Moj profil

Torta Setteveli/Torta Sedam velova

92

Idemo na kratki izlet do Italije, tacnije Sicilije. :) Torta Sedam velova je poznata sicilijanska poslastica koja je najcesce pravi za rodjendane ili neke druge specijalne prilike. Kazu da ne mozete posjetiti Palermo, a da ne probate ovu fantasticnu tortu. Sedam velova - sedam slojeva torte. Svaki sloj je lagan i prozracan bas kao veo. :)

Torta Sedam velova nosi naziv po istoimenom orijenatlnom (trbusnom) plesu. Salomin ples sa sedam velova je nerijetko prva 
asocijacija prilikom spomena orijentalnog plesa. Mnogi bi se kleli da su u Bibliji čitali poznatu priču o kralju Herodu, 
zabavi i Herodovoj pokćerki koja je svojim plesom sedam velova toliko opčinila kralja da joj je obećao ispuniti bilo koju 
želju. Ona je, na nagovor majke poželjela glavu Ivana Krstitelja serviranu na pladnju.

Međutim, Biblija ne spominje da se pokćerka zove Saloma. U Evanđelju se ples ne opisuje detaljno, i ne može se naslutiti kakav je ples pokćerka plesala – ni o kakvim velovima nije bilo riječi, niti o zavodljivim plesnim pokretima koji bi dali naslutiti da se radilo o trbušnom plesu.

Otkud onda ples sedam velova? Neki će posegnuti malo dalje u prošlost, i naći ga u mitu o Ištar koja je toliko voljela svog supruga da ga je, nakon što je umro, krenula tražiti u pozdemni svijet s namjerom da ga vrati u život. Obukavši najljepšu odjeću, stavivši najcjenjeniji nakit, te zavezavši za svoj pojas sedam velova, krenula je prema Svijetu tame. Da bi ušla u njega, morala je proći sedmera vrata. Pred svakim vratima je zavodnički plesala i odbacila jedan veo, a na zadnjim je odbacila i posljednji veo…

No i ovdje je istina nešto drugačija: originalna priča ne spominje odbacivanje velova, nego nakita! Velovi su u mitu o Ištar izmišljeni krajem 19. stoljeća, jednako kao i priča o Salominom plesu! Za to su krivi umjetnici, prvenstveno pisci i slikari, na razmeži 19. i 20. stoljeća koji su pripadali orijentalizmu – novom pravcu u umjetnosti. Oni su jednostavno uzeli jednu kratku priču iz Biblije, i pustili mašti na volju – dodali su elemente koji golicaju maštu publike – i novi mit je stvoren! 1893. Oscar Wilde je uprizorio “Salomu” u Londonu. Njegova Saloma je – pogađate – plesala ples sedam velova, i izazvala pravo salomaniju u svijetu. Važno djelo koje se bavi plesom sa sedam velova je i Straussova opera “Saloma” iz 1905.

Moj muz kaze da se iznenadio kako je torta lagana, kada je vidio ocekivao je da ce biti teska i puno slatka. :) Kako sam vec rekla, slojevi su kao velovi...
Kazu da je ova torta osvojila Poslasticarsko prvenstvo u Francuskoj 1997. godine, pravio ju je poznati talijanski slasticar Luca Mannoli.
Prvi veo/sloj je cokoladna glazura sa zelatinom. Ja bas i nemam srece sa ovim glazurama. :( Inace je jako dobra, ne preuzima ukus cijele torte i oprasta mnogo toga. Ukrase od bijele cokolade mozete skidati sa nje ako vam ne ispadnu onako kako ste zeljeli. :)
Drugi veo je cokoladni mousse.
Treci veo je bavaroise krema sa praline pastom. 
Cetvrti veo je genoise bisvit sa kakaom.
Peti veo je ponovo bavaroise krema sa praline pastom.
Sesti veo je genoise sa kakaom
Sedmi veo je hrskava podloga sa pahuljicama i ljesnicima i cokoladom.

Eh sada, mozete je praviti i tako sto cete napraviti bavaroise kremu pa je podijeliti na 3 dijela. Jedan dio ostaviti takvim kakav jeste, drugom dijelu dodati praline pastu i u treci dio staviti cokoladu. To je jednostavniji nacin.
Ja sam se odlucila da u imam dva sloja bavaroise kreme sa praline pastom jer je ta krema meni tako ukusna! :D

Opet ja napisah elaborat za obicnu tortu. Da ne diljim, evo recept:

Idemo na kratki izlet do Italije, tacnije Sicilije. :) Torta Sedam velova je poznata sicilijanska poslastica koja je najcesce pravi za rodjendane ili neke druge specijalne prilike. Kazu da ne mozete posjetiti Palermo, a da ne probate ovu fantasticnu tortu. Sedam velova - sedam slojeva torte. Svaki sloj je lagan i prozracan bas kao veo. :)

Torta Sedam velova nosi naziv po istoimenom orijenatlnom (trbusnom) plesu. Salomin ples sa sedam velova je nerijetko prva 
asocijacija prilikom spomena orijentalnog plesa. Mnogi bi se kleli da su u Bibliji čitali poznatu priču o kralju Herodu, 
zabavi i Herodovoj pokćerki koja je svojim plesom sedam velova toliko opčinila kralja da joj je obećao ispuniti bilo koju 
želju. Ona je, na nagovor majke poželjela glavu Ivana Krstitelja serviranu na pladnju.

Međutim, Biblija ne spominje da se pokćerka zove Saloma. U Evanđelju se ples ne opisuje detaljno, i ne može se naslutiti kakav je ples pokćerka plesala – ni o kakvim velovima nije bilo riječi, niti o zavodljivim plesnim pokretima koji bi dali naslutiti da se radilo o trbušnom plesu.

Otkud onda ples sedam velova? Neki će posegnuti malo dalje u prošlost, i naći ga u mitu o Ištar koja je toliko voljela svog supruga da ga je, nakon što je umro, krenula tražiti u pozdemni svijet s namjerom da ga vrati u život. Obukavši najljepšu odjeću, stavivši najcjenjeniji nakit, te zavezavši za svoj pojas sedam velova, krenula je prema Svijetu tame. Da bi ušla u njega, morala je proći sedmera vrata. Pred svakim vratima je zavodnički plesala i odbacila jedan veo, a na zadnjim je odbacila i posljednji veo…

No i ovdje je istina nešto drugačija: originalna priča ne spominje odbacivanje velova, nego nakita! Velovi su u mitu o Ištar izmišljeni krajem 19. stoljeća, jednako kao i priča o Salominom plesu! Za to su krivi umjetnici, prvenstveno pisci i slikari, na razmeži 19. i 20. stoljeća koji su pripadali orijentalizmu – novom pravcu u umjetnosti. Oni su jednostavno uzeli jednu kratku priču iz Biblije, i pustili mašti na volju – dodali su elemente koji golicaju maštu publike – i novi mit je stvoren! 1893. Oscar Wilde je uprizorio “Salomu” u Londonu. Njegova Saloma je – pogađate – plesala ples sedam velova, i izazvala pravo salomaniju u svijetu. Važno djelo koje se bavi plesom sa sedam velova je i Straussova opera “Saloma” iz 1905.

Moj muz kaze da se iznenadio kako je torta lagana, kada je vidio ocekivao je da ce biti teska i puno slatka. :) Kako sam vec rekla, slojevi su kao velovi...
Kazu da je ova torta osvojila Poslasticarsko prvenstvo u Francuskoj 1997. godine, pravio ju je poznati talijanski slasticar Luca Mannoli.
Prvi veo/sloj je cokoladna glazura sa zelatinom. Ja bas i nemam srece sa ovim glazurama. :( Inace je jako dobra, ne preuzima ukus cijele torte i oprasta mnogo toga. Ukrase od bijele cokolade mozete skidati sa nje ako vam ne ispadnu onako kako ste zeljeli. :)
Drugi veo je cokoladni mousse.
Treci veo je bavaroise krema sa praline pastom. 
Cetvrti veo je genoise bisvit sa kakaom.
Peti veo je ponovo bavaroise krema sa praline pastom.
Sesti veo je genoise sa kakaom
Sedmi veo je hrskava podloga sa pahuljicama i ljesnicima i cokoladom.

Eh sada, mozete je praviti i tako sto cete napraviti bavaroise kremu pa je podijeliti na 3 dijela. Jedan dio ostaviti takvim kakav jeste, drugom dijelu dodati praline pastu i u treci dio staviti cokoladu. To je jednostavniji nacin.
Ja sam se odlucila da u imam dva sloja bavaroise kreme sa praline pastom jer je ta krema meni tako ukusna! :D

Opet ja napisah elaborat za obicnu tortu. Da ne diljim, evo recept:

Sastojci

Biskvit
180gr secera
150gr brasna
2 kasike kakaoa
50gr putera (po zelji)
Bavaroise krema
90gr secera
250ml mlijeka
120gr praline paste
12gr zelatina
Cokoladni mousse
150gr tamne cokolade
Podloga
40-50gr pahuljica
30gr sjeckanih ljesnika
100gr tamne cokolade
Glazura
85ml vode
40gr kakaoa
120gr secera
12gr zelatina

Priprema

1.

Biskvit

Jaja i secer kuhati na pari 3-4 minute. Skloniti sa pare i mutiti mikserom 10-tak minuta. 
Pomijesati brasno i kakao te lagano dodati umucenim jajima. Mijesati zicom!
Na kraju dodati istopljen puter (po zelji)
Peci u zagrijanoj rerni na 190C/375F oko 30 minuta.
Pecen biskvit prerezati na 2 dijela.

2.

Bavaroise:

250ml mlijeka, 250ml slatkog vrhnja i praline pastu zagrijati do vrenja. Zumanca dobro umititi sa secerom dok ne postanu blijeda. Dodati im uzavelo mlijeko. 
Sve vratiti u serpu i kuhati 3-4 minute.
Ostaviti da se hladi. 
Zelatin rastopiti u vodi i dodati toploj smjesi sa zumancima.
Slatko vrhnje umutit u slag i dodati mu mlaku kremu sa zumanicma.

3.

Mousse

Cokoladu rastopiti u 150ml slatkog vrhnja i ostaviti da se hladi.
Ostatak slatkog vrhnja umutiti u slag i postepeno mu dodavati istopljenu cokoladu. 
Pazite da cokolada ne bude vrela! Cokolada ne bi trebala biti toplija od 40C/100F

4.

Podloga: Pomijesati pahuljice i sjeckane ljesnike te sve zamijesiti istopljenom cokoladom. Smjesu rasporediti na podlogu kalupa koju ste prekrili Alu folijom i ostaviti i frizider da se stisne.

5.

Glazura: Vodu, vrhnje, kakao i secer stavite na srednju vatru da prokuha. U mlaku smjesu dodajte zelatin i ostavite da se hladi na sobnoj temperaturi.

6.

Podlogu namazite sa 1-2 kasike kreme da se biskvit moze zalijepiti na nju. Stavite jedan dio biskvite, kremu, biskvit pa opet kremu. 

Ostavite da se hladi u frizideru. Kada se krema stisne, premazite cijeli tortu cokoladnim mousse -om.

Na kraju stavite glazuru i ukrasite po zelji.

  • Torta(2)
  • Cake-is(1)
  • Torti(1)
  • Kremasta-torta(1)
  • Torte(1)

8

Hvala marik! Neces se pokajati! 🙂 Valeboom, sigurno profesionalni pisladticari imaju kvalitetnije sastojke nego mi kod kuce, Ali meni je I ovako odlicna. Sto se Tice ovog hrskavog dijela meni je taj dio bio najjednostavniji za napraviti. 🙂 Ceca66, evoimene, recept za praline pastu mozete naci ovdje: http://www.coolinarika.com/recept/praline-pasta/

Da li ima iko recept od praline paste? Torta mi izgleda fenomenalno.

gde da kupim pralina pastu,koje pahuljice,ja sam iz Srbije,😋

Kako je tebi ispao recept?

Poslikaj i pohvali se! :)