Hranimo se po biološkom ritmu

Kronobiologija je svoju revoluciju doživjela kada su znanstvenici otkrili SNC – suprachiasmatični nukleus veličine zrna riže. Znanstvenik Till Roenneberg tvrdi da je upravo SNC glavni dirigent kompleksnog orkestra čitavog našeg organizma.

Kronobiologija pomaže iznalaženju odgovora na brojna pitanja, kao što su:

Poštujući kronobiologiju postajemo osoba koja pliva nizvodno dok su višesatno gladovanje i kasni obilni obroci, plivanje uz rijeku.

• Zašto se ljeti i zimi spontano ne budimo u isto vrijeme?
• Zašto nas glad hvata u isto doba dana?
• Kada se rađa najviše djece?
• Kada se najviše griješi na poslu?
• Zašto katkad imamo pojačanu želju za slatkišima?
• Kada se najintenzivnije vodi ljubav?
• Kada je optimalno konzumirati određenu vrstu namirnica?

Slušamo li naš biološki sat i ritam smjene dana i noći?

Suvremeni način života nameće svoja pravila čije su zakonitosti racionalnost i brzina, dok se ne odazivamo na taktove unutarnjeg sata.

Nutricionisti ističu veliku važnost ritma hranjenja i predlažu najpovoljnije vrijeme za pojedine namirnice, a podlogu za preporuke pronalaze upravo u moćnoj kronobiologiji.

U jutarnjim satima predlaže se konzumiranje ugljikohidrata – tijelo ima najvišu razinu inzulina i najveću potrebu za energijom te su dobar odabir žitarice i proizvodi od žita te voće.

Popodnevni sati vrijeme su kada je poželjno jesti namirnice bogate bjelančevinama. Stoga su dobar odabir meso, riba, jaja, sir, mlijeko i drugi mliječni proizvodi, kao i proizvodi sa sojom.

Iza 19 sati nije poželjno konzumiranje hrane.

Povrće možete jesti tijekom cijelog dana, voće najkasnije do 17, odnosno 18 sati.

Vodu piti tijekom cijelog dana, i to najmanje 1,5 l vode dnevno. Ne zaboravimo osam čaša vode dnevno – za to nam treba najmanje vremena i truda.

Plešimo ali i jedimo u dobrom ritmu!

Poštujući kronobiologiju postajemo osoba koja pliva niz rijeku dok su višesatno gladovanje i kasni obilni obroci plivanje uz rijeku. Plivamo protiv prirodnog ritma te iznenađeno postavljamo pitanje zašto nam se prehrambeni poremećaji događaju.

Suvremeni način života nameće svoja pravila čije su zakonitosti racionalnost i brzina, dok se ne odazivamo na taktove unutarnjeg sata.

Kronobiolozi dokazuju da se svaki naš organ u različito vrijeme ponaša drukčije. Kada govorimo o kronodijetetici, naglašavamo osnovno načelo po kojemu je potrebno uskladiti ritam i vrstu obroka s neuroendokrinim ritmom organizma, čime se postiže sklad između hrane i izlučivanja hormona, tj. cikličnog pojavljivanja određenih tvari u krvi.

Autor: Olja Martinić, dijetetičar

Kao viši dijetetičar i nutricionist, dugi niz godina se bavi prehranom vrhunskih sportaša. Autorica je polivalentnih projekata koji povezuju gastronomiju, turizam i nutricionizam. Coolinarika joj je više od posla!