Bez šećera, molim!

Vjerojatno vam se već dogodilo da ste, posegnuvši za "zdravom pločicom" od müeslija i voća, pročitali i sadržaj sastojaka. Osim malih količina lješnjaka, žitarica, minijaturnih komadića voća i, eventualno, jogurta u tragovima, na vodećim mjestima redovito vladaju razne -oze. Dekstroze, fruktoze, maltodekstrini, med, glukozni sirup, javorov sirup, ječmeni slad... Pod svim se ovim nazivima kriju razni oblici šećera.

Upoznajte se sa svim identitetima pod kojima šećer krije svoje pravo "ja": naučite ga razotkrivati pod imenima koja završavaju na –oza.

Svi bismo se htjeli hraniti zdravo, iako je definiciju zdrave hrane teško točno odrediti. Oko šećera su mišljenja vrlo podijeljena, čak i suprotna: neka istraživanja pokazuju povezanost s bolestima poput dijabetesa, povišenih masnoća, ateroskleroze, bolesti želuca i gušterače, dok ih druga osporavaju, i kao jedini šećerov grijeh navode karijes. Većina bi se ipak mogla složiti da je šećer, dok god se konzumira u razumnim, tj. malim količinama – OK.

Logično je da povećana potrošnja šećera dovodi do suvišnih kilograma, kao, uostalom, i mnoge druge namirnice. Zašto bismo ga onda trebali izbjegavati? Ključna riječ je, kao što smo već rekli, umjerenost i samim time nam je jasno da će nam, odaberemo li mudro, biti bolje ako svjesno pojedemo komad domaćeg kolača pripremljenog sa šećerom, nego, ni ne primijetivši, unesemo u organizam prekomjerne doze takozvanog skrivenog šećera.

Gdje se skriva?

Dakle, tajna umjerenog unosa je osvješćivanje činjenice gdje se sve šećer skriva.

Evo nekoliko smjernica koje će nam olakšati njegovo prepoznavanje:

• Upoznajte se sa svim identitetima pod kojima šećer krije svoje pravo "ja": naučite ga razotkrivati pod imenima koja završavaju na –oza (glukoza, dekstroza, fruktoza, galaktoza, saharoza, laktoza).
• Šećer se nalazi i u namirnicama koje spadaju u zdrave, pa ipak treba pripaziti na količinu: u medu, pšeničnom, kukuruznom i ječmenom sladu (maltozama), javorovom sirupu, voćnim koncentratima, sukanatu (nerafiniranom sušenom soku šećerne trske), sirupu šećerne trske, sirupu datulje i agave...
• Mnogi low fat proizvodi radi punijeg okusa sadrže povećanu količinu šećera, pa obratite pozornost i na to.
• Tu su i naizgled bezopasni bombončići, žvakaće gume, sokovi i napici koji su ponekad prave kalorijske bombe.

Kako zamijeniti šećer?

Ako se ne želite odreći slatkog okusa, pribjegnite zamjenskom rješenju – umjetnim sladilima. Ona igraju na kartu: manje, ali slađe! Većina ih ne sadrži kalorije, a ako ih i imaju, radi se o neznatnim brojkama jer nam je, budući da su i do 300 puta slađi od šećera, dovoljna već i vrlo mala količina.

Većina bi se ipak mogla složiti da je šećer, dok god se konzumira u razumnim, tj. malim količinama – OK.

Dakako, i među njima postoje razlike, pa se dijele u ekstenzivne (jednake slatkoće kao i šećer: sorbitol, ksilitol, maltitol...) i intenzivne (nemaju energije i puno su slađi od šećera: aspartam, ciklamat, saharin i taumatin).

Zaključak: važno je osvijestiti činjenicu kako se šećer nalazi na mnogim mjestima gdje ga na prvu loptu ne biste očekivali, pa zato ne uzimajte hranu ne provjerivši sastojke.

Autor: Irena Zrinski, novinarka

Završila je studij modnog dizajna u Zagrebu, talijansku modnu školu Callegari, te kolegij filmske i kazališne kostimografije u Londonu. Piše za ženske magazine, časopise o unutarnjem uređenju i Coolinariku!