Jagode

Opis

Ovo voće ujedno se koristi kao nadjev za voćne torte i pite, rolade, palačinke te okruglice od krumpirova tijesta.

Jagode su plodovi niske grmovite biljke koja raste divlja, ali se i sustavno kultivira. Pripadaju porodici Rosaceae (ruže), koje na dugačkoj peteljci imaju po tri nazupčena lista. Cvijet im je bijel, a plod crvene boje.

Kultiviranjem su uzgojene vrlo krupne i crvene jagode. Od vrtnih jagoda poznate su ananas jagode krupnih plodova i slatkasto-kiselkastoga okusa.

Energetska i nutritivna vrijednost

Prema piramidi pravilne prehrane, preporučuje se uzimati 2–4 obroka voća na dan. Kao jedinica obroka uzima se 8 jagoda srednje veličine, što iznosi približno 150 g. Energetska vrijednost po jedinici obroka je 50 kcal.

Jagode su odličan izvor folata (jedan obrok jagoda osigurava 20% preporučenih dnevnih potreba) i vitamina C (jedan obrok jagoda osigurava 140% preporučenih dnevnih potreba), a sadrže i biljne fenole koji, zajedno s antioksidansima, smanjuju rizik od karcinoma i srčanih oboljenja.

Dobar su izvor prehrambenih vlakana – jednim obrokom osiguravaju 16% preporučenih dnevnih potreba. Prehrambena vlakna djeluju blagotvorno na probavni sustav, snižavaju kolesterol u krvi, smanjuju rizik od srčanih oboljenja i štite od karcinoma debelog crijeva.

DOBAR IZVOR – pojam se odnosi na one namirnice koje sadrže vitamine, minerale, proteine i vlakna u količini od najmanje 10% dnevnih potreba (RDA).
ODLIČAN IZVOR – pojam se odnosi na one namirnice koje sadrže vitamine, minerale, proteine i vlakna u količini od najmanje 20% dnevnih potreba (RDA).
RDA – Recommended Dietary Allowances (preporučene dnevne količine)

Ljekovitost

Folna je kiselina u vodi topiv vitamin B-9, važan u stvaranju krvi i sudjeluje u metabolizmu aminokiselina. Nedostatak tog vitamina u prehrani izaziva malaksalost i anemiju, a nedovoljan unos folata ujedno povećava rizik od karcinoma debelog crijeva. Folna kiselina sintetički je oblik folata koji se može uzimati u obliku vitaminskog dodatka ili hrane obogaćene tim vitaminom. Kada se nalazi u hrani kao prirodan sastojak, naziva se folat, a najviše ga sadrže jagode, naranče, zeleno lisnato povrće i šparoge.

Vitamin C iz hrane djeluje kao snažan antioksidans koji smanjuje rizik nastajanja nekih vrsta karcinoma: usta, ždrijela, želuca, debelog crijeva i pluća. Dokazana je veća djelotvornost vitamina C prirodno sadržanog u namirnici kao što je jagoda, od onog uzetog u obliku vitaminskog dodatka (suplementa), što se povezuje s uzajamnim djelovanjem vitamina C i drugih sastojaka u namirnici.

Antioksidansi osiguravaju organizmu zaštitu uništavajući slobodne radikale, koji oštećuju stanice i pridonose nastanku karcinoma i srčanih oboljenja te ubrzavaju proces starenja. Sadržaj antioksidansa u jagodama sedam je puta veći nego u jabukama ili bananama i dva puta veći nego u narančama ili grožđu.

Biljni fenoli obuhvaćaju flavonoide i fenolne kiseline. Nalaze se gotovo u svakom voću, povrću i žitaricama, a znatno utječu na stabilnost i svojstva hrane (aromu i boju). Osim toga, biljni fenoli imaju i važnu ulogu u sprječavanju oksidacije masti u organizmu.

Kupovanje i čuvanje

Jagode možete kupiti u mjernim posudicama ili prema željenoj težini u supermarketima i na tržnici. Pri kupnji obratite pozornost na sljedeće: trebaju imati peteljke te zrele, sočne i crvene plodove bez bijelih ili zelenih vrhova.

Neoprane jagode čuvajte u hladnjaku do dva dana. Oprane jagode možete i zamrznuti tako da ih stavite u jednom sloju na tacnu, posipate šećerom i ostavite da se zamrznu. Tek nakon toga spremite ih u plastične vrećice. S obzirom da voće sadrži visok postotak vode i osjetljive komponente arome, njihovo je čuvanje u tom obliku otežano pa ih koristite za pripremu umaka i sladoleda unutar 12 mjeseci.

Priprema jela s jagodama

Jagode su odličan izvor folata i vitamina C a sadrže i biljne fenole koji, zajedno s antioksidansima, smanjuju rizik od karcinoma i srčanih oboljenja.Jagode operite ispod mlaza vode i očistite od peteljki neposredno prije posluživanja. Jednostavno ih možete poslužiti same za sebe te s dodacima kao što su šećer, limunov sok, aceto balsamico, jogurt ili tučeno vrhnje.

Dobro se slažu s tamnom ili svijetlom čokoladom pa ih možete umakati u čokoladni fondue ili ih tako obložene čokoladom koristiti za dekoraciju kolača, torti ili pjenica.
Ukusne su i u kombinacijama s alkoholnim pićima kao što su bijeli rum, šampanjac, narančin liker i crveno vino.

Ovo voće ujedno se koristi kao nadjev za voćne torte i pite, rolade, palačinke te okruglice od krumpirova tijesta.

Jagode uz dodatak limuna i šećera u prahu možete usitniti u električnoj sjeckalici i procijediti kroz fino sito kako biste dobili pire prikladan za pripremu sladoleda, sorbeta, frapea, pjenica, umaka i sokova. Poseban je specijalitet osvježavajuća ljetna juha od jagoda.

Jagode se vrlo rijetko pripremaju kuhanjem, osim ukoliko ne pripremate džem ili marmeladu. Na isti način možete koristiti i šumske jagode, koje su rafiniranije i aromatičnije od kultiviranih jagoda.