaju tradicionalni jelovnici i praksa svjetskih kuhinja.

Susrećemo sljedeće kombinacije:
meso s povrćem; meso i riba s voćem; miješane salate s povrćem, voćem i tjesteninom; mliječni proizvodi s komadićima voća; sirevi s džemovima; pršut i voće; tjestenina s voćem; pjenica od čokolade s gorkim maslinovim ulje; pire od kestena s maslinama.

Principi kronobiologije

Dijetetičari poštuju principe kronobiologije i većina jelovnika u skladu je s dnevnim hormonalnim ritmom. Kronobiologija je nova znanstvena disciplina koja govori o biološkom ritmu, tj. o cikličnom pojavljivanju određenih tvari u krvi (neurotransmiteri, hormoni). Na tome se zasnivaju teorije o povoljnosti pojedinih namirnica za određeni dio dana. Tako stručnjaci naglašavaju da je vrijeme za:

Suvremeni životni tempo nameće nova prehrambena pravila.

• žitarice - prijepodne
• slastice - do 13 sati
• meso - poslijepodne
• voće - do 17 sati
• zadnji obrok - do 20 sati.

Možemo zaključiti kako se zimski i ljetni jelovnici znatno razlikuju, dok tijekom cijele godine vrijedi pravilo:

Što šarenije je veselije i zdravije!

I sve natopite s dovoljno vode i ugodnoga čaja. Najmanje 1,5 l vode dnevno!

Autor: Olja Martinić, dijetetičar

Kao viši dijetetičar i nutricionist, dugi niz godina se bavi prehranom vrhunskih sportaša. Autorica je polivalentnih projekata koji povezuju gastronomiju, turizam i nutricionizam. Coolinarika joj je više od posla!