glavni sadržaj ove stranice | glavna navigacija
Hrvatska vina

Hrvatska vina

Registriranih proizvođača vina je četiristotinjak, a na tržištu se može izbrojati gotovo tisuću etiketa.

Objavljeno:
06.11.2006.

Na okruglom stolu sajma enologije Vinovita 2005. raspravljalo se o autohtonim hrvatskim sortama grožđa i vina. Ustanovljeno je da se u Hrvatskoj još uvijek može naći oko stotinjak autohtonih vrsta, ali i da trend nestajanja još uvijek traje. Sa zaključkom da bi trebalo iskoristiti povoljan geografski položaj i klimatske uvjete za očuvanje i širenje sorti grožđa, vinari su se složili oko poduzimanja akcija u tom smjeru. Jedan od načina za održavanje i uspjeh vinarstva je i spajanje s gastronomijom i etnoturizmom, koji postaju sve popularniji.

Dalmacija obiluje autohtonim sortama grožđa. Najpoznatija vina su: babić, merlot, debit, pošip, plavac, bogdanuša, prošek i dingač.

Zanimljivo je da se u Hrvatskoj nalazi svih pet mogućih vinogradarskih zona koje se određuju prema temperaturi i broju sunčanih sati, tako da je ponuda zaista šarolika. Registriranih proizvođača vina je četiristotinjak, a na tržištu se može izbrojati gotovo tisuću etiketa.

Glavna podjela je na kontinentalne i primorske vinogradarske predjele. U kontinentalnoj Hrvatskoj područja se dijele na: sjeverozapadni dio (Plješivica, Prigorje i Bilogora, Zagorje, Međimurje, Pokuplje i Moslavina) te sjeveroistočni dio (Slavonija i Podunavlje). Primorski dio obuhvaća Istru i Hrvatsko Primorje, sjevernu Dalmaciju, Dalmatinsku Zagoru te srednju i južnu Dalmaciju.

Najpoznatija vina

U sjeverozapadnoj Hrvatskoj najviše se proizvodi graševina, rajnski rizling, chardonnay, moslavac i škrlet (u Moslavini), kraljevina, bijeli i sivi pinot.
Među najpoznatije proizvođače ove regije spadaju: Agromeđimurje d.d. iz Čakovca, Varaždinka d.d. iz Varaždina, Petrač d.o.o. iz Krapinskih Toplica, Bojan Štampar i Alojz Novak, te brojni proizvođači iz Štrigove.

Sjeveroistočna Hrvatska također proizvodi graševinu, zatim zeleni silvanac, rajnski rizling, chardonnay, bijeli i sivi pinot, traminac, sauvignon, frankovku i zweigelt. Najpoznatiji slavonski proizvođači su Ivan Enjingi, koji posjeduje jedan od najvećih vinograda u Hrvatskoj, te Davor i Višnja Zdjelarević iz Brodskog Stupnika, koji postižu priznanja i na svjetskom tržištu. U Kutjevu djeluje poznata Vinarija Krauthaker. Erdutski vinogradi ponose se i jednim kuriozitetom, a to je ogromna bačva zapremine od 75 000 litara. Vina Iločkih podruma izdvajaju se, pak, po prepoznatljivom vizualnom identitetu.

Istra i Hrvatsko Primorje prednjače u proizvodnji vrhunskih vina: malvazija, merlot, cabernet sauvignon, teran, refok, bijeli i sivi pinot, chardonnay, muškat, trojšćina (Susak), vrbnička žlahtina (Krk).
Vinarija Kozlović iz Momjana ima dugu tradiciju u proizvodnji malvazije, muškata i terana, a posljednjih godina istakla se i Vinarija Katunar iz Vrbnika koja, uz žlahtinu i crna vina, proizvodi i pjenušac. Najpoznatiji proizvod PZ "Vrbnik" je Zlatna vrbnička žlahtina.

Dalmacija obiluje autohtonim sortama grožđa. Najpoznatija vina su: babić i plavina (Primošten), merlot (Drniš), debit, pošip, maraština i grk (Korčula), bijela vugava i crni plavac (Vis), plavac i bogdanuša (Hvar), plavac mali (Pelješac), desertno vino prošek, te u svijetu cijenjeno vrhunsko crno vino, dingač.

Poznate vinarije su: Vinarija Plančić s Hvara, Vinarija Poljoprivredene zadruge Jedinstvo i Vinarija Toreta s Korčule, koje uzgajaju autohtone sorte pošip i rukatac.
Vinarija Plenković godišnje proizvede oko 300 000 butelji Zlatnog plavca, Zlatnog rosea i Zlatnog otoka. Na Pelješcu se nalaze vinogradi obitelji Skaramuča, poznati po proizvodnji sorte plavac mali i dingač.

Autor: Irena Zrinski, novinarka

Završila je studij modnog dizajna u Zagrebu, talijansku modnu školu Callegari, te kolegij filmske i kazališne kostimografije u Londonu. Piše za ženske magazine, časopise o unutarnjem uređenju i Coolinariku!

Tagovi ( Što su tagovi? )

Tagiranje sadržaja jedna je od mnogih privilegija registriranih korisnika coolinarika kluba. Registrirajte se, pa da počnemo!

vino (4), hladna-pica (1), merlot (1), prosek (1), in-vino-veritas (1), refok (1), rajnski-rizling (1), trojscina (1), skrlet (1), posip (1) ... Prikaži sve (36)

7 komentara

  1. rokop

    Re: Hrvatske sorte vina

     | #1
    30.08.2007., rokop
    Tužno gospodo, ustinu tužno. Članak nosi naslov “Hrvatske sorte vina”, nesuvislo zar ne. Sorte vina ne postoje, postoje sorte vinove loze. Ma inače cijeli članak je površno, amaterski i neprecino napisan.
  2. sanja

    Re: Hrvatske sorte vina

     | #2
    21.09.2007., sanja
    Žao nam je da Vam se članak ne sviđa. Ako mislite da bi Vi Hrvatska vina bolje i detaljnije opisali pošaljite na mail Uredništva svoj članak.
  3. rokop

    Re: Hrvatske sorte vina

     | #3
    29.09.2007., rokop
    Opisati hrvatska vina i nije baš moguće u jednom članku. Za tako nešto bila bi potrebna čitava knjiga. ali kratak pregled hrvatskih vina i autohtonih sorti vinove loze bi se zacijelo dalo stisnuti. Naravno napisaću članak i poslati ga na mail uredništva netom poslije dogovora oko honorara.
  4. karmela

    Re: Hrvatske sorte vina

     | #4
    17.10.2007., karmela
    Rokop, hvala Vam na ponudi za pisanje članka. Naravno, pravila struke malo su drugačije posložena. I provjereni tekstopisci i autori šalju svoj životopis i prigodne članke ukoliko žele da im se isti objave u medijima, pa tako ista pravila vrijede i za Coolinariku. Tek se nakon pregleda pisanih sadržaja vrednuje njihova kvaliteta, a time i honorar. Još jedanputa Vam hvala na iskazanoj dobroj volji.
  5. selmas

    Re: Hrvatske sorte vina

     | #5
    17.10.2007., selmas
    Mislim da se Rokop malo našlalio/la :)

    Broj korisnika kojima je ovaj
    komentar koristan: 1 od 2

     

  6. rokop

    Re: Hrvatske sorte vina

     | #6
    13.11.2007., rokop
    Očito ste me krivo razumjeli Karmela. Naime nisam se ja ponudio za pisanje članka, nego je Sanja u svom komentaru upućenom meni napisala “Ako mislite da bi Vi Hrvatska vina bolje i detaljnije opisali pošaljite na mail Uredništva svoj članak.” Znači ponuda je njena budući da ja držim da sam u stanju napisati bolji, ozbiljniji i stručniji članak bez ikakvog posebnog napora. Naravno za pretpostaviti je da je napisani članak o kojem je riječ pisala osoba koja je za to plaćena. Stoga sam jednostavno naglasio da ne vidim razlog zašto bih ja to radio besplatno. Nadalje ne znam ko je i koliko kvalitetno procijenio tematski članak o kojem je riječ, ali očito da ni autor istog, a jednako tako ni osoba koja ga je vrednovala nemaju bogzna kakve stručne reference za pisanje o vinima, što je vidljivo iz samog naslova “Hrvatske sorte vina”. Opetovano naglašavam da ne postoje sorte vina. Postoji podjela vina ili ako ćemo dodati pridjev hrvatske onda ga možemo upotrijebiti u jednostavnom izrazu “Hrvatska vina” poput Sanje. Pri tome ne mislim naravno na zvanične reference tipa stručnog obrazovanja, nego na elementarno poznavanje dotične tematike.

    Broj korisnika kojima je ovaj
    komentar koristan: 1 od 1

     

  7. karmela

    Re: Hrvatske sorte vina

     | #7
    14.11.2007., karmela
    Mišljenja o istim temama su uglavnom uvijek različita, pa ih treba djelomično respektirati. Naslov je promijenjen, a članak je točno onakav kakva mu je i namjena. Dati osnovne informacije o autohtonim hrvatskim sortama grožđa i vinima po regijama. Od moje strane, toliko o ovoj temi.

povratak na vrh

Komentiranje je jedna od mnogih privilegija registriranih posjetioca. Registrirajte se, besplatno je!

Klub Coolinarika

Cool Chef

roler avatarroler
Slavonski Brod, Hrvatska

Maštovita jela za odrasle i djecu njena su specijalnost. Od svih recepata najviše se ističu slastice, a ideja za palačinke zaista joj ne nedostaje. Tako je osim titule Cool Chefa zavrijedila i titulu kraljice palačinki :-)

Najnovije s foruma

glavni sadržaj ove stranice | glavna navigacija