Dojenje

Tek krajem prvog mjeseca počinje se stvarati "zrelo" mlijeko, čiji se sastav mijenja tijekom svakog podoja.

Nakon rođenja, majčino mlijeko, kao prva i najbolja hrana potrebna za preživljavanje djeteta, predstavlja nevidljivu pupčanu vrpcu koja povezuje majku i dijete.

Vrlo je važno dojiti odmah, neposredno nakon poroda, ne samo zbog fizičkog aspekta, već i zato što se dojenjem stvaraju neraskidive emotivne veze između majke i djeteta.

Dojenjem majka pruža djetetu ne samo hranu, već i toplinu, sigurnost i zaštitu, koja potiče razvoj njegovih osjetila, omogućuje miran san te pomaže pri socijalizacji djeteta u širu društvenu zajednicu.

Prve upute o dojenju majka bi trebala dobiti već u bolnici, odmah nakon poroda, gdje će medicinska sestra pokazati kako se dijete drži i prinosi prsima.

Sastav mlijeka

Mlijeko koje se stvara prvih nekoliko dana nakon poroda gusto je i žućkasto, a naziva se kolostrum. Još uvijek ne postoji prava zamjena za kolostrum. Jedinstvenog je sastava i sadrži bjelančevine (imunoglobuline i antitijela), koja štite dijete od infekcija u prvim mjesecima života.

"Prijelazno" mlijeko počinje se stvarati tek nakon 5 -10 dana dojenja i u njemu se postepeno smanjuje koncentracija bjelančevina i minerala. Ono je, u odnosu na kolostrum, rjeđe i vodenije, pa često baš u tom razdoblju neupućene majke posežu za bočicom, misleći da imaju slabo, rijetko mlijeko. Ali upravo takvo mlijeko ima optimalni sastav, posebno prilagođen probavnom sustavu i bubrezima djeteta.

Ako niste sigurni jede li dijete dovoljno, postoje znakovi po kojima ćete to prepoznati. Objektivni pokazatelj dovoljne količine mlijeka je učestalost mokrenja djeteta. Dijete bi trebalo mokriti najmanje 10-12 puta dnevno, a ako ipak niste sigurni da li je dovoljno pojelo, konzultirajte svog pedijatra, koji će prema prirastu tjelesne težine ocijeniti dobiva li dijete dovoljno hrane.

Tek krajem prvog mjeseca počinje se stvarati "zrelo" mlijeko, čiji se sastav mijenja tijekom svakog podoja. Na početku hranjenja je vodenastije i prozirnije, a pri kraju je bogato mastima (nezasićene masne kiseline), koje daju energiju. Baš u tim masnoćama, koje su zasitne i zaustavljaju glad, leži kontrola mehanizma debljanja djece. Primjerice, kod hranjenja industrijskim pripravcima puno je teže odrediti koja je količina mlijeka djetetu stvarno potrebno, pa češće dolazi do nakupljanja viška kilograma.

Najzastupljeniji ugljikohidrat u majčinu mlijeku je laktoza, koja zadovoljava oko polovicu dnevnih potreba djeteta za energijom, poboljšava apsorpciju kalcija i povoljno djeluje na crijevnu sluznicu. Općenito, majčino mlijeko je izvor hranjivih tvari i energije, raznih hormona, enzima i faktora rasta, i samim time najbolja hrana u prvim mjesecima života. Idealnog je sastava, koji se mijenja iz dana u dan kako dijete raste, prateći tako njegove zahtjeve za energijom i nutrijentima.

U slučaju da se ipak, iz bilo kojeg razloga, odlučite za hranjenje na bočicu, ne preporuča se hraniti dojenče nerazrijeđenim kravljim mlijekom prije navršene prve godine života, jer se kravlje mlijeko, u odnosu na majčino, bitno razlikuje u svom sastavu. Kravlje mlijeko, naime, sadrži i do tri puta više proteina koji se teško probavljaju u još nerazvijenom probavnom sustavu dojenčeta i opterećuju bubrege, zatim sadrži puno više minerala, koji također opterećuju bubrege, te više zasićenih masnih kiselina, koje nadražuju crijevo i slabije se apsorbiraju od onih iz majčinog mlijeka. U tom se slučaju preporučaju umjetne mliječne formule koje su svojim sastavom prilagođene dobi djece.

Prvi dani života

Prvi dani života novorođenčeta izrazito su bitni. Ono je na svijet stiglo iz plodne vode, koja mu je osiguravala stalnu toplinu, mekoću, te prigušivala zvukove. U majčinom trbuhu hranilo se na potpuno drugačiji način. Zato u početku treba imati puno strpljenja, i pustiti dijete da se polako privikne na novo i nepoznato, na novi svijet i novi način hranjenja.

Stoga uklonite sve što bi moglo otežati prilagođavanje. Povucite se u sobu u kojoj vas nitko neće smetati, jer je za dojenje potreban mir. Dojite u položaju koji vam je ugodan, bilo da je to sjedeći ili ležeći položaj, i pravilno namjestite dijete (kako su vam pokazali u bolnici). Ne treba očekivati da će odmah sve ići glatko. I za majku i za dijete dojenje je nešto posve novo, oboje moraju učiti. Budući da se razlikujemo jedni od drugih, neke će bebe odmah početi sisati halapljivo i brzo, dok će sporijima trebati više vremena, poticaja i hrabrenja.

Prvi dani dojenja mogu biti vrlo neugodni: dijete često ne uspijeva samo pronaći bradavicu dojke, gladno je i plače. Samim time, i majka postaje prilično uznemirena, pa dijete plače još više, čime nastaje začarani krug. I samo uz puno, puno strpljenja, koje ima majčinska ljubav, začarani krug će se otvoriti. U tim trenucima najvažnije je da mlada majka ima podršku unutar svoje obitelji.

Tijekom prva dva mjeseca mlijeka ima puno. Čak i ako dijete nepravilno siše, unijet će dovoljno mlijeka. Međutim, oko trećeg mjeseca situacija se mijenja, mlijeka je manje i, ako se beba još uvijek stavlja nepravilno na prsa, neće moći izvući dovoljno mlijeka. Zato je važna uloga rane edukacije (još u rodilištu) o pravilnom načinu dojenja, a nakon dolaska kući velika je pomoć patronažne sestre, i, naravno, iskusnih članova obitelji.

Kako i kada dojiti?

Prema najnovijim preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, dojiti treba kad god to dijete želi, kada je gladno i kada plače, što je obično svaka dva do tri sata, a u početku i češće. Neke bebe piju brzo i gotove su za 10 - 15 minuta, dok druge zaspu usred obroka, pa ih treba buditi kako bi ga dovršile.

Ipak, dojenje kraće od 10 ili duže od 40 minuta može predstavljati problem. Kod dojenja kraćeg od 10 minuta postoji opasnost da dijete ostane gladno, a ako je dojenje duže od 40 minuta, dijete može oštetiti bradavice. Optimalna dužina podoja je 20-ak minuta.

Kod svakog dojenja mijenjajte dojke, koristite naizmjence lijevu i desnu, a ako je beba gladna nakon što je posisala, primjerice, desnu dojku, ponudite joj lijevu, ali u tom slučaju sljedeće dojenje započnite s lijevom. Mijenjanje dojke je bitno jer se sastav mlijeka mijenja tijekom podoja, pa je važno da dijete najprije posisa prvo, vodenije mlijeko, a poslije masnije mlijeko, koje se stvara pri kraju podoja. Dojite li, ne morate se brinuti ako dijete ima stolicu nekoliko puta na dan, ili ako je nema po nekoliko dana.

Djeca koja su na prsima brže ogladne i češće traže jesti, jer je majčino mlijeko laganije i probavljivije od drugih vrsta mlijeka i gotovih mliječnih formula. Novorođenče treba dojiti najmanje 8 puta dnevno, a učestalo dojenje potiče stvaranje novog mlijeka. Noćna dojenja, iako predstavljaju napor za majku, u stvari su najvažnija za stvaranje mlijeka, jer se baš tada stvara najviše hormona prolaktina, odgovornog za proizvodnju mlijeka. U prvim mjesecima života preporuča se dojiti najmanje 3-4 puta noću.

Osim majčinog mlijeka, do šestog mjeseca života djetetu nije potrebno ništa od druge hrane i tekućine, pa čak ni u tropskim predjelima (preporuka Svjetske zdravstvene organizacije).

* S obzirom da sve što majka pojede ili popije ulazi u sastav mlijeka, prije nego uzmete bilo kakve lijekove ili kontracepcijske pilule svakako se posavjetujte s liječnikom.

Zdravo za djecu i majke

Većina ljudi zna da je dojenje korisno za dijete, ali mnogo ih manje zna koliko je izvanredno za zdravlje majke.

Djeca koja su na prsima brže ogladne i češće traže jesti, jer je majčino mlijeko laganije i probavljivije od gotovih mliječnih formula.

Dojenje smanjuje rizik od krvarenja nakon poroda, rizik od različitih infekcija, smanjuje rizik od raka jajnika i raka dojke. Majke koje doje mogu za 50 % smanjiti rizik od raka dojke u odnosu na žene koje nisu dojile, pokazuju istraživanja provedena na sveučilištu Yale.

Dojenje je vrlo korisno za dijete iz nekoliko razloga:

• štiti dijete od raznih infekcija, bolesti dišnog sustava, upale pluća i proljeva
• smanjuje opasnost od smrti djeteta tijekom prve godine života (podaci istraživanja američkog znanstvenog Instituta za okoliš, objavljeni u časopisu Pediatrics). Što je period dojenja duži, to je manji rizik od smrti. Izraženo postocima, dojenje smanjuje opasnost od postneonatalne smrti za 20 posto
• smanjuje rizik od astme kod djece koja su dojena duže od 4. mjeseca (podaci istraživanja Telethon Institute for Child Health Research iz Pertha). Rizik od astme povećao se za 28% kod djece koju su prije 4. mjeseca počeli hraniti običnim mlijekom
• smanjuje rizik od upale slijepog crijeva u djetinjstvu (podaci ispitivanja napuljskog Sveučilišta Federico II i dječje bolnice Santobono). Dojenjem se uništavaju bakterije i virusi, ali i jača imunitet djece
• smanjuje rizik od bolesti srca u odrasloj dobi (podaci istraživanja britanskih znanstvenika s Institute of Child Health). Ispitanici koje su majke dojile imali su zdravije omjere dobrog i lošeg kolesterola.

Sva navedena istraživanja samo nam još jednom, sa znanstvenog aspekta, potvrđuju važnost dojenja u prvim mjesecima života. A o onima nemjerljivima, emocionalnim dobrobitima da i ne govorimo. Djetetu je potreban fizički kontakt s majkom, njezina pažnja i ljubav, isto kao i hrana. Sam čin dojenja pruža mu sve to.

Kontakt i blizina djeteta pomoći će i mladoj majci u razvijanju majčinskog instinkta i sigurnosti oko prepoznavanja i zadovoljavanja potreba djeteta. Zato se dojenje smatra i jednom od važnih mjera prevencije postporođajne depresije.

Jučer, danas, sutra

Tisućama godina kroz povijest, majčino je mlijeko bilo jedina mogućnost prehranjivanja novorođenog djeteta. Brinući se za svoju djecu, majke su ih nosile sa sobom, bilo na rukama ili privezane za tijelo raznim pomagalima, poput marama, traka, nosilica i sl., i dojile ih kad god bi djeca ogladnila.

Suvremeno društvo u mnogim je segmentima olakšalo život, smanjilo razinu teškog fizičkog rada, povećalo količine hrane, omogućilo više slobodnog vremena te općenito poboljšalo standard. Ipak, neke dobrobiti suvremenog društva možda su samo na prvi pogled - dobre.

U odnosu između majke i djeteta štošta se promijenilo unazad nekoliko generacija. Dijete se odmah nakon poroda odvaja od majke, spava samo u svojoj sobi, krevetiću ili kolijevci, dojenje se napustilo (koristi se bočica), igra se u zaštićenoj ogradici, utopljuje u odjeću koja ga grije umjesto majčinog tijela i pušta ga se da kontaktira s okolinom strogo selektivno. Sve to djeluje previše sterilno i umjetno, a stvarne posljedice na ljudsko biće koje prolazi kroz tu preobrazbu još nisu do kraja sagledane.

Danas se stanje donekle mijenja. Srećom, sve se više podiže razina svijesti i jača želja da postanemo ne samo komforno, već i humano društvo. Tako je u razvijenim zemljama ponovo prisutan trend povećanja broja dojene djece. Teži se humanom (neinterventnom) rađanju, kojemu mogu prisustvovati i očevi (rađanje kod kuće, u vodi, u položajima koji odgovaraju ženi...), povećava se broj tzv. baby friend bolnica, u kojima je moguć cjelodnevni smještaj djeteta uz majku (rooming in) i dojenje odmah nakon poroda. Sve se više koriste razne nosiljke i marame u kojima majka može svoje dijete nesmetano nositi i pružiti mu toplinu, zaštitu i fizički kontakt, a pritom imati slobodne ruke za druge poslove.

S obzirom da je danas sve više žena zaposleno i da se ubrzo nakon poroda vraćaju na posao, mnoge majke pokušavaju pronaći mogućnost da nastave s dojenjem. I u hrvatskom Zakonu o radu postoji mogućnost izbora – ostvarivanja prava na stanku za dojenje djeteta (od dva sata) ako žena radi puno radno vrijeme (pravo se može ostvariti do navršene prve godine djeteta). U praksi je to često teško izvedivo, no pomaci su, iako mali, vrlo bitni.

Sve u svemu, čini se da je povratak tradiciji u trendu. Ipak nam predstoji još dosta toga, između ostalog i "borba" s dvostrukim moralom društva u kojem je sasvim prihvatljivo vidjeti golu ženu na naslovnicama, a istovremeno nije prihvatljivo vidjeti ženu - majku koja doji svoje dijete na javnim mjestima (ili njezine slike u medijima). Dojenje je prirodno pravo djeteta i slobodan izbor svake majke; ne nešto sramotno ili prosto, već nešto istinski lijepo i drevno.

Autor: Andreja Strelec Dučak

Bavim se sadržajima koji su vezani uz hranu, prehranu i zdravlje s naglaskom na dječje teme. Pitanja i prijedlozi Coolinaričara uvijek me iznova inspiriraju u radu.