Slatkiši – neizbježna praznična hrana

Optimalna prehrana djeteta gotovo redovito se narušava tijekom blagdana. Iz vremena kada su slastice bile rijetkost, a njima se upotpunjavale samo posebne prilike, ostala je ljubav djece prema slatkišima.

Suvremeni svijet prepun je reklama i proizvoda koji mame pozivaju na šećerne ugođaje, dok smo sve češće zabrinuti zbog brojnih studija koje pokazuju štetnost namirnica bogatih konzumnim šećerom ukoliko se pretjeruje s njihovim unosom.

U predblagdanskom i blagdanskom razdoblju, djeci se predlaže kruh od cjelovitog zrna i izbjegavanje jela pripremljenih prženjem u dubokom ulju.

Uloga ugljikohidrata

Želja je odraslih uravnotežena prehrana djece uz slatkiše – neizbježnu prazničnu hranu! Ugljikohidrati uneseni hranom u probavnom se sustavu pretvaraju u glukozu, koja putuje u krv, a tijelu služi kao gorivo. Zato smo nakon zamornog i napornog rada spremni za nadolazeće aktivnosti ukoliko konzumiramo obrok u kojemu su dominantni ugljikohidrati. Djeca, koja su vrlo angažirana u igri, po dolasku u kuću postaju tužna i razdražljiva, a raspoloženje im se vrlo brzo popravi ukoliko popiju slatko piće ili pojedu čokoladu.

Kada bismo djeci prepustili da sama planiraju svoje obroke, ona bi se vjerojatno u najvećoj mjeri odlučila za slatka jela. Njihov odabir odgovarao bi sadržaju koji se ponavlja u vrijeme blagdana, kada se slatkiši unose u neprimjerenim količinama.

Redovito konzumiranje namirnica bogatih šećerima (bijelim, medom, sirupom, čokoladama) može dovesti do pojave pretilosti, šećerne bolesti tipa II i kardiovaskularnih bolesti. Djeca se u suvremenom okruženju nedovoljno kreću pa se višak energije unesene hranom pohranjuje u potkožnom masnom tkivu. Kada bi se i kretala razmjerno unosu takvih namirnica, poželjno bi bilo da energiju nadomjeste kompleksnim (složenim) ugljikohidratima koje ne nalazimo u slasticama.

Slatkiš

Roditelji bi uvijek trebali imati na umu da slatkiši:

• daju obilje energije, a siromašni su vitaminima, mineralima i antioksidansima
• iz prehrane izbacuju druge namirnice, čime se gubi objektivan osjećaj gladi
• utječu na promjenu raspoloženja
• imaju visok glikemijski indeks, što ih svrstava u manje poželjne namirnice
• štete zubima i kostima
• nepovoljno utječu na crijevnu floru.

Iako svjesni ozbiljnih posljedica, roditelji ipak imaju neodoljivu potrebu da ugode djeci, pa se stoga odlučuju za manje prikladne namirnice. Ipak, potrebno je znati:

• kuhinjski šećer (kristal) je 50% glukoza i 50% fruktoza, a samo 100 g daje energiju od 400 kcal
• žitni slad je 55% fruktoza i 45% glukoza, a daje energiju od oko 450 kcal na 100 g
• med je 31% glukoza, 38% fruktoza, 10% drugi šećeri i ostalo, a 100 g daje oko 320 kcal.

Uravnotežena prehrana

Potrebno je držati količinu namirnica bogatih "brzim" šećerom pod nadzorom. Stoga s djecom treba razgovarati o količini slatkiša koju su pojela kod bake, u vrtiću ili školi, te dogovoriti raspored kako bi se izbjegle nepovoljne posljedice pretjerivanja u prazničnim čarolijama.

Hrana bogata vlaknima smanjuje iskoristivost šećera, pa je potrebno planirati obroke koji sadrže:

• leguminoze ili mahunarke (grah, leća - crvena smeđa ili zelena, slanutak), koje treba konzumirati u obliku juha, variva, glavnih jela, salata
• juhe od povrća
• salate
• kuhano lisnato povrće
• prirodne sokove
• dječje čajeve.

Predlaže se kruh od cjelovitog zrna, a u danima u kojima se slatkiši unose u velikim količinama, u potpunosti isključiti jela pripremljena prženjem u dubokom ulju (u fritezi i sl.).

Tvrdi zagovornici potpune apstinencije slatkih jela i jela od konzumnih šećera iznose podatke koji pozivaju na 100%-tno odsustvo takve hrane u jelovniku djece kao jedino rješenje, a sa svrhom nenarušavanja optimalnog zdravstvenog statusa djece.

Po osobnom iskustvu i dječjoj dosjetljivosti te neodoljivosti slatkih čarolija, smatram da ipak treba predvidjeti "amortizirajući" jelovnik s navedenim sadržajem, koji je od vidljive koristi. Velike količine su velika opasnost, dok će manje količine prouzročiti manju neravnotežu.