irena irena članak 08.08.2005.
Akcije

Dalmacija i otoci

Da bi se kuhinja nazvala dalmatinskom, uz meso i ribu treba poslužiti i dosta povrća.

Geografski položaj

Karakteristike tradicionalne kuhinje i njezin identitet stvarani su u doticajima, miješanjima i preklapanjima različitih naroda.

Dalmacija zauzima najveći dio istočnojadranskog primorja, a proteže se na 12 157 kilometara. Uz primorski pojas i submediteransko zaleđe, pripadaju joj i svi istočnojadranski otoci, osim kvarnerskih. Krševita obala je vrlo razvedena, s mnogobrojnim uvalama i kanalima.

Klima je sredozemna, s mediteranskom florom i vegetacijom. Uspijevaju vinova loza, masline, smokve, bademi, agrumi, začinsko bilje. Najveći gradovi su Split, Dubrovnik, Zadar i Šibenik. Najveće rijeke su Zrmanja, Krka i Cetina, a jezera Vransko i Prukljansko.

Povijesni utjecaj

Karakteristike tradicionalne kuhinje i njezin identitet stvarani su u doticajima, miješanjima i preklapanjima različitih naroda koji su od 1. stoljeća prolazili ovim krajem: ilirskih i ilirsko-keltskih plemena, starih Rimljana, avarsko-slavenskih plemena, Hrvata, Mlečana, Turaka, Francuza i Talijana.

Snažan pečat ostavili su i trgovački putevi koji su stoljećima prolazili u blizini obale. Svatko je, naravno, ostavio svoj trag, ali najvažnija karika u stvaranju ove kuhinje je njen geografski položaj.

Karakteristike kuhinje

Lokalni recepti prenose se odvajkada i brane s velikim ponosom. Ukoliko želite eksperimentirati s hranom, radije birajte specijalitete drugih kuhinja.

Lagano, niskokalorično, štedljivo začinjeno, "na lešo" - da nam na kakvom kvizu serviraju ove epitete, asocijacija bi nedvojbeno glasila: dalmatinska kuhinja. Dugovječnost, energičnost i vitka linija "najlipših žena na svitu" živi su dokaz da je ono što unosimo u organizam itekako bitno!

Dakle, što se sve može naći na tipičnom dalmatinskom pjatu? Mnoštvo svježeg ili kuhanog povrća, tipično lokalno zelenje, domaći sirevi, naravno, puno ribe i svih ostalih plodova mora (školjke, lignje, sipe, hobotnice, jastozi, škampi – na buzaru), a od "jačih" jela razne pašticade ili meso s roštilja.

Ribe (zubatac, brancin, lovrata, kirnja, skuša, srdela), osnovni izvor proteina, pripremaju se na sve zamislive načine: kuhaju se, od njih se prave fantastične juhe, brodeti, rižota, bacaju se na gradele, peku u pećnici, mariniraju i usoljavaju.

Od mesa, svima je na pameti prije svega pršut – dimljeni svinjski but sušen na buri. Cijenjena je i janjetina te ovčetina.

Da bi se kuhinja nazvala dalmatinskom, uz meso i ribu treba poslužiti i dosta povrća: blitve, krumpira, rajčica, artičoka, zelja. Tjestenina je obavezna u svakodnevnoj kuhinji (njoki, špageti, manistra).

Sa začinima se ne pretjeruje. To se ne odnosi jedino na maslinovo ulje i svježe ili sušeno začinsko bilje i samonikle trave kojima obiluju mjesta uz obalu. Lovor je gotovo neizbježan, kao i ružmarin, bosiljak, kadulja, dok peršin i češnjak idu uz ribe. Zelene i crne masline, ukiseljene lučice i kapare iznose se na stol kod svakog obroka.

Sa slatkim je priča vrlo jednostavna: ovdje nema bogatih i kićenih torti s gustim margarinskim kremama. Tradicionalni dalmatinski kolači više vole voće, svježe ili sušeno (grožđice, suhe smokve), umjesto šećera zdraviji med, a glatku strukturu krema radije mijenjaju hrskavim komadićima badema i oraha. Spomenut ćemo najčešća imena kolača: fritule, rafioli, mandulat, smokvenjak, rožata.

Važno je naglasiti da se u specifičan način pripremanja pojedinih jela, koji se mijenja od mjesta do mjesta, nikako i ni pod koju cijenu ne smije petljati. Jer, lokalni recepti prenose se odvajkada i brane s velikim ponosom, a čak i mlade kuharice, ako već žele s hranom eksperimentirati, radije za to biraju specijalitete drugih kuhinja. Što je red, red je! Posebno se raznolikošću vole pohvaliti otočani, tako da s pravom možemo razlikovati bračku kuhinju (specijalitet je vitalac: kobasica od janjećih iznutrica pečenih na gradelama ili ražnju), hvarsku (kozji sir u maslinovu ulju, paprenjaci), korčulansku (potušene lignje na šporko), komišku i višku (srdele pečene na štapu; komiška ili viška pogača sa srdelama), pašku kuhinju (paški sir i paška janjetina). Naravno, tu su i kuhinje većih gradova, poput splitske i dubrovačke.

Svi već znaju da riba mora plivati triput: u moru, u ulju i u vinu. Zato je čaša vina dobrodošla kod svakog obroka, a često je i sastavni dio jela. Hvarski Plavac ide uz pečenje i ovčji sir. Primošten proizvodi vrhunsko crveno vino Babić koje se, posluženo na sobnoj temperaturi, pijucka uz meso i ribu sa žara i uz pikantne sireve. Iz Pelješca pak dolaze Postup, Dingač, Kneževo i Carsko vino. Na otoku Korčuli radi se Grk. Suhi crni Merlot prija uz većinu jela, a uz deserte, posebice palačinke, najbolje se slaže slatki šibenski Prošek.

23 komentara do sada…

  1. mihovil 01.02.11.17:05
    Akcije
    14

    Lijepo si to sročila,volim našu dalmatinsku kuhinju i vina.Meni je osobno najdraži Pošip iz Čare.Posebno nas se dojmila Korčula na Korčuli,bilo je to nezaboravno ljeto,god.1997.    http://www.youtube.com/watch?v=WYQUqG5-74c

    Eto za sve one koji vole našu Dalmaciju a i one koji će je  tek  zavoljeti

  2. beograd-zagreb 01.02.11.19:14
    Akcije
    15

    mislim da mi hrana nebi bila bitna, samo da gledam i uzivam u najlepsem moru, proputovala sam pola sveta ali ove lepote nema nigde, a tek lignje8)

  3. Buba86 02.02.11.13:09
    Akcije
    16

    Predivna je Dalmacija,ja sam inace slavonka ali obozavam Dalmaciju,ljetos sam bila na ferju u Sibeniku na moru prvi put i odusevljena sam.Boze zdravlja i ove godine na ljeto budemo isli.Savrseno more,zrak,ma sve ljepote i pohvale.

  4. diana24 02.02.11.19:08
    Akcije
    17

    nema do Dalmacije, tamo me srce vuče, da mogu odselila bih na more, mentalitet ljudi sasvim je drugačiji od onih iz unutrašnjosti, sve je nekako puno ležernije i opuštenije, volim Dalmaciju, more, kamen, mirise kadulje i smilja, bora što raste iz kamena, ljetujem u Dalmaciji i svake godine joj se s nostalgijom vraćam

  5. Ludasta 03.02.11.13:27
    18

    Diana,svaka pohvala na ovim lipim ričima ! Upravo tako kako kažeš - mentalitet ljudi skroz je drugačiji nego od ljudi iz unutrašnjosti,a i život ovdje je neusporediv od onoga u unutrašnjosti.Eto,ja u Dalmaciji živin već neprekidnih 6 godina,i neprestano govorim NE MOGU više zamislit svoj život bez Dalmacije,mora,brodova.Ne bi me ni dragi Bog više nagovoria da se vratin živit u unutrašnjost,jer naša Dalmacija je...nešto neopisivo,najlipša na svitu,jedina.Baš kako ona jedna pisma kaže : Dalmacija oltar sveti,sveta zemlja Dalmacija...

  6. divojkasajuga 21.02.11.00:36
    Akcije
    19

    Ti si meni jaketa i kapa, što me čuva kada vitar puše...Ti si meni maslina i škrapa, što mi kripi ovo malo duše...Ti si meni konoba i kala, miris smilja rascvala lipota...Ti si meni ka mater i ćaća, ti si sunce mog života <3<3<3

    Evo sidin u zg i mislin na moju Dalmaciju... i miriše mi i pršut, i sir, i domaći kruv ispod peke...i maslinovo ulje i crno vino, i još puno toga lipoga...

    Odličan članak! :)

     

     

  7. betinna 21.02.11.17:11 offline
    Akcije
    20

    Super super, sve pohvale ali vidim da ovdje ima Bosanka širom svijeta,Makedonija, uz i niz Moravu ali gdje je klub Dalmatinki ili ga još nisam pronašla?

  8. divojkasajuga 23.02.11.00:39
    Akcije
    21

    Dalmatinke, hitno klub ;)

  9. Mayamaya 24.02.11.08:16
    Akcije
    22

    Volim Dalmaciju i dalmatince i sve sto je vezano uz dalmaciju...moji korjeni poticu iz dalmacije i vjerno joj se vracam bar svako lito ako ne i cesce...;)

  10. ilevicki 15.11.11.21:00 offline
    Akcije
    23

    slika je fenomenalna, godinama mi "stoji na desktopu"....raj.

Pogledaj sve komentare