![[REGISTRIRAJ SE]](/css/cssimg/buttons/registriraj_se.gif)
Slow Food, pokret koji je nastao kao potreba i izazov grupice prijatelja i istomišljenika, prerastao je u pravu svjetsku gastronomsku silu.
- Objavljeno:
- 26.03.2008.
Carlo Petrini, jedan od trinaestorice povijesnih osnivača Slow Fooda, i nakon dvadeset godina rada na očuvanju prava na gastronomsku različitost, tradiciju i užitak, još uvijek o svom poslu ili, bolje reći, misiji, razgovara s velikom strašću.
Pokret koji je nastao kao potreba i izazov grupice prijatelja i istomišljenika, prerastao je u pravu svjetsku gastronomsku silu. Prije nekoliko tjedana ga je poznati britanski dnevni list "The Guardian" stavio na popis "Pedeset osoba koje bi mogle spasiti planet Zemlju".
Da li ste, prije skoro 20 godina kad je osnovan Slow Food, mislili da će prerasti u svjetski pokret današnjih razmjera?
Naravno da nismo. Ali, ja sam se potajice nadao. Otkad smo se nas trinaestorica okupila kako bi spasili tanjur dobre hrane i čašu dobrog vina, puno se toga dogodilo i svijet se promijenio. Naša prvobitna ideja i cilj bio je osnivanje pokreta koji će promicati prehrambenu kulturu, a zvao se "Međunarodni pokret za zaštitu i pravo na užitak". Nismo računali na sve političke implikacije do kojih je kasnije došlo i koje nije bilo moguće izbjeći. Već odavno smo prerasli isključivo gastronomske okvire pokreta. Uostalom, vremena su se promijenila!
Po vašem mišljenju, koja je danas naveća prijetnja očuvanju tradicije, bioraznolikosti i uopće ciljeva Pokreta?
Svakako, problem okoliša. Plaše me klimatske promjene čiji smo svjedoci. Osim toga, jedan od najvažnijih nerješenih pitanja je i vlasništvo nad sjemenjem. Vidite, sjemenje više ne pripada seljacima, poljoprivrednicima, tj. direktnim proizvođačima, već velikim multinacionalnim tvrtkama. Ako one budu uspjele prikupiti sva prava, tzv. royalties, a mi ne uspijemo osnovati banke sjemenja, mislim da ćemo svi biti prisiljeni na GMO proizvode ili u svakom slučaju nećemo moći birati što uzgajamo kod kuće, što kupujemo i jedemo. Radi se o određenoj vrsti piratstva.
Ali, mnogi tvrde da se bez pomoći GMO proizvoda čovječanstvo neće moći prehraniti, kad nas bude 7, 8, 10 milijardi i da su tzv. biološki proizvodi samo za odabrane?
Prema podacima FAO-a, Agencije Ujedinjenih Naroda za prehranu i poljoprivredu, već danas proizvodimo dovoljno hrane za 12 milijardi ljudi. Nažalost, veliki dio, točnije polovica, se baca! Potrebna je bolja raspodjela, poštovanje prema hrani i skromnost. Također, vraćanje maloj poljoprivredi u odnosu na multinacionalne poljoprivredne divove, se dugoročno isplati. Nevjerovatno, ali istinito! Sitni poljoprivrednci iskorištavaju teren manje intenzivno. Osim toga, uglavnom se ne bave monotematskom poljoprivredom, koja iscrpljuje i osiromašuje zemlju. Na svu sreću danas je sve veći broj ljudi svjesno tih činjenica. Na sreću, naša filozofija se širi i možemo računati na sve veći broj pobornika!
Poznajete li Hrvatsku, njene proizvode i specijalitete?
Poznajem. Mada moram priznati ne baš najbolje. Znam da su tamo pokrenuti Slow Food projekti za očuvanje, čini mi se, istarskog vola i češnjaka.
Coolinarika je web stranica na kojoj korisnici raspravljaju o svojim iskustvima u kuhinji, razmijenjuju tradicionalne recepte i tehnike kuhanja. Što mislite o tom načinu očuvanja tradicije i prava na užitak? Možemo li i njega smatrati doprinosom Slow Food pokretu?
Svakako. Smatram da radite vrlo važan posao. Zaštićujete i prenosite tradicionalna znanja, sjećanja na to kako se nekada kuhalo i jelo. Moderni, informatički oblici komunikacije apsolutno su potrebni u ostvarivanju naših zadataka. Pozdravite sve svoje prijatelje na Coolinarici i samo tako nastavite!
Izvor slike: The Carrboro Citizen
- Autor: tracy
Kuham, jer sam radoznala. Pišem, jer sam zaboravljiva.
Tagovi ( Što su tagovi? )
Tagiranje sadržaja jedna je od mnogih privilegija registriranih korisnika coolinarika kluba. Registrirajte se, pa da počnemo!
8 komentara
Komentiranje je jedna od mnogih privilegija registriranih posjetioca. Registrirajte se, besplatno je!
Mislim da polako gubimo borbu sa multikorporacijama,koje su svojim upornim lobiranjem u Hrvatskoj,uspjele postići da se ne donese zakon,kojim bi se naša zemlja proglasila GMO-free zemljom…para vrti gdje burgija neće…
Nadam se i tome,da ćemo ipak nekako shvatiti što imamo, te da ćemo imati snage i volje zaštititi sve izvorno hrvatsko,od zaštite sjemena do zaštite autohtonih sorti svega,voća,povrća,maslina,kukuruza,vinove loze,sireva,kulena,životinjskih vrsta,biljne raznolikosti…..ne mora sve uvijek biti veliko,krupno i sjajno…
Tracy draga,radujem se svakom tvome novom članku,uvijek me potakneš na razmišljanje o nečemu…
Broj korisnika kojima je ovaj
komentar koristan: 3 od 3
Inače ovaj podatak o proizvodnji hrane koji je dao Petrini iz godine u godinu se povećava, a priče o tome kako je gmo spas za budućnost svijeta je čista propaganda. Spremniji smo žrtvovati milijune ljudi nego riskirati pad cijena prehrambenih proizovda. To je nažalost svijet u kojem živimo.
Nemojmo zaboraviti tko i kada iznosi podatke tipa GMO spašava svijet jer i znastvenici su ljudi i nije ih uvijek teško kupiti koliko god mi željeli da ne bude tako. I kod nas smo ne jednom imali prilike tome svjedočiti.
Odužio sam, ne zamjerite. Pozdrav svima!
Broj korisnika kojima je ovaj
komentar koristan: 8 od 8
Broj korisnika kojima je ovaj
komentar koristan: 1 od 1
Vise od genetski modificirane hrane i klonova uzasavaju me ljudi kojima je svejedno sto jedu, kao sto im je i svejedo sto jedu i sto ce jesti njihova djeca.