Jelovnik za djecu od 1-3 godine

Krajem prve godine počinje odbijanje brižno pripremljenih obroka. Na tanjuru je ostalo pola obroka ili znatno više, a mame su zbunjene i ljute prigovaraju: "Pa ovo je njegova uobičajena hrana, zašto je sada neće?" Upravo zato što je uobičajena, a dijete s navršenih 12 mjeseci spremno je proširiti izbor svog gastronomskog iskustva.

Povrće zahtijeva više vremena za pripremu i ako ga dijete nije dobilo za objed, može se ponuditi za večeru. Prijelaz u prihvaćanju novog načina prehrane karakterizira jedan korak naprijed prema novim okusima i mirisima te konzistenciji hrane, ali i nepredvidljiv i iznenadan korak natrag na prve kašice ili čak bočicu s mlijekom. Dijete je radoznalo glede hrane koju uzimaju odrasli, ali još nije spremno u cijelosti jesti kao i oni.

Krizni trenuci...

Koliko mu hrane treba, na koji mu način pripremiti obrok? U tom razdoblju određene nestrpljivosti treba jedno jelo, zamijeniti s jelovnikom koji sadrži više jela tj. zapravo se radi o malim obrocima podijeljenim u tri glavna obroka, te međuobroku i užini.

Primjerice, ponuditi djetetu palačinke za večeru i prije spavanja, šalicu ili bočicu mlijeka umjesto jaja ili sira, nije nikakva pogreška. Jelovnika se rijetko tko može kruto pridržavati. Povrće zahtijeva više vremena za pripremu i ako ga dijete nije dobilo za objed, može se ponuditi za večeru.

Kako privoljeti dijete da prione jelu?

Da bi dijete imalo bolji apetit u osnovi je potrebno pribjeći ponekim trikovima. Izgled hrane koja se nudi ne smije se podcijeniti. Dok u prvoj godini uzimanje obroka dijete doživljava kao trenutak susreta s majkom, a manje ga zanima sam okus i miris hrane, u dobi od 12-13 mjeseci postiže veću fiziološku zrelost i motoričku samostalnost te je sposobno procijeniti ono što ga okružuje, uključujući i ono što jede.

Sada su namirnice u krutom obliku - povrće i voće, a nisu više bezlične i bezbojne kašice. Priprema jela je napredovala od tekućih i kremastih kašica prema namirnicama koje se nude djetetu u komadićima kako bi ga se potaklo na žvakanje, a ne samo gutanje hrane. Priprema obroka približava se sve više onoj za odrasle: jela s rižom, jela pripremljena u pećnici, umaci s dodatkom aromatičnih trava koje poboljšavaju okus mesa, a i ribi daju bolji okus.

• Polako i postupno
  Uvođenju novih okusa i mirisa treba pristupiti postupno. Tek kada se dijete navikne na jedan okus koji nije poznavalo, prelazi se na sljedeći. Važan razlog za oprezan i postupan pristup je i dob djeteta u kojoj se počinje ocrtavati njegova narav, njegova osobnost i ukus. Treba promatrati reakcije djeteta i poštovati znakove koji pokazuju sviđa li mu se hrana ili ne. Dijete će ostaviti hranu koja mu se ne sviđa i to mu treba dopustiti, ali istodobno mu treba pokazati novi način prehrane jer navike koje stekne u toj dobi ostaju.

• Ne zanemariti dosadašnje navike
  Dijete je već savladalo tehniku samostalnog hranjenja, ponaša se odraslo, a mali ustupci u toj dobi puno mu znače: mlijeko na večer prije spavanja znači i nježnost kojom mu mama poželi laku noć i olakšava san.

Ne treba zaboraviti da je unatoč novih značajnih saznanja o rastu u osnovi vaše malo zlato još uvijek samo dijete. Korištenje običaja u prehrani koji vladaju u kraju u kojem dijete živi svakako je pozitivno. Kukuruzna krupica (palenta) s mlijekom može biti koristan jutarnji ili večernji obrok, a palačinke sa sirom također su potpuni večernji obrok.

Kako sastaviti jelovnik?

Ovaj jelovnik sastavljen je prema raspoloživoj literaturi, a prvenstveno mu je osnova "piramida prehrane" prema preporuci SZO (Svjetska zdravstvena organizacija - WHO). Odstupanja se najčešće temelje na osobnom iskustvu majke, apetitu djeteta te prihvaćanju određenih namirnica.

Dobro usklađeni dnevni jelovnik sadrži sve esencijalne tvari neophodne za rast i razvoj. Mlijeko i mliječni proizvodi osiguravaju velik dio dnevnog potrebnog unosa kalcija. Djeca često odbijaju uzeti mlijeko, draže su im mliječne prerađevine kao što je jogurt i razne vrste sira. Dodatkom kakaa, žitnih pahuljica, voća (frape) u mlijeko kao i obogaćenje jelovnika jelima koja sadrže veću količinu mlijeka (pire od krumpira ili drugog povrća, palačinke i slični pripravci) povećava se unos ovog važnog minerala. Organizam djeteta od 1-10 godina za pravilnu mineralizaciju kostiju treba oko 800 mg kalcija, a od 11-25 godina oko 1200 mg dnevno (1 l mlijeka sadrži oko 900 mg, 80 grama svježeg sira čak 400 mg).

Dobar izvor kalcija za kasniju dojenačku dob (navršenih 8 mjeseci) i dijete do tri godine mliječne su formule koje nose oznaku 3. Starija dojenčad i mala djeca uzimaju radije ovu vrstu zamjenskog mlijeka nego izvorno kravlje mlijeko. Jogurt sadrži ujedno i mliječne fermente koji olakšavaju apsorpciju. Mliječni šećer - laktoza pomaže apsorpciju kalcija preko sluznice crijeva te se kalcij iz mlijeka i mliječnih proizvoda znatno bolje iskorištava nego iz drugih namirnica. Oksalati,soli oksalne kiseline koje sadrže neke vrste povrća, ometaju apsorpciju kalcija kao i fitinska kiselina u vlaknima integralnih žitarica.

Problem postoji za djecu koja ne podnose mliječni šećer - laktozu, ili su alergična na bjelančevine kravljeg mlijeka. Tada je potreban drugi izvor minerala: farmaceutski pripravci, voda koja sadrži veću količinu kalcija te mlijeko od soje ili riže obogaćeno kalcijem.

Apetit djeteta ima svoje oscilacije i tijekom dana pa i kroz nekoliko dana. Ako je dijete bilo u dužoj šetnji i pojelo obilatiji međuobrok, ne treba očekivati da će navaliti na objed i isprazniti tanjur.

Boravak na svježem zraku omogućava stvaranje prirodnog vitamina D u koži i to ne samo u vedrom ljetnom danu, nego i sivo svjetlo zimskog dana ima pozitivan učinak. Treba izbjegavati duži boravak kraj televizora ili za računalom, odnosno playstation igricama. Djeca moraju dio dana provesti u trčanju i igrama na svježem zraku, vožnji na biciklu čak i ako je vani hladno. Kretanje poboljšava proces integracije kalcija u organizmu, potiče obnavljanje kosti koje tako postaju čvršće.

Čemu dati prednost?

Ako proučite jelovnik, primijetit ćete da ne sadrži nikakve revulucionarne ideje: vodi se računa o piramidi prehrane koja je započeta u prvom razdoblju uvođenja dohrane i koja se nastavlja kroz cijeli život, a čiju bazu čine voće, povrće i žitarice. Ove tri vrste namirnica ulaze u sastav dnevih obroka 4-5 puta uz unos potrebnih izvora bjelančevina u razumnim varijacijama kroz dan i kroz tjedan. Primjerice jaje ili sir daje organizmu visoko vrijedne bjelančevine kao i meso. Unos masnoća mora biti unutar razumnih ganica. No, treba znati da se djeci ne daje obrano mlijeko, nego punomasno ili zamjensko mlijeko (mliječna formula) dobro usklađenog sastava.

Namirnice su iste kao i u prethodnom razdoblju

Tijekom cijele druge godine primjerice doručak se sastoji od mlijeka i keksa (ili posebnih žitnih pahuljica za ranu dob), a tek bliže trećoj godini uvode se integralne žitarice (koje po mogućnosti nisu zaslađene) i to dva puta tjedno. Previše mekinja koje sadrže cjelovite žitarice i kruh od integralnog brašna nisu pogodne za dječju dob jer ometaju apsorpcija željeza što može dovesti do anemije. Što se tiče količine hrane nekih većih promjena nema, razlika između druge i treće godine kreće se oko nekoliko grama, jer se ritam rasta usporava u odnosu na prvu godinu života.

Jelovnik koji je predložen može poslužiti mamama kao prijedlog na koji način bi mogle organizirati pripremu i ponudu hrane unutar određenih optimalnih okvira, no sve su varijacije moguće.

Tjedni jelovnik za djecu od 1-2 godine

Ponedjeljak

Doručak: šalica mlijeka (150 ml) s keksima
Međuobrok: banana
Objed: tjestenina sa sirom i rajčica, kuhana pileća prsa (ili puretina), pire od tikvica i krumpira
Užina: voćni sok
Večera: juha ili pire od graška, tvrdo skuhano jaje

Utorak

Doručak: šalica mlijeka s keksima
Međuobrok: svježi voćni sok
Objed: tjestenina s rajčicom i bosiljkom, list (riba) kuhan na pari, kratko kuhano povrće (blitva, krumpir, mrkva)
Užina: jabuka
Večera: gusta juha od povrća s rižom i krumpirom, tjestenina sa sirom (štrukli, knedli ili slično)

Srijeda

Doručak: šalica mlijeka s keksima
Međuobrok: voće (npr. kiwi)
Objed: tjestenina s tikvicama, komadići kuhane šunke s pireom od krumpira
Užina: jogurt
Večera: krem juha od graška (ili graha), rezanci sa sirom

Četvrtak

Doručak: šalica mlijeka s keksima ili žitnim pahuljicama (prikladna za dojenčad i malu djecu).
Međuobrok: banana
Objed: proljetna juha (mlado povrće - mrkva, krumpir, grašak, korabica), oslić kuhan na pari sa špinatom.
Užina: frape od voća
Večera: tjestenina u umaku od rajčica, jaje, mahune kuhane na pari

Petak

Doručak: mlijeko s keksima ili žitnim pahuljicama
Međuobrok: voćni sok
Objed: krem juha od povrća, odresci od mljevenog mesa (teletina, meso kunića), pire od krumpira sa začinima (peršin, bosiljak i dr.)
Užina: jabuka
Večera: juha s rižom i graškom, svježi sir

Subota

Doručak: mlijeko s keksima ili žitnim pahuljicama
Međuobrok: banana ili frape
Objed: tjestenina sa svježim rajčicama, odresci od mljevenog oslića, krumpir
Užina: voćni sok
Večera: krem juha od tikvica s rižom, jaje, pire od mrkvice

Nedjelja

Doručak: mlijeko s keksima
Međuobrok: svježi sok od naranče
Objed: rižoto, piletina, sezonsko povrće (kratko kuhano)
Užina: mjerica sladoleda od vrhnja
Večera: pire od povrća (špinat, blitva, mrkva), svježi sir, kremasti sir mozzarella

Tjedni jelovnik za djecu od 2-3 godine

Ponedjeljak

Doručak: jogurt ili mlijeko s cerealijama (kukuruzne, rižine, zobene pahuljice za djecu)
Međuobrok: jabuka
Objed: krem juha s rižom, špinat, omlet sa sirom, kruh
Užina: voćni sladoled
Večera: juha od povrća

Utorak

Doručak: šalica mlijeka s keksima
Međuobrok: svježi sok od naranče ili grejpa
Objed: tjestenina s rajčicom i bosiljkom, odrezak od piletine ili puretine, pire od krumpira
Užina: banana
Večera: pire od špinata ili blitve, pečeni file od oslića s maslinovim uljem

Srijeda:

Doručak: mlijeko, prepečenac (toast) s marmeladom
Međuobrok: sok od marelice ili svježe voće
Objed: juha od povrća s rižom, valjušci od sira (ili štrukli od sira)
Užina: komad kolača (torta, pita ili sl.)
Večera: pire od krumpira, jaje, kratko kuhano povrće

Četvrtak

Doručak: mlijeko s nezaslađenim pahuljicama (od riže, kukuruza, zobi)
Međuobrok: kivi
Objed: juha od povrća s tjesteninom, odrezak (teletina, piletina, puretina), pire od krumpira i mrkve
Užina: voćni jogurt
Večera: krem juha (cvjetača, brokula) s rižom, odrezak od oslića s pečenim krumpirom

Petak

Doručak: mlijeko, prepečenac s maslacem i marmeladom
Međuobrok: banana
Objed: tjestenina (zeleni rezanci) s tikvicama i začinima, jaje, ribana mrkvica s limunom, kruh
Užina: frape od sezonskog voća (npr. jagode)
Večera: juha od povrća, svježi sir, kruh

Subota

Doručak: mlijeko i keksi
Međuobrok: sok od breskve
Objed: pirjana riža, odrezak od oslića, povrće (kratko kuhano), jogurt
Večera: krem juha od graška s popečenim kockicama kruha, voćna salata

Nedjelja

Doručak: mlijeko, kruh ili toast s maslacem i medom
Međuobrok: banana
Objed: tjestenina s umakom od rajčica i parmezanom, odrezak od puretine s limunovim sokom i kratko kuhanim povrćem
Užina: komad kolača od jabuka ili sl.
Večera: pire od tikvica i krumpira, svježi sir ili druge vrste ove vrijedne namirnice

Dodatak:

Tablica: "Koju količinu namirnica dijete može dnevno pojesti?"

Za ribu, meso, tjesteninu i rižu navedene količine odnose se na sirove namirnice

Namirnica	1-2 god.	2-3 god.
RIBA
List, oslić, pastrva (na pari ili pečena)	40 g	60 g
MESO
Piletina, puretina, teletina, meso kunića	60 g	80 g
Šunka ili pršut (kuhani)	30 g	40 g
MLIJEKO I MLIJEČNI PROIZVODI
Mlijeko punomasno ili djelomično obrano (sadržaj mliječne masti više od 2, 8 %)	150 g	200 g
Svježi sir	50 g	70 g
Mozzarella	45 g	50 g
Sladoled	1 mjerica	1 mjerica
ŽITARICE I PROIZVODI OD BRAŠNA
Kruh	25 g	30 g
Tjestenina s jajima	35 g	40 g
Tjestenina (ili kruh) od cjelovitog brašna	40 g	45 g
Riža	40 g	50 g
Keksi	30 g	40 g
Žitne pahuljice	15 g	20 g
Dvopek	15 g	25 g
Kolač (npr. torta)	40 g	60 g
POVRĆE I VOĆE
Mrkva	50 g	80 g
Rajčica	40 g	60 g
Varivo (kašica od povrća)	70 g	90 g
Kuhano povrće	80 g	100 g
Sirovo povrće	20 g	30 g
Sušeno povrće (grašak, leća, grah) kao krem juha	30 g	40 g
Svježe voće i svježi voćni sok	100 g	150 g
Voćna salata, kompot	80 g	100 g
MASTI
Ulje i svježi maslac	5 g	10 g

Sve su vrijednosti dane samo okvirno majkama za predodžbu o dnevnoj količini hrane, a naravno da će sve odmjeriti prema svojoj procjeni, a ne vagati svaki djetetov zalogaj.

Autor:
Prim. mr.sc.dr. Ružica Duplančić-Šimunjak, pedijatar