Na ugrijanoj masnoći ( mast ili maslinovo ulje)  u padeli,   dodamo teletinu narezanu na manje komadiće  začinimo soli  (koristim himalajsku sol ako nemate može i morska ) i paprom te, povremeno  promješamo  ne na jakoj vatri već lagano na srednje jakoj vatri dok ne ispari tekućina koju meso zna ispustiti dok se pirja.

 Nakon toga dodamo  polovicu protisnutoga čena češnjaka, polovicu mrvljenog korijandera, promiješamo i čim češnjak zamiriše ulijemo polovicu bijelog vina i kuhamo na laganoj vatri  cca 40-ak minuta

 Pred kraj kuhanja, u tavu, na rastopljeni maslac, dodamo preostali protisnuti češnjak (pola ) i mrvljeni korijander, te čim češnjak zamiriše dodamo mladi bob, koji smo očistili od ljusaka, ( skinem i ovojnicu nekad a nekad ne  ovisi o raspoloženju no meni je osobno ukusnije  kad skinem ovojnicu od boba  vidi na slici)  Te ulijemo preostalo bijelo vino, (koristila sam prošek domaći iz Primoštena ali kad ga nemam dodam bijelo vino) posolimo, promiješamo i kuhamo tri, četiri minute i dodamo malo bosiljka i listić kadulje  Zatim  bob prelijemo s malo maslinovog ulja, promiješamo, stavimo ga na tanjur, preko njega složimo gotovo meso i poslužim  samostalno ili skuham tjesteninu i pomiješam kao na slici   ili posebno.

U lonac s vrelom, posoljenom vodom stavimo tjesteninu i kuhamo ju po uputama na pakiranju.Kuhanu i ocijeđenu tjesteninu premjestimo u zdjelu, prelijemo ju s malo maslinovog ulja, promiješamo.zatim tjesteninu  umiješamo i , posipamo sjeckanim bosiljkom..dodamo koji list kadulje. 

BOB♥   se koristi u mediteranskim zemljama zbog odličnog nutritivnog sastava i jedinstvenog okusa. Za prehranu se biraju mlade sočne mahune, oblik suhog zrna ili mladi listovi.

Kao i ostale mahunarke, bogat je izvor vitamina B kompleksa, dijetalnih vlakana, proteina i željeza.

Bob se preporučuje i dijabetičarima jer dijetalna vlakna uravnotežuju razinu glukoze u krvi, što se povezuje sa smanjenjem rizika od pojave dijabetesa tipa 2.

Kako ima visoki udio dijetalnih vlakna (čak 25 posto), ljekovito djeluje na zdravlje cijelog organizma. Djeluje i za  smanjuje razine kolesterola u krvi, što znači da se tijelo bolje štiti od krvožilnih bolesti. Vlakna pomažu regulirati probavu, a ujedno nam i daju osjećaj sitosti, što može biti od velike koristi osobama koje imaju problema s pretjeranom težinom. Velika količina dijetalnih vlakana također povoljno djeluje na mikrofloru crijeva, što potiče jačanje imunološkog sustava.

Bob se preporučuje i dijabetičarima jer dijetalna vlakna uravnotežuju razinu glukoze u krvi, što se povezuje sa smanjenjem rizika od pojave dijabetesa tipa 2.  Osim po okusu, bob je jedinstven jer sadrži L-DOPA aminokiselinu, koja se koristi kao lijek kod Parkinsonove bolesti. Ona utječe na razinu neurotransmitera dopamina, koji sudjeluje u važnim moždanim funkcijama kao što su spavanje, raspoloženje, učenje ili ponašanje.

Bob sadrži minerale bakar, mangan, fosfor, magnezij, kalcij i kalij, te vitamine A, C i B6

 Bob ima raznovrsnu primjenu u kulinarstvu. Uglavnom se koriste sjemenke (zrno, grah) za pripremu variva, juha, priloga, salata i pirea. Mlado lišće može se koristiti sirovo ili se priprema poput špinata. Mahune boba mogu se pripremati kao varivo, ali dok su vrlo mlade, kasnije zrenjem brzo postaju vlaknaste i dobijaju dlačice koje stvaraju neugodan osjet pri konzumiranju. Zrele sjemenke mogu se ispržiti i posoliti poput kikirikija te poslužiti kao grickalice.
Ovisno o sorti i o tome odvajate li kožicu, od kilograma boba u mahunama dobije se 250-500 grama zrna. Ako pripremate potpuno mladi bob, tada mu nije potrebno odstraniti opnu zrna. Starenjem kožica postaje tvrđa i gorča pa ju je prije pripreme potrebno odstraniti: prokuhajte ga dvije minute u kipućoj vodi, ohladite pod tekućom vodom i pritiskom između prstiju istisnite zrno iz opne. Većina ljudi, i ja osobno  preferiram odstraniti kožicu sa zrna boba.

 ZANIMLJIVO♥ : Uvriježeno je pučko vjerovanje da zrno boba donosi sreću, onaj tko uvijek nosi sa sobom zrno boba nikada neće ostati bez osnovnih životnih potrepština. U Španjolskoj i Portugalu tradicionalno se za Božić služi kolač u kojemu se nalazi jedno zrno boba. Običaj nalaže da onaj tko dobije krišku sa zrnom boba iduće godine kupuje kolač. Europski narodni običaji kažu da bob posađen na Veliki petak donosi sreću. U Italiji, bob se tradicionalno sadi na Dušni dan, 2. studenog.

Recepti na temu bob..

 ♥ Namaz, pašteta od boba

 ♥ Hobotnica na gulaš s bobom

 ♥ Piletina s povrćem