Zbirku originalnih recepata objavljivala sam na Frappr stranici. Stranica je ugasena prije nekoliko godina a recepti ostali sacuvani. S vremena na vrijeme, prenosit cu na ove stranice originalne recepte propracene predivnim pricama, i tako sacuvati od zaborava! Neka to danas bude "pecenica Majzenburg", recept koji dugo ceka na svoju objavu :-)
Zbirku originalnih recepata objavljivala sam na Frappr stranici. Stranica je ugasena prije nekoliko godina a recepti ostali sacuvani. S vremena na vrijeme, prenosit cu na ove stranice originalne recepte propracene predivnim pricama, i tako sacuvati od zaborava! Neka to danas bude "pecenica Majzenburg", recept koji dugo ceka na svoju objavu :-)
Sastojci
Priprema
Zamijesiti tijesto od navedenih sastojaka, kao kad radite kruh. Ostavite da tijesto odlezi i udvostruci volumen. Ponovite postupak i sacekajte jos pola sata da tijesto nadodje.
Nakon sto je tijesto odlezalo, na pobrasnjenoj povrsini razvucite ga u pravougaoni oblik 30×40 cm.
Po tijestu rasporedite 300 gr prodinstanog kiselog kupusa zacinjenog samo sa mljevenim biberom. Na sredinu stavite komad dimljene pecenice. Uvijte u rolat, stavite na pleh i ubacite u zagrijanu rernu. Pecite dok struca ne porumeni. Rashladite, rezite na snite i sluzite mlako.
Posluživanje
Firdrih Nice, najoriginalniji i najpopularniji njemacki filozof i prozni pisac krajem XIX vijeka, vazio je za pravog zenomrsca. Ne bez razloga: Nice se nikada nije zenio, nije se znalo ni za neku njegovu ljubavnu avanturu, a u svojim djelima je o zenama pisao s potcjenjivanjem, tvrdeci da su zene njezna i dragocjena, ali i opasna igracka, da su predodredjene za domaci, a ne i za javni posao, a da one zene koje su ucene svakako imaju neki fizioloski poremecaj. Pa ipak, 1882.godine, dozivio je svoju jedinu, veliku i nesrecnu ljubav.
Vecere kod gospodje Malvide fon Majzenburg bile su cuvene zbog uvijek novih specijaliteta koje je smisljala njena odlicna kuharica. Jednoj takvoj veceri, kada je prvi put posluzena “pecenica Majzenburg”, prisustvovao je i Nice. Uzivao je u ukusnom jelu koje je svesrdno hvalio, ali mu je zastao zalogaj u grlu kada se na vratima pojavila jedna okasnjela gosca, dvadesetogodisnja Lu Salome. Ova fina Jevrejka bila je ne samo lijepa, vec i obrazovana i nacitana djevojka, sjajne pameti. Upoznavsi popularnog pisca, kome je tada bilo 38 godina, sa divljenjem i postovanjem govorila je o njegovom djelu koje joj nije bilo nepoznato. Nice je bio ocaran, razoruzan, osvojen.
Lu Salome se drzala uzdrzano prema Niceu, ali mu je ispjevala i posvetila dvije pjesme, “Bol” i “Molitva zivotu”. Zanesen i opijen ljubavlju, Nice pise jednom prijatelju da “Salomina pjesma zvuci u meni kao glas koji sam uvijek ocekivao, jos od detinjstva, i nijednom je nisam procitao bez suza”. A gospodji Malvidi fon Majzenburg u pismu kaze da mu je ova godina uljepsana sjajem i radoscu zbog mlade duse koju je upoznao u njenoj kuci.
Na zalost, sreca zapoceta u proljece, gasne u jesen. Niceova ljubav nije uzvracena, Salome mu to jasno stavlja do znanja. Ona se divi duhu i umu od nje znatno starijeg pisca, ali je svoje srce poklonila njegovom prijatelju Reneu. Ocajan, Nice tri puta bezuspjesno pokusava da se ubije povecanim dozama lijekova koje je uzimao protiv stalnih glavobolja i nesanica. Vremenom, strasan bol zbog neuzvracene ljubavi jenjava i Nice se ostro suprotstavlja majci i sestri koje pokusavaju da ruzno govore o djevojci. On sam se sa jos vecim zarom predaje radu i do kraja zivota nijedna zena nije uspjela da ga zainteresuje. A u jednom pismu upucenom posle godinu dana gospodji Majzenburg, Nice pise: “Doci cu u srijedu na veceru, ali, molim vas, nikada me vise nemojte posluziti za mene kobnom pecenicom “Majzenburg”...
Prica nepoznatog autora preuzeta sa netta!
13