Božić na stolu širom svijeta

Panettone, šaran i oblatne

U Italiji se na Božić gosti jelima koja na stol dolaze u najmanje sedam sljedova. Sve počinje klasičnim predjelom (antipasti), pa malom porcijom tjestenine s mesom te paštetom od pačje jetre, nakon čega slijedi pečenje, najčešće pečena kokoš ili punjena purica s najmanje dvije vrste priloga i salata. Nakon toga na redu su najmanje dvije vrste slatkih jela, a potom dolazi nekoliko vrsta sira, voće te panettone, tradicionalni božični kolač od dizana tijesta sa sušenim voćem i mirisnim začinima.

Tradicionalni obrok se u Češkoj blaguje na Badnjak, a čine ga riblja juha, pečeni šaran te prilozi od jaja i salate. No, u Češkoj je čini se broj gostiju za stolom važniji od jela. Naime, po vjerovanju, ako nije paran, gost koji nema partnera do sljedećeg će se Božića oprostiti od života.

Svečano božićno blagovanje u Poljskoj započinje nakon posta na Badnjak s pojavom prve zvijezde na nebu. Tradicionalno, priprema se dvanaest jela što simbolizira dvanaest apostola. Večera započinje lomljenjem i dijeljenjem Božične oblatne na koju su utisnuti veseli motivi, a koja simbolizira život u ljubavi i zajedništvu. Nakon toga slijedi juha od cikle s tjesteninom ili juha od gljiva, panirani ili pečeni šaran najčešće u umaku od piva s domaćim kruhom. Potom na stol dolaze haringe u ulju ili vrhnju, punjene piroške, kiselo zelje s graškom te dizani kolač punjen makom ili orasima te grožđicama. Na kraju se služe paprenjaci i kolač od sira.

U Norveškoj u kojoj se nekad na Badnjak na stol iznosilo i šezdesetak jela tradicionalno se služe jela od bakalara i jegulja, ali i svinjska ili janjeća rebra, mesne pite i kobasice. Na Badnjak se priprema i puding od riže u koji se stavlja jedan badem. Po vjerovanju, onaj tko ga zagrize sljedeće će godine stupiti u brak.

Plum pudding, roštilj i bakalar

Božić u Engleskoj obavezno znači pečenu puricu punjenu nadjevom od kruha, iznutrica, jabuka i sušenih šljiva, uz koju se priprema i pikantno pirjano crveno zelje i pečeni krumpiri. Na svečanom stolu obavezan je i plum pudding, kolač od različitog sušenog voća, jabuka, ruma i začina, u koji se stavlja i novčić koji će po vjerovanju sretnom nalazniku donositi sreću do sljedećeg Božića.

Na svečarskom stolu u Francuskoj se na Badnjak nude različite delikatese od školjki i puževa, različite vrste sira te pečena punjena guska ili purica. Obavezan je desert Buche de Noel, kolač koji izgleda kao panj punjen kremom od maslaca.

Na glavnoj svečanosti u Švedskoj na Badnjak se nudi trpeza s različitim jelima, rakovi, školjke, kuhane i dimljene haringe, kavijar, ali i pečena svinjetina te primjerice svinjske nožice u aspiku. Naravno, ne nedostaje ni groga, vrućeg, začinjenog napitka od više vrsta crvenog vina.

U Španjolskoj je na svečanom stolu obavezna juha od oraha ili badema te punjena purica ili pečenje zamotano i pečeno u tijestu. Služi se i tradicionalni turron, slatki kolač s turskim medom.

Božić se u Australiji uglavnom slavi na plaži i jedu se jela netom pripremljena s roštilja, steakovi i piletina te naravno različite vrste osvježavajućeg sladoleda i sorbeta.

U Finskoj se Božić proslavlja uz složence od tjestenine, mrkve i krumpira sa šunkom ili puretinom te ostala različita jela od riba i mesa.

Blagovanje pečene guske, patke, purice ili svinjetine tradicionalno je u Danskoj u kombinaciji s pirjanim crvenim zeljem i smeđim krumpirima.

Tradicija u Portugalu nalaže da se u ponoć između Badnjaka i Božića blaguje jelo od usoljenog i sušenog bakalara s kuhanim krumpirima.

Autor: Valerija Rodek, diplomirani pedagog

Piše tekstove s područja pedagogije, psihologije, poslovnih vještina, zdravog života, gastronomije…