Atkinsova dijeta

Programi za mršavljenje uz poruke o sjajnim uspjesima preplavili su časopise, revijalni tisak i televiziju, što je zapravo modni trend koji nam dolazi sa Zapada. Bez dovoljno kritičnosti i znanstvene podloge, nude se neprovjerene dijete, primjerice: Smršavite 10 kg za mjesec dana; Dok vi spavate, kilogrami odlaze; Uspješno topimo vaše masno naslage i sl.
Dr. Atkins prvi je definirao plan s režimom koji vodi do gubitka tjelesne težine koji je koristilo više od 10 milijuna Amerikanaca.

Programi se u pravilu dijele na više faza i uvijek se određene namirnice "zabranjuju", a druge "dopuštaju", ali kad se detaljnije analiziraju takvi jelovnici, onda je očigledno da nemaju veze s logikom strategije mršavljenja. Ako se čovjek upusti u brojanje dijeta, onda ih bez problema može registrirati preko 200, s tim da svaki novi broj modnih časopisa objavljuje novu i, naravno, "iskušanu" metodu. Njezinu uspješnost uvijek garantira i neka poznata osoba koja je provodi.

Međutim, od svih dijeta najveću popularnost u Americi pa i u Europi imale su Atkinsova dijeta, prehrana u zoni dr. Searsa i vrlo slična tzv. South Beach dijeta. Zapravo, među njima postoje razlike samo u nijansama, a s obzirom da su njihovi autori liječnici dr. Atkins i dr. Sears, čije su knjige objelodanjene i na hrvatskom jeziku, potrebno je o tome govoriti jezikom činjenica i struke a ne samo reklamnih oglasa.

Zdravstveni aspekti Atkinsove dijete

Dr. Atkins prvi je definirao plan s režimom koji vodi do gubitka tjelesne težine. Sasvim je druga stvar opći princip na kojem njegova dijeta počiva, a to je stanje hiperinzulinemije (tj. svođenje ugljikohidrata u dnevnoj prehrani na najmanju moguću količinu).

Najveći problem njegove dijete namjerno je dovođenje osobe koja provodi dijetu u stanje ketoze. Naime, u prvoj (induktivnoj) fazi sve se glikogenske rezerve potroše s ciljem da se umjesto glikogena potakne trošenje masnih rezervi. Budući da postoji akutna opasnost da mozak i živčano tkivo na taj način ostanu bez glavnog energetskog izvora, dr. Atkins u fazi održavanja savjetuje postupni porast potrošnje ugljikohidrata.

Ključno je, međutim, da su od početka do kraja ukupni ugljikohidrati potpuno zanemareni, što se može nazvati strahom od ugljikohidrata, tzv. karbofobijom (od engl. carbohydrates).

Na unos vitamina i minerala autor dijete uopće nije mislio, nego je preporučio uzimanje vitaminskih pilula prema želji. Pri tome nije uzeo u obzir mogućnost akutne hipoglikemije kod dijabetičara koji ne jedu ugljikohidrate, a uzimaju inzulin.

Ellen Coleman, dijetetičarka i autorica brojnih knjiga koja je često provodila Atkinsovu dijetu, upozorava na moguće neželjene posljedice – ketozu, dehidraciju, gubitak elektrolita, gubitak kalcija, akutnu mišićnu slabost, povraćanje i probleme s bubrezima.

Program prehrane sastoji se od 4 stupnja: induktivni traje 14 dana, a usmjeren je prema zaokretu metabolizma; drugi (priprema za fazu održavanja) podrazumijeva gubitak tjelesne mase potrošnjom masnih zaliha s tim da je dopušten dnevni unos od svega 15 - 40 grama ugljikohidrata dnevno; u trećem se postupno uvode ugljikohidrati, i to 40 - 60 grama dnevno; četvrti je održavanje postojeće smanjene tjelesne mase.

Što s ugljikohidratima

Strah od ugljikohidrata zapravo nema osnove jer organizam kod raznovrsne prehrane uopće nema problema s hiperinzulinemijom. Tijelo ima mehanizme samoregulacije koji su u stanju potpuno kontrolirati lučenje inzulina. No, trebalo bi također znati da se lučenje inzulina ne može potpuno prekinuti; probava ugljikohidrata potiče lučenje inzulina, a kada je jednom u struji krvi, on se ne može zaustaviti.

Prema tome, uskraćivanje važnog energetskog izvora kao što su ugljikohidrati ovdje uopće nije korisno. Osim toga, induktivna faza Atkinsove dijete može izazvati probleme kod osoba koje inače konzumiraju veće količine ugljikohidrata kao što su izjelice krumpira, tjestenine ili kruha ili kod ljudi koji pate od hipoglikemije jer njihovo tijelo ne može tako brzo proizvesti glukozu da bi se zadovoljile potrebe mozga i mišića, što rezultira iznenadnim umorom ili nesvjesticom.

Kada su ugljikohidrati eliminirani iz dnevnih obroka, jetra pretvara masne naslage u glukozu, a dodatni proizvodi te sinteze su toksični ketoni. Ketoni potiskuju apetit, čime se manje jede pa nastupa gubitak tjelesne mase.

Neki dijetetičari, uglavnom iz SAD-a, kažu da Atkinsova dijeta može biti korisna za one osobe koje su vrlo osjetljive na ugljikohidrate ili koje imaju vrlo usporen metabolizam. Ali i kod njih stanje umjetno izazvane ketoze može biti ozbiljan zdravstveni rizik.

Visoko proteinski režim

Dijeta u kojoj nema restrikcija mesa, jaja i sira otvara pitanje pretjeranog unosa proteina animalnog podrijetla, što opet omogućuje seriju novih problema kao što su hiperkolesterinemija, povećan sadržaj triglicerida u krvi, kao i povećan sadržaj zasićenih masnih kiselina.
Atkinsova dijeta podrazumijeva visoko proteinski, tj. visoko masni režim čija je svrha izazivanje stanja ketoze.

Ljudi na takvoj dijeti jedva čekaju da bez ograničenja uživaju u mesu, pljeskavicama, pečenju itd. Ne treba zaboraviti da svi najopasniji otrovni kemijski proizvodi (dioksin, pcb, pesticidi) dolaze otopljeni upravo u animalnoj masnoći te da se nakon dulje upotrebe takvih namirnica povećava i zdravstveni rizik. Atkinsova dijeta podrazumijeva visoko proteinski, tj. visoko masni režim čija je svrha izazivanje stanja ketoze.

U odnosu na postojeće preporuke (USDA) u energetskom smislu, koje nameću odnos proteina, ugljikohidrata i masti 15:55:30 u dnevnoj prehrani, ovdje je sve obrnuto pa imamo odnos 40:20:40. Jasno, krajnja svrha jest prisilno sagorijevanje masnih zaliha i nagli gubitak tjelesne mase.

Medicina i znanost o dijeti

Sve najvažnije reakcije medicinske znanosti na Atkinsovu dijetu bile su negativne, a bilo je i istraživanja zdravstvenih posljedica tako visoko proteinskog režima.

Primjerice, Američko medicinsko udruženje (American Medical Association), Američko udruženje dijetetičara (American Dietetic Association) i Američko udruženje za srce (American Heart Association) zauzeli su dijametralno suprotna stajališta pa je Atkinsova dijeta ostala u stručnoj izolaciji, što njemu ni najmanje nije smetalo.

Računa se da je Atkinsov režim redukcije tjelesne težine koristilo više od 10 milijuna Amerikanaca i još toliko sljedbenika u drugim zemljama. Na zvaničnom stručnom skupu, tj. na kongresu ADA 2000. godine predstavnik te organizacije doslovce je rekao da je Atkinsova dijeta rizična i da nema znanstveni kredibilitet.

Zanimljivo da dr. Atkins nije napisao ni jedan stručni ili znanstveni rad kojim bi pokušao razložiti detalje svoje dijete.